Dvadeset devetogodišnji Parižanin Lucas Sulej upravo je iz bankomata uzeo nešto novca. Ali, svoju banku on više ne uzima zdravo za gotovo. Firma Moody's je naime francuskoj banci Societe Generale nedavno snizila kreditni rejting, zbog toga što je ona jedan od najvećih zajmodavaca Grčke, odnosno njezine vlade. 'Novac će mi možda uskoro nestati' – gorko se šali ovaj Francuz.
Analitičari međutim kažu da će 'obične štediše' u svakom slučaju zaštititi osiguravajuća društva i vlasti te oni – čak i u slučaju grčkog bankrota – neće izgubiti svoj novac. Poanta međutim nije u tome – kaže Thomas Klau iz europskog Vijeća za međunarodne odnose: "Problem je u tome što na financijskom tržištu ima sve manje povjerenja. To je dostiglo takve razmjere da bilo kakav negativni potez može imati vrlo loše posljedice."
Problem je i u tome što je europski bankarski sektor prilično netransparentan – kaže Simon Tilford iz londonskog Centra za europsku reformu: "Ne zna se koja je banka koliko posudila i kome. Zato je europskim bankama danas teško dobiti zajmove."
Središnje banke nekoliko najvećih zapadnih zemalja nedavno su dale europskom komercijalnom bankovnom sektoru veliku pozajmicu u dolarskoj gotovini kako se ne bi dogodilo da mu ponestane novca. Simon Tilford međutim smatra da to neće biti dovoljno. 'Problem nije samo njihova likvidnost već njihova solventnost' – kaže ovaj britanski stručnjak koji predviđa da će se mnogi dugovi, poput grčkog, na kraju morati otpisati zbog nenaplativosti. Gubici u financijskom sektoru bit će zbog toga ogromni a neke će velike banke vjerojatno i propasti.
Financijska kriza u Europi podsjeća na onu američku iz jeseni 2008., pogotovo kada je riječ o njezinim mogućim globalnim posljedicama. O tome je na skupu europskih bankara nedavno govorio i američki ministar financija Timothy Geithner. "Takva velika kriza ne bi bila ograničena na Europu. To bi se odmah proširilo i na Sjedinjene Države. Kao i prije par godina, jedino u obrnutom smjeru" - kaže Simon Tilford.
Adrian Blundell-Wignall iz Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj kaže međutim da postoji jedna značajna razlika. Washington je reagirao brzo i sanirao vlastiti financijski sektor. U Europi, niti razmjeri problema nisu još točno poznati – kaže ovaj stručnjak: "Mislim da je najveća razlika u transparentnosti. Ona je jako važna jer tada svatko zna što mu je činiti."
Primjer nedostatka transparentnosti je takozvani test solventnosti u europskim bankama – koji mnogi kritiziraju da nisu dovoljno strogi. Samo je devet europskih banaka do sada 'palo' na tom testu.
Zbog toga u Europi ne postoji veliko povjerenje u bankovni sektor. Na sporost u rješavanju ovog problema upozorio je i Dominique Strauss-Kahn, bivši direktor Međunarodnog monetarnog fonda. U intervjuu za francusku televiziju, on je rekao da europske vlade na tom planu 'stalno odgađaju' odnošenje odlučnih mjera.