Linkovi

Ruska propaganda može podrivati euroatlantski put BiH, poručeno sa konferencije u Sarajevu


Ilustracija
Ilustracija

Rusija ima „toksičnu” upotrebu dezinformacija, a lažni narativi mogu utjecati na europske i druge integracije Bosne i Hercegovine, poručeno je s konferencije iz Sarajeva „Dezinformacije i maligni strani utjecaj”.

Tema konferencije koja je okupila stručnjake iz oblasti dezinformacija i sigurnosti i novinare iz Ukrajine i BiH je zapadni Balkan i ruski dezinformacijski narativ. Fokus je druga godišnjica od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Izvještavanje medija u proteklom periodu je pokazao da Rusija postaje sve opasniji akter u BiH. Tome doprinose istraživanja o ruskim diplomatama koji su protjerani iz zemalja regiona, a koji su akreditirani u BiH. Iz Balkanske istraživačke mreže BiH ističu da je problematično saopćenje Ambasade Rusije da se ova zemlja planira negativno odrediti prema EU integracijama BiH.

Rusija itekako zna iskoristiti zamrznute konflikte u cilju podizanja tenzija
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:52 0:00

„U kontekstu u kojem se entitet Republika Srpska odnosi prema Rusiji, ovo će biti važno geopolitičko i interno pitanje za BiH koja generalno ima veliki problem s medijskom pismenošću. Najčešći narativ je da su zapadne zemlje krive za rusku invaziju na Ukrajinu i da se odgovornost prebaci na EU i NATO. Tako se podriva povjerenje i stvara euroskepticizam u BiH. Iz Rusije smo mogli mogli čuti različite dezinformacijske narative - da Ukrajina razvija nuklearne sposobnosti koje planira koristiti protiv Rusije. To je maligni utjecaj koji je štetan na različitm pojavama. Radili smo i istraživanja koja govore o problematičnim tokovima novca, propalim privatizacijama koje su jasno povezane s koruptivnim radnjama i s vladom u Republici Srpskoj. S druge strane, imamo štetni utjecaj koji se povezuje s dezinformacijama i podrivanjem povjerenja u institucije BiH te nastojanjem da se pomjere narativi ka autokratskom djelovanju”, navodi direktor BIRN BiH Denis Džidić.

Dodikovo oslanjanje na sankcionisane zemlje
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:10 0:00

Posebno naglašava maligni utjecaj koji se odnosi na revizionizam i ratne zločine u BiH, pojašnjavajući to ruskim i proruskim akterima poput „noćnih vukova” koji propagiraju narative koji su isključivi i problematični u tranzicijskom društvu kao što je BiH.

Otpravnik poslova Ambasade Ukrajine u BiH Yaroslav Simonov naveo je da se ruska propaganda pokušava širiti na prostor Balkana najavom pokretanja određenih medijskih kanala. Simonov je dodao da Rusija ne odustaje od genocida nad ukrajinskim narodom i potpunog uništenja Ukrajine kao nezavisne europske države.

„Prošle su dvije godine od agresije Rusije na Ukrajinu i ljudi u cijelom svijetu se okreću žrtvama napada u jednoj demokratskoj zemlji. Urajina se bori s tzv. najvećim zlom nakon Drugog svjetskog rata i trpi strašna razrušenja. Izgubili smo veliki dio privrednog potencijala i veliki broj gradova je u potpunosti srušen. Rusija ne želi odustati od genocida nad ukrajinskim narodom”, rekao je Simonov.

U radu konferencije učestvuju i ukrajinski novinari koji su doputovali u Sarajevo kako bi podijelili iskustva izvještavanja o ratu, razgovarali o tome kako se boriti s prijetnjom od ruskih dezinformacija.

Ukrajinska stručnjakinja za dezinformacije Maria Avdeeva nije bila iznenađena kada je predsjednik zemlje Volodimir Zelenski upozorio na moguće nemire na Balkanu koje bi izazvala Rusija. Kako navodi BIRN, Ruska Federacija posmatra dijelove svijeta u kojima može imati utjecaj i u kojima ga može pretvoriti u nešto veće – jednako kao što je ranije posmatrala Ukrajinu. Balkan je, u tom kontekstu važan, jer nije daleko.

I Beogradski centar za bezbednosnu politiku se već nekoliko godina bavi istraživanjem utjecaja trećih sila na prostor zemalja Balkana, uključujući Rusiju, Kinu, Tursku ili Mađarsku.

Marko Drajić iz BCBP-a za Glas Amerike kaže da godinu dana sprovode program u kojem pružaju utočište istraživačima koji su bili primorani pobjeći iz Rusije, Ukrajine ili Bjelorusije.

„U Centru rade na projektima i pospješuju znanje naših istraživača i javnost o stvarnim odnosima između njihovih i zemalja Balkana. Posljednjih nekoliko mjeseci su se promjenili odnosi vlasti prema istraživačima koji su došli iz Rusije i koji se bave antiratnim aktivizmom. To je posljedica jačih odnosa između naših i ruskih službi bezbjednosti. Interese Ruske Federacije na Zapadnom Balkanu možemo definisati na sljedeći način: Dok mi radimo što je u njihovom interesu, Rusija je zadovoljna. Sve dok na Balkanu postoje akteri koji se ponašaju kao destabilizirajući faktor u regionu, režim u Kremlju je zadovoljan”, smatra Drajić.

Utjecaj geopolitičkih sila, posebno onaj maligni, problem je na globalnom nivou. Kada je riječ o regionu Zapadnog Balkana i Bosni i Hercegovini, situacija je još lošija. Jasni su interesi geopolitičkih sila koje se ne libe pokušati ostvariti svoje ciljeve apliciranjem meke moći. Na taj način zemlje Zapadnog Balkana postaju laka meta za širenje dezinformacija, lažnih vijesti i manipulacijom činjenicama.

Dekan na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo navodi tri domena na kojima se bazira ruska propaganda u Bosni i Hercegovini.

„Najprisutniji domen je iskorištavanje historijsko-kulturnih veza i usmjeravanje na emotivnu geopolitiku, jer Rusija ovdje ima političke strukture koje volontiraju za nju - entitet Republika Srpska. Rusija preko tih veza djelimično koristi politički i ekonomski utjecaj - energetska sigurnost. Rusija tako ima jednu vrstu monopola, posebno ako je riječ o gasu. Posljednji dio se odnosi na vojni utjecaj kroz prodaju i trgovinu oružja sa Srbijom. Na temelju naučenih lekcija, Rusija zna kako konflikte na ovom prostoru iskoristiti za podizanje tenzija prema političkom zapadu te tako regiju održati nestabilnom”, zaključuje Turčalo.

XS
SM
MD
LG