Linkovi

Rat Rusije i Ukrajine pogoršava globalnu inflatornu krizu


Ilustracija

Tokom 2022. svjetsku ekonomiju zahvatila je velika kriza. Posljedice pandemije koronavirusa, pogoršane su ruskom invazijom na Ukrajinu, zbog čega su cijene energenata porasle.

Obeng Krampa uvozi polovni namještaj za prodaju u svom rodnom gradu Akri. Međutim, muči se da ostane "u plusu". Inflacija u Gani dostigla je 40 odsto ove godine, a vrijednost valute je skoro upola smanjena u odnosu na američki dolar.

„Suma koju biste platili za uvoz, recimo jednog kontejnera, ovih dana je dvostruko veća. Ista roba, ista količina, ali je cijena udvostručena”, kaže biznismen Obeng Krampa.

Širom svijeta, centralne banke su znatno podigle kamatne stope kako bi pokušale da spriječe inflaciju koju pokreću visoki troškovi energije. Američke Federalne rezerve podigle su osnovnu kamatnu stopu šest puta u 2022. i tako ojačale dolar.

Manmohan Sodi sa Gradskog univerziteta Londona kaže da ljudi kupuju i prodaju robu, ali da postoji razlika u vremenu između te dvije transakcije.

„Ako se tokom tog vremena vrijednost valute promijeni, proizvođač ili kupac mogu da izgube novac. Sve to je povezano sa inflacijom. I ne samo sa inflacijom već i sa očekivanjem inflacije. Tako, ako prodajete hamburgere, koliko ćete da ih naplatite sada? Da li treba da mijenjate cijenu svaki dan?”, navodi Sodi.

Nesigurnost je pogodila svjetsku ekonomiju - prognoza je da će porasti samo 2,2 odsto 2023. godine, u odnosu na više od 5 posto prošle godine.

Generalni sekretar Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) Matias Korman ističe da povećanje globalnih kamatnih stopa povećava troškove pozajmljivanja i stavlja mnoga domaćinstva, kompanije i vlade pod povećani pritisak.

„Ruski rat protiv Ukrajine također pogoršava uslove za zemlje sa niskim prihodima. Mnoge od njih su posebno ranjive na visoke cijene hrane i energije i pored toga, vezane za globalne finansijske uslove, što povećava rizik od daljih zaduženja u tim zemljama”, kaže on.

To je veoma primjetno u Šri Lanki, koja je trenutno zahvaćena najvećom finansijskom krizom od sticanja nezavisnosti 1948. Vlada nije platila svoje dugove u maju, kada je inflacija dostigla 70 odsto.

„Ne možemo da priuštimo piletinu, ribu ili bilo koje drugo meso. Jedemo samo povrće. Teško nam je čak i da pošaljemo našu djecu u školu i da im obezbijedimo odgovarajuću hranu. Prolazimo kroz veoma težak period”, kaže Nagama, poljoprivrednica iz Šri Lanke.

Širom svijeta, radnici zahtijevaju više novca, dok inflacija „jede” njihove plate. U Velikoj Britaniji, medicinske sestre i radnici hitne pomoći organizuju štrajkove u decembru.

Čukvudubem Ifeadžuna, medicinski tehničar, objašnjava da je nije mogao da pruđi mnoge stvari svojoj djeci zbog visokih cijena.

Inflacija će, kako se predviđa, neznatno opasti u 2023. Međutim, uz rat u Ukrajini koji još traje i visokim cijenama energije, nova godina neće donijeti veliko olakšanje milijardama ljudi koji se bore da sastave kraj s krajem.

XS
SM
MD
LG