Početkom aprila, neki stanovnici Harkova primili su seriju jezivih tekstualnih poruka od vladinih zvaničnika u kojima su im rekli da pobjegnu iz grada prije nego što ga ruske snage opkole.
"Zbog prijetnje od neprijateljskog okruženja, pozivamo civilno stanovništvo Harkova da napusti grad do 22. aprila", navodi se u jednom upozorenju, koje je nosilo logo Državne službe za vanredne situacije Ukrajine i zacrtane sigurne rute za bijeg na glatkoj infografici.
Bila je lažna. Volodimir Timoško je odmah znao. On je šef policije regije Harkov i bio bi jedan od prvih koji bi saznao za bilo kakve službene planove evakuacije.
"Stanovnici su masovno počeli da dobijaju ova obaveštenja", rekao je 50-godišnjak za Reuters dok je podijelio snimak ekrana upozorenja, poslatog kada su se ruske trupe gomilale na granici udaljenoj 30 kilometara.
"Ovo je psihološka operacija, izaziva paniku. Šta bi prosječan građanin pomislio kada bi dobio takvu poruku?"
Timoško je rekao da je primio oko 10 sličnih poruka putem SMS-a i Telegram mesengera u aprilu i početkom maja, nedeljama koje su prethodile ruskoj ofanzivi na sjeveroistoku Ukrajine koja je počela 10. maja i otvorila novi front u ratu.
Ukrajinski sigurnosni zvaničnik, koji je zatražio anonimnost kako bi razgovarao o osjetljivim stvarima, rekao je da su Rusi često slali veliki broj tekstualnih poruka sa uređaja priključenih na izviđački dron velikog dometa Orlan-10 koji može prodrijeti na desetine kilometara u ukrajinski zračni prostor.
Uređaji, poznati kao Leer-3 sistemi, imitiraju ćelijske bazne stanice na koje se telefoni automatski povezuju u potrazi za pokrivenošću, dodao je.
Telefonski baraž je bio praćena napadom na društvenim mrežama dok su ruske trupe napredovale na Harkov, prema Andriju Kovalenko, šefu ukrajinskog Centra za suzbijanje dezinformacija (CCD), ogranka Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Prosječan broj objava na društvenim mrežama koje su ukrajinske vlasti klasificirale kao dezinformacije o ratu porastao je na preko 2.500 dnevno kada je ofanziva u Harkovu počela u maju, u odnosu na 200 dnevno u martu, pokazuju podaci koje je prikupio CCD.
Šef CKD-a rekao je Reutersu da je ukrajinska obavještajna služba procijenila da su kampanje dezinformacija prvenstveno provodile ruska sigurnosna služba FSB-a i vojna obavještajna agencija, poznata kao GRU.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova i FSB nisu odgovorili na zahtjev za komentar ukrajinskih tvrdnji, dok Reuters nije mogao kontaktirati GRU.
Moskva je optužila Ukrajinu i Zapad da su pokrenuli sofisticirani informacioni rat protiv Rusije, koristeći glavne zapadne medije, odnose s javnošću i tehnološku imovinu za sijanje lažnih i pristrasnih narativa o Rusiji i ratu.
Ukrajinski sigurnosni zvaničnik je priznao da je njegova zemlja koristila internetske kampanje u pokušaju da pojača antiratno raspoloženje među ruskim stanovništvom, iako je ovaj napor okarakterizirao kao "stratešku komunikaciju" za širenje tačnih informacija o sukobu.
BOTOVI I MIKROTARGETIRANJE
Reuters je intervjuisao devet ljudi koji znaju o ratu informacija i dezinformacija koji se vodi paralelno s operacijama na bojnom polju, uključujući ukrajinske zvaničnike, tragače za dezinformacijama i sigurnosne analitičare.
Ukrajinski sigurnosni zvaničnik koji je zatražio anonimnost rekao je da su od potpune invazije 2022. obavještajne agencije zatvorile 86 ruskih farmi botova lociranih u Ukrajini, koje su kontrolirale kolektivnih 3 miliona naloga na društvenim mrežama s procijenjenim dosegom publike od 12 miliona ljudi.
Takvi objekti su prostorije ispunjene specijalizovanom računarskom opremom koja može da registruje stotine lažnih naloga dnevno na mrežama društvenih medija kako bi izbacila lažne informacije, dodao je zvaničnik, navodeći jednu farmu koju su pronašle službe sigurnosti u gradu Vinica u centralnoj Ukrajini. prošle godine.
Kovalenko je rekao da su trenutno najznačajniji izvori ruskih online dezinformacija TikTok u Ukrajini i Telegram u Evropi. Oba se široko koriste u Ukrajini.
Rekao je da je ranije ove godine TikTok ugasio oko 30 od 90 naloga koje je Ukrajina označila kao širitelje dezinformacija povezanih s Rusijom, dodajući da su se novi nalozi često pojavljivali kako bi zamijenili one uklonjene.
TikTok je rekao Reutersu da njegove smjernice zabranjuju lažan ili obmanjujući sadržaj, dodajući da je zatvorio 13 tajnih mreža utjecaja koje djeluju iz Rusije posljednjih godina.
"Zabranjujemo i stalno radimo na tome da ometamo pokušaje uključivanja u tajne operacije uticaja manipulisanjem našom platformom i/ili štetnim dovođenjem u zabludu naše zajednice", rekao je portparol.
Mreže dezinformacija su grupe naloga koje kontroliše isti entitet, a često se koriste za guranje koordinisanog narativa.
Telegram je rekao da razvija alat za dodavanje provjerenih informacija u objave.
"Telegram vjeruje da najbolji način za borbu protiv dezinformacija nije cenzura, već lak pristup provjerenim informacijama", dodao je portparol.
Gradonačelnik Harkova Ihor Terehov rekao je za Reuters da Rusi pokušavaju da siju paniku i nepovjerenje, navodeći primjer postova na društvenim mrežama u kojima se tvrdi da se glavni put za Kijev ponovo postavlja kako bi gradonačelnik mogao brže da pobjegne kada Rusi dođu – nešto što je on odbacio kao laž.
"Pokušavaju uplašiti stanovništvo kako bi se ljudi osjećali nelagodno i napustili grad", rekao je u intervjuu u Harkivu krajem maja.
Do tog vremena, linije fronta sukoba na sjeveroistoku su se stabilizirale oko 20 km od ruba grada nakon što je ruska ofanziva u početku zauzela teritoriju na sjeveru prije nego što su je otupila ukrajinska pojačanja.
Maria Avdeeva, sigurnosna analitičarka sa sjedištem u Harkovu koja se fokusira na ruske dezinformacije, pokazala je Reutersu infografsku mapu, koja nosi trozubac Ukrajine, objavljenu na Facebooku početkom aprila – otprilike u isto vrijeme kada je šefu policije poslata drugačija mapa evakuacije u direktnoj Telegram poruci.
Neuznemirena glasnom eksplozijom nekoliko kilometara dalje, objasnila je kako mapa i prateći tekst uključuju lažno zatvaranje puteva i tvrdnje da se uskoro očekuju raketni udari u određenim područjima oko grada.
Mikrotargetiranje – koje analizira podatke ljudi na mreži kako bi ciljalo određene pojedince i publiku sa specifičnim porukama, slično kao ciljano oglašavanje – komplikuje zadatak CCD-a da prati kampanje uticaja i suprotstavlja se lažnim narativima, rekla je Kovalenko.
"Ova aktivnost je izrazito taktička", rekao je John Hultquist, glavni analitičar američke firme za cyber sigurnost Mandiant, misleći na ruske kampanje dezinformacija u Ukrajini.
"Vidjeli smo gađanje sve do ukrajinskih vojnika u rovovima."
ZRAČNI UDAR NA TV TORANJ
Ukrajinci su posebno osjetljivi na digitalne dezinformacije; više od tri četvrtine stanovništva svoje vijesti dobija putem društvenih medija, daleko više od bilo kojeg drugog izvora informacija, prema studiji koju je naručio USAid 2023.
To je znatno više nego u bilo kojoj od 24 evropske zemlje koje je anketirao Reutersov institut za proučavanje novinarstva iz 2024., koji je u prosjeku iznosio 44%.
Krajem aprila, dok su se moskovske snage gomilale na granici u blizini Harkova, ruski vazdušni napad uništio je glavni televizijski toranj u Harkovu, ometajući gradski pristup informacijama.
Dramatični snimci do kojih je došao Reuters pokazuju kako se glavni jarbol televizijskog tornja lomi i pada na zemlju.
Dok je ofanziva u Harkovu dovela do značajnog porasta aktivnosti dezinformacija, bilo je sličnih ruskih kampanja tokom rata, prema intervjuisanim ljudima.
Šef CKD-a je istakao rusku kampanju u oktobru 2023. godine koja je imala za cilj da vrati ideju da je Ukrajina suočena s teškom zimom i porazom u ratu.
Osavul, ukrajinska kompanija za praćenje dezinformacija, pokazala je Reutersu svoje podatke za ovu kampanju, koju je nazvala "crna zima". Brojao je 914 poruka koje je objavilo 549 aktera koji su zajedno imali skoro 25 miliona pregleda.
Ipak, prema Kovalenkovu, sam obim i učestalost ruskih uticaja značili su da su Ukrajinci postali sumnjičavi prema informacijama koje dobijaju, umanjujući njihov uticaj.
Guranje dezinformacija tokom početnog napredovanja Rusije prema Harkovu na početku invazije 2022. godine - kada su se mnogo više približile gradu - doprinijelo je panici i šoku koji je doveo do bijega stotina hiljada stanovnika, reklo je nekoliko zvaničnika i stručnjaka.
Ovog puta, samo mali broj je napustio Harkov, iako je količina dezinformacionih poruka usmjerenih na grad bila dvostruko veća od nivoa u martu 2022., prema podacima CCD-a.
Uprkos skoro svakodnevnim raketama i bombama koje padaju na grad - napadima koji su se intenzivirali ovog maja - 1,3 miliona ljudi ostaje, prema gradonačelniku Harkova Terehovu, otprilike isto kao i prije posljednjeg ruskog vojnog upada u regiju.
Komparativni nedostatak panike takođe odražava sve veću upoznatost Ukrajinaca sa životom pod napadom.
Reuters je razgovarao sa skoro dvadesetak stanovnika Harkova u drugoj polovini maja, kada je grad bio pogođen sa nekoliko bombi ili projektila dnevno.
Većina je rekla da ne osjećaju želju da odu i odbacili su opasnost, rekavši da su se navikli na nju. Nekoliko ih je reklo da su prestali pratiti vijesti.
"Ovo je psihološki mehanizam, navikavamo se na opasnost", rekla je psihologinja Irina Markevič iz Harkova.
Krajem maja, dopisnici Reutersa bacili su se na zemlju u potrazi za zaklonom kada su čuli zvižduk navođene bombe koja je probijala zrak. Naizgled bezbrižne, majke sa kolicima nastavile su da šetaju parkom, a ljudi su se kupali na javnoj česmi.
Julia Oleshko, 55, dadilja koja gura kolica u centralnom parku u Harkovu, rekla je da je najbolji način da se prođe kroz noćnu moru jednostavno fokusiranje na svakodnevni život.
"Jučer sam razmišljala: hodanje po Harkovu je hodanje po minskom polju... ali pokušavam da se ne zadržavam na tim mislima straha, inače bi neko mogla pasti u depresiju", rekla je.
"Mi se apstrahujemo, inače nećemo preživjeti."
