Iz Memorijalnog centra Srebrenica podsjećaju da su SAD godinama podržavale zaštitu sjećanja na žrtve genocida, ali i osiguranju podizanje, uspostave i opstanka Memorijalnog centra.
Ističu da ta podrška predstavlja nastavak kontinuiteta politike SAD-a koju zagovara predsjednik Biden, a koju su ranijim administracijama potvrdili predsjednik Clinton, ali i u svojoj poruci iz 2020. tadašnji državni sekretar Pompeo.
Poručili su da ne zaboravljaju aktivnosti predsjednika Bidena i brojnih drugih prijatelja građana i građanki Bosne i Hercegovine devedesetih. Istovremeno, izražavaju zahvalnost na svemu što administracija predsjednika Bidena čini danas za BiH.
"Pozdravljamo napore ambasadorice SAD-a u Ujedinjenim nacijama Linde Thomas-Greenfield. Zajedno radimo na tome da ova Rezolucija bude poruka mira, prilika da mladi ljude uče na lekcijama Srebrenice o važnosti zaštite ljudskih prava i ljudskih života. Pozivamo medije i javnost da se ne osvrću na izjave koje podstiču podjele, tenzije i konflikt, te koje plemenitu ideju Rezolucije žele prikazati nečim što ona nije i podstiču opću histeriju", stoji u objavi Memorijalnog centra.
Na društvenim mrežama Memorijalnog centra u posljednjih nekoliko dana je ta institucija potvrdila i izrazila zahvalnost na podršci Rezoluciji Ruandi, Njemačkoj, Novom Zelandu, Čileu, Francuskoj, Lihtenštajnu i Sloveniji.
Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik izjavio je 11. aprila da će RS "donijeti odluke" protiv najavljene Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u.
Dodik je, nakon sastanka političkih predstavnika RS-a sa rukovodstvom Srbije u Beogradu, rekao da će predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "pokušati da ubijedi da podrži" te odluke.
Kako je rekao Dodik, ukoliko dođe do usvajanja Rezolucije u UN-u, "Republika Srpska će napustiti odlučivanje u Bosni i Hercegovini".
Ponovio je stav vlasti u RS-u koje, uprkos međunarodnim presudama, negiraju da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima.
