Predsjednik Vladimir Putin obećao je zamijeniti ukrajinsko žito ruskim pošiljkama u Afriku nakon što je Moskva u julu okončala aranžman koji je omogućio siguran prolaz ukrajinskog tereta hrane kroz Crno more, nametnuvši faktičku blokadu njenog susjeda i napadajući skladišta, u eskalaciji rata.
Odgovor Ukrajine, napadi morskih dronova na ruski naftni tanker i ratni brod u njenoj pomorskoj bazi Novorosijsk, pored velike luke za žito i naftu, dodali su ove nove opasnosti za transport u Crnom moru.
Eduard Zernin, šef ruske unije izvoznika žitarica, naveo je potencijalno pogoršanje, kako je rekao, "skrivenih sankcija" koje "mogu dovesti do povećanja troškova transporta i osiguranja" za Rusiju.
To će se "odraziti na nivo cijena pšenice i drugih žitarica na svjetskom tržištu", rekao je Zernin za Reuters.
Iako izvoz poljoprivrede ne podliježe direktnim evropskim i američkim sankcijama uvedenim nakon što je Rusija prošle godine izvršila invaziju na Ukrajinu, Moskva kaže da su ograničenja postavljena na bankarstvo i ruske pojedince "skrivene sankcije" na trgovinu hranom.
Finansijski i sigurnosni rizici povezani s trgovinom s Rusijom – uz koje se pogoršava kolaps koridora na Crnom moru – povećavaju troškove transporta za Moskvu i guraju ga prema starijim i manjim brodovima kojima upravljaju manje poznati brodski operateri, prenosi Reuters na osnovu razgovora s 10 mornara osiguravatelja, trgovaca i špeditera.
Situacija izaziva sumnje u to da li Rusija može zadržati rekordni tempo izvoza i da li bi, ako se ne riješi, mogla povećati globalne cijene pšenice, kažu izvori.
Već prije isteka ugovora, transporteri žitarica i robne kuće su smanjili izloženost Rusiji.
Globalne robne kuće više ne pomažu Rusiji u mehanici trgovine njenim žitom. Cargill, Louis Dreyfus i Viterra prekinuli su takav posao 1. jula, dodajući dodatni pritisak na Moskvu da se bavi svim aspektima žitnih poslova, uključujući transport.
Cargill je rekao da će nastaviti da isporučuje žito iz ruskih luka. Odbio je dalji komentar.
Dreyfus, Viterra i ADM odbili su komentarisati, dok druga velika međunarodna grupa, Bunge, nije odgovorila na zahtjev za komentar.
„Njima (Rusiji) neće biti lako“, rekao je jedan rukovodilac industrije koji poznaje izvoz žitarica.
Prošle godine Rusija je izvezla rekordnu količinu pšenice na brodovima iznajmljenim od međunarodnih kompanija i trgovaca. Iako je izvoz i dalje snažan, u posljednjih nekoliko mjeseci morao je nabavljati više vlastitog tereta, sve više se oslanjajući na "flotu u sjeni", starija plovila kojima obično upravljaju kompanije sa sjedištem u Turskoj i Kini, rekla su tri izvora iz brodarske industrije.
"Sada se vrlo malo izvozi za međunarodne kompanije", rekao je izvršni direktor, koji je, kao i drugi industrijski izvori konsultovan za ovu priču, zamolio da ne bude imenovan zbog osjetljivosti pitanja. "Većinom onoga što izlazi bave se ruski trgovci koristeći brodove flote, koje međunarodni trgovci ne bi dirali."
U znak rastućeg lova na brodove u Rusiji, njeni zahtjevi za čarterima su se udvostručili na 257 u julu u poređenju sa istim mjesecom prošle godine, prema podacima pomorske platforme Shipfix koja okuplja stotine učesnika na tržištu.
Podaci ne pokazuju koliko je zahtjeva ispunjeno, niti koji su brodari bili uključeni.
Zahtjevi za brodove porasli su za 40 posto u odnosu na juni, i vjerovatno će se dalje povećavati kako izvozna sezona bude ubrzavala.
Danska NORDEN i dvije druge zapadne brodarske grupe koje su odbile da budu imenovane rekli su Reutersu da su prestali sarađivati s Rusijom nakon invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
OSIGURANJE
Bez uspostavljanja crnomorskog koridora, i Rusija i Ukrajina upozorile su u julu da bi se brodovi mogli tretirati kao legitimni vojni ciljevi, za što su tri izvora iz pomorskog osiguranja rekla da predstavlja dodatni udarac sklonosti zapadnih kompanija prema riziku.
Osiguranje za brodove koji idu u ruske luke na Crnom moru trenutno košta desetine hiljada dolara dodatnih premija dnevno, rekla su tri izvora, a stope su porasle nakon ruskih napada na druge ukrajinske plovne puteve kroz Dunav proteklih dana i odgovora Kijeva.
Crno more ostaje kritično područje za ruski izvoz, dok su druge lokacije složenije i skuplje.
Jedan izvor upoznat s ovim pitanjem rekao je čak i prije osiguranja da su brodski operateri naplaćivali i do 10.000 dolara više dnevno za ruske terete nego za terete koji napuštaju obližnje luke u Bugarskoj i Rumuniji.
Mike Salthouse, šef vanjskih poslova vodeće osiguravajuće kompanije NorthStandard, rekao je da od kada su Sjedinjene Države i Europa uvele sankcije, neki trgovci i osiguravači strahuju da bi krajnji stvarni vlasnici ruskih luka i terminala mogli biti povezani s određenim pojedincima.
„Vlasnička struktura nije odmah vidljiva iz rutinske ili čak pojačane dužne pažnje“, rekao je, što je dovelo do „nivoa oklijevanja sa angažovanjem u ruskim trgovanjima“.
Izvršni direktor industrije rekao je da je još jedan rizik ako brod mora kupiti gorivo iz Rusije, što je situacija za koju je izvor rekao da bi mogla stvoriti probleme zapadnim izvršiteljima sankcija, što bi otežalo vođenje neruskih poslova.
"Nije lako preći na normalnu trgovinu nakon toga", rekao je izvršni direktor.
Ruski terminali na Crnom moru obrađuju oko 70% izvoza žitarica iz zemlje. Oni uključuju luke Novorossiisk i Taman.
"TRGOVINSKE BARIJERE"
Uprkos tenzijama, globalne cijene pšenice ostaju znatno ispod vrha nakon što je ruska invazija prošle godine izazvala strahove od globalne krize gladi. Uklanjanje većeg broja ukrajinskih žitarica sa svjetskog tržišta moglo bi povećati pritisak ponude osim ako ruski izvoz ili veliki usjevi drugih proizvođača ne nadoknade razliku.
Dva izvora rekla su da će eskalacija tenzija u Crnom moru vjerovatno uticati na broj ruskog izvoza i obeshrabriti brodarske kompanije da dovode brodove u ruske luke, posebno novije brodove koji nose više.
U izjavi za Reuters, rusko ministarstvo poljoprivrede predviđa da će izvoz žitarica pasti za oko 8% tokom sezone 2023/24. u odnosu na prošlogodišnji maksimum od 60 miliona tona u Rusiji.
Izvoz pšenice će biti nešto manji, na 44-45 miliona tona, rekao je Zernin, u skladu sa procjenama Međunarodnog savjeta za žitarice.
IZGRADNJA BRODOVA
Rusko ministarstvo je u decembru objavilo plan za izgradnju flote od 61 novog broda za žito, navodeći "pritisak sankcija i odbijanje mnogih međunarodnih prevoznika da sarađuju sa Rusijom".
Ruskim izvoznicima su potrebna 34 broda za žitarice nosivosti 60.000 tona i 27 brodova kapaciteta 40.000 tona, saopštilo je ministarstvo u decembru. Nije navedeno kada bi ih mogla graditi ruska brodogradilišta.
Ruska državna poljoprivredna lizing kompanija Rosagroleasing saopštila je u martu ove godine da je naručila flotu brodova za žitarice koje je planirala porinuti u roku od tri godine.
Prema podacima kompanije za procjenu vrijednosti VesselsValue, trenutno nisu prijavljene porudžbine za ruske kompanije ni u zemlji ni u inostranstvu. Za izgradnju novih brodova obično je potrebno do tri godine.
Mnoge ruske sadašnje flote od 31, uglavnom manjeg broda za rasuti teret, starije su od 30 godina, pokazuju podaci VesselsValuea, što otežava pristup nekim lukama sa strogim zahtjevima za brodove određene starosti.
"Ne očekujemo da Rusija gradi sopstvenu flotu od nule u kratkom roku kako bi zadovoljila svoje trenutne potrebe. Primarni fokus će biti na iznajmljivanju sa komercijalnog tržišta", rekla je Victoria Mitchell, analitičarka konsultantske kuće Control Risks.
