Predsjednički kandidat Republikanaca Mitt Romney iskoristio je svoj prvi cjelovit govor o spoljnoj politici koju bi vodio ako bude izabran za narednog predjednika Sjedinjenih Država za snažnu kritiku spoljnopolitčkih poteza aktuelnog predsjednika Baracka Obame. Po njegovoj ocjeni Obama se nije odgovarajuće snažno i efikasno suprotstavio globalnim izazovima što je oslabilo Sjedinjene Države i ohrabrilo američke neprijatelje.
Odmah na početku svog jučerašnjeg govora Mitt Romney je ocijenio da je Obamina spoljna politika građena na nadi, a ne na odlučnom vođstvu, i dodao:
„Nada nije strategija. Ne možemo podržavati naše prijatelje i poraziti neprijatelje na Srednjem Istoku ako naše riječi ne prate i naša djela.“
Kao primjere raskoraka riječi i djela, Romney je izdvojio krvoproliće u Siriji i napad na američki konzulat u Bengaziju u Libiji:
„Odgovornost je predsjednika da koristi američku moć na oblikovanju povijesti, a ne da kaska iza prepuštajući našu sudbinu na milost događanjima.“
Kada je Iran u pitanju, Romney je takođe obećao mnogo čvršći stav:
„Neću oklijevati da nametnem nove sankcije, a zaoštriću i postojeće. Moramo jasno kroz naše akcije, a ne samo riječima, staviti do znanja Iranu da njihove nuklerne ambicije neće biti tolerisane.“
Mitt Romney je takođe obećao da će očuvati moć američkih oružanih snaga i da neće dozvoliti veliko smanjenje vojnog budžeta predviđenog za početak naredne godine.
Predsjednik Obama je u dosadašnjem dijelu izborne kampanje često podsjećao da su likvidacija Osame bin Ladena, kraj rata u Iraku i pad više diktatora u okviru "arapskog proljeća" bez angažiranja američkih trupa u tim zemljama, uspjesi. Za Mitta Romneya je na konvenciji Demokratske stranke rekao:
„Moj protukandidat je novajlija u spoljnoj politici. I sve što smo čuli i vidjeli od njega i od njegovog kandidata za potpredsjenika je da oni žele da nas vrate u eru razmetanja i spoticanja što je Sjedinjene Države već koštalo jako mnogo.“
Romneyev stav o američkom čvrstom i odlučnom angažmanu na svjetskoj sceni analitičar Michael O'Hanlon smatra opravdanim:
„Srednji Istok prolazi kroz brojne promjene na koje Sjedinjene Države mogu samo ograničeno uticati. Romney je u pravu kada kaže da bi trebali pokušati, unutar svih mogućih načina uticaja, biti efikasniji.“
Gospodin O'Hanlon, međutim, ne smatra da je svaka Romneyeva kritika Obamine spoljne politike na mjestu:
„Istina je, primjera radi, da Iran sada ima mnogo više obogaćenog urana nego prije 3 i po godine. Obogaćenog urana imao je više i na i kraju drugog mandata predsjednika George W. Busha, nego na početku Bushovog prvog mandata. Ono što je Obama vrlo dobro uradio je osmišljavanje i stezanje sankcija prema Iranu.“
Mitt Romney je govorom o svojim spoljnopolitičkim opredjeljenima u izbornu kampanju uveo temu Sjedinjene Države i njihova uloga u svijetu, naravno na način kako on vidi tu ulogu. Do sada je gotovo isključivo govorio o ekonomskim pitanjima.
Odmah na početku svog jučerašnjeg govora Mitt Romney je ocijenio da je Obamina spoljna politika građena na nadi, a ne na odlučnom vođstvu, i dodao:
„Nada nije strategija. Ne možemo podržavati naše prijatelje i poraziti neprijatelje na Srednjem Istoku ako naše riječi ne prate i naša djela.“
Kao primjere raskoraka riječi i djela, Romney je izdvojio krvoproliće u Siriji i napad na američki konzulat u Bengaziju u Libiji:
„Odgovornost je predsjednika da koristi američku moć na oblikovanju povijesti, a ne da kaska iza prepuštajući našu sudbinu na milost događanjima.“
Kada je Iran u pitanju, Romney je takođe obećao mnogo čvršći stav:
„Neću oklijevati da nametnem nove sankcije, a zaoštriću i postojeće. Moramo jasno kroz naše akcije, a ne samo riječima, staviti do znanja Iranu da njihove nuklerne ambicije neće biti tolerisane.“
Mitt Romney je takođe obećao da će očuvati moć američkih oružanih snaga i da neće dozvoliti veliko smanjenje vojnog budžeta predviđenog za početak naredne godine.
Predsjednik Obama je u dosadašnjem dijelu izborne kampanje često podsjećao da su likvidacija Osame bin Ladena, kraj rata u Iraku i pad više diktatora u okviru "arapskog proljeća" bez angažiranja američkih trupa u tim zemljama, uspjesi. Za Mitta Romneya je na konvenciji Demokratske stranke rekao:
„Moj protukandidat je novajlija u spoljnoj politici. I sve što smo čuli i vidjeli od njega i od njegovog kandidata za potpredsjenika je da oni žele da nas vrate u eru razmetanja i spoticanja što je Sjedinjene Države već koštalo jako mnogo.“
Romneyev stav o američkom čvrstom i odlučnom angažmanu na svjetskoj sceni analitičar Michael O'Hanlon smatra opravdanim:
„Srednji Istok prolazi kroz brojne promjene na koje Sjedinjene Države mogu samo ograničeno uticati. Romney je u pravu kada kaže da bi trebali pokušati, unutar svih mogućih načina uticaja, biti efikasniji.“
Gospodin O'Hanlon, međutim, ne smatra da je svaka Romneyeva kritika Obamine spoljne politike na mjestu:
„Istina je, primjera radi, da Iran sada ima mnogo više obogaćenog urana nego prije 3 i po godine. Obogaćenog urana imao je više i na i kraju drugog mandata predsjednika George W. Busha, nego na početku Bushovog prvog mandata. Ono što je Obama vrlo dobro uradio je osmišljavanje i stezanje sankcija prema Iranu.“
Mitt Romney je govorom o svojim spoljnopolitičkim opredjeljenima u izbornu kampanju uveo temu Sjedinjene Države i njihova uloga u svijetu, naravno na način kako on vidi tu ulogu. Do sada je gotovo isključivo govorio o ekonomskim pitanjima.