Linkovi

Rusija: Tehnologija prepoznavanja lica i suzbijanje protesta


Aktivisti za ljudska prava tvrde da se tehnologija nadzora u Rusiji koristi kao instrument za suzbijanje neistomišljenika te da se sve većim korištenjem tehnologije za prepoznavanje lica krše ustavna prava građana na privatnost.

Ruska aktivistkinja za ljudska prava propituje moskovsku gradsku vladu o sve većoj upotrebi tehnologije za prepoznavanje lica usred rastuće zabrinutosti da se time krši ustavno pravo građana na privatnost i da se tehnologija koristi kao instrument za državno suzbijanje neistomišljenika, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Alena Popova, moskovska pravnica i ugledna aktivistkinja za prava žena, kazala je da ju je na podnošenje tužbe inspirisalo saznanje da su kamere za prepoznavanje lica korištene za njenu identifikaciju u aprilu 2018., kada je protestvovala ispred zgrade parlamenta protiv zastupnika kojeg je nekoliko žena optužilo za seksualno uznemiravanje.

Sud ju je kaznio s 20.000 rubalja (282 eura) jer je, prema presudi, prekršila stroge ruske zakone o javnim okupljanjima.

"Već tada su me zabavljale misli o pokretanju kampanje protiv ilegalnog sistema prepoznavanja lica", napisala je Popova 7. oktobra u objavi na Facebooku, najavljujući svoju odluku da podnese tužbu.

Posljednjih godina Rusija se postavila kao vodeća sila u razvoju tehnologije prepoznavanja lica. Kancelarija gradonačelnika Moskve je 2017. godine objavila da je u glavnom gradu aktiviran sistem za prepoznavanje lica sa 3.000 kamera.

Tehnologija je testirana naredne godine, za vrijeme fudbalskog Svjetskog kupa, čime je utaban put za njenu ekspanziju koja je uslijedila. Do kraja 2019. grad planira ažurirati 40 odsto od svojih 162.000 kamera sa službenim ciljem da pomogne u identifikaciji prekršilaca.

Porast korištenja tehnologije nadgledanja doveo je do nadzora u mnogim zemljama koje su proširile upotrebu tehnologije za prepoznavanja lica. U Rusiji se povećanje poklopilo s onim što protivnici Kremlja i aktivisti za prava opisuju kao upornim naporima da se ušutka civilno društvo i suzbiju glasovi neistomišljenika - otkako se Vladimir Putin kao predsjednik vratio u Kremlj 2012.

Široka javna kampanja

Popova nije sama u kampanji protiv sve češće upotrebe ruskih kapaciteta na terenu, pa je, tražeći podršku, započela širiti sumnju u namjere države.

"Osim tužbe, odlučili smo da je potrebno pokrenuti široku javnu kampanju", napisala je. "Čak i ako s našim pravnim sistemom izgubimo tužbu u Moskvi, mi ćemo ići dalje. Zahtijevamo saveznu zabranu upotrebe ove tehnologije."

Među sredstvima koje Popova koristi kako bi privukla pažnju na ovu kampanju je onlajn peticija koju je pokrenula 7. oktobra, i koja je za nekoliko sati prikupila više od 500 potpisa. Također je koordinisala svoju tužbu s Roskomsvobodom, organizacijom koja prati cenzuru na internetu i nadziranje u Rusiji.

Alena Popova
Alena Popova

Istog dana kada je peticija pokrenuta, Roskomsvoboda je izdala saopštenje u kojem podržava tužbu Popove i njene pozive na moratorij upotrebe sistema prepoznavanja lica, što bi "trebalo zabraniti dok se ne osigura potpuna transparentnost o njihovoj upotrebi i njihovoj sigurnosti za građane."

Dok Putinova vlada brani ekspanziju upotrebe sistema za prepoznavanje lica kao nužni dodatak svom arsenalu borbe protiv kriminala koji se već koriste širom svijeta za održavanje reda, upravo je aspekt borbe protiv kriminala sistema pod sve većom provjerom pozadine moskovskog orkestriranog suzbijanja aktivista, koji su proteklog ljeta učestvovali u protestima tražeći slobodne izbore u gradu.

'Uznemirujuće i zastrašujuće'

Aktivisti za prava tvrde da se tehnologija prepoznavanja lica koristi kako bi se identifikovali ljudi koji su učestvovali u skupovima, od kojih su mnogi održani bez dozvole vlasti, dok kritičari smatraju da se postupak za dobijanje dozvola koristi kao sredstvo za ušutkivanje neistomišljenika.


Zbog protesta je osuđeno sedam osoba, dok su ostali novčano kažnjeni. Kamere za prepoznavanje lica koje analiziraju video zapise u stvarnom vremenu dopunjuju upotrebu mobilnih kamera montiranih na policijskim kamionima koji prate gužve kako bi stvorili čvrst sistem nadzora koji bi mnoge ljude mogao odvratiti od sudjelovanja u takvim skupovima, tvrde kritičari.

Prema Vjačeslavu Abaničevu, ocu Sergeja Abaničeva, demonstranta koji je uhapšen i zatvoren na mjesec dana pod optužbom za podsticanje na nerede jer je 27. jula na neodobrenom skupu bacio papirnu čašu na policajca, hapšenje i procesuiranje njegovog sina bilo je moguće samo zbog upotrebe tehnologije prepoznavanja lica.

"Ovo je vrlo napredna tehnologija koja se može koristiti za hvatanje kriminalaca ili špijuna", rekao je za Karent tajm (Current Time), servis na ruskom jeziku koji vodi RSE u saradnji s Glasom Amerike (VOA). "Ali ono što uznemiruje i zastrašuje, jeste da je ovo potpuni nadzor nad svim građanima."

Komentari

XS
SM
MD
LG