U četvrtak, berze su zabilježile pad, usljed sve češćeg mišljenja da su iz FED-a spremni da dozvole ulazak ekonomije u recesiju, ukoliko odluče da je to ono što je potrebno kako bi se inflacija svela na njima prihvatljivih 2 procenta. Jedan od vodećih berzanskih indeksa S&P 500 izgubio je gotovo 100 poena, što je pad vrijednosti od 2,5 odsto.
Samo dan ranije, FED je – sedmi put ove godine – podigao kamatne stope za 0,5 procentnih poena. Pozajmljivanje novca sada je dostiglo raspon od 4,25 do 4,5 odsto. To znači skuplje je pozajmljivanje za građane i kompanije, uključujući zajmove za kupovinu kuća i automobila, te kredite za biznise.
Osim berzama i poslovanju kompanija, visoka inflacija je posebno naštetila građanima – na primjer starijoj populaciji.
Strah od novih poskupljenja
Uprkos određenim pozitivnim pokazateljima u borbi protiv inflacije, ona je tokom godine bila visoka, pa ankete pokazuju da Amerikanci stariji od 65 godina uglavnom kažu da im je finansijsko stanje gore nego godinu dana ranije.
Istovremeno, investitori sa Wall Streeta zabrinuti su zbog projekcija FED-a, objavljenih u srijedu, prema kojima će doći do dodatnog podizanja kamatnih stopa na 5 ili 5,25 odsto, većeg nego se očekivalo, što bi moglo potrajati do kraja 2023. godine.
Također, kreatori politika iz FED-a su umanjili i procjene o ekonomskom rastu u 2023. godini, sa 1,2 odsto iz septembra, na svega pola procenta, dok su povećali očekivanja o stopi nezaposlenosti sa 3,7 na 4,6 odsto.
Sve upućuje na to da zvaničnici očekuju - ili bi barem prihvatili - ekonomski pad kao cijenu za stavljanje inflacije pod kontrolu.
FED je poslao otvorenu poruku, kaže Ryan Sweet, glavni ekonomista za SAD u kompaniji Oxford Economics: „Nešto ćemo slomiti. Slomićemo inflaciju ili ćemo slomiti ekonomiju”.
Suprotno tome, mnogi investitori bili su uvjereni da bi FED mogao objaviti neku vrstu napretka u ublažavanju recesije, pa možda i promijeniti kurs u kontekstu podizanja kamatnih stopa tokom naredne godine, posebno imajući u vidu mišljenje da deo inflatornih pritisaka postepeno popušta.
Na primjer, u novembru je zabilježen rast cijena za 7,1 procenat u odnosu na godinu dana ranije, što je znatno niže nego u junu, kada su poskupljenja iznosila 9,1 odsto. Cijene goriva prosječno su u četvrtak iznosile 3,19 dolara, u poređenju sa 5,02 dolara u junu. Usporen ekonomski rast i rast cijena proizvoda tokom 2022. ublažili su i pritiske na lance snabdijevanja.
Ipak, predsjedavajući FED-a Jerome Powell nije bio u slavljeničom raspoloženju, te nije dao naznake da će doći do smanjenja kamatnih stopa – što bi djelovalo kao veliki podstrek za berze i ekonomiju.
„Dva dobra mjesečna izvještaja su dobrodošla”, rekao je Powell u srijedu. "Ali moramo biti iskreni prema sebi... 12-mjesečna osnovna inflacija je 6 procenata” – što je tri puta više od FED-ovog cilja.
„Dobro je vidjeti napredak, ali hajde da shvatimo da imamo dug put do povratka stabilnosti cijena”, naveo je on.
Inflacija, recesija – ili „stagflacija”?
Imajući u vidu najave o dodatnom povećanju kamatnih stopa, sporijem ekonomskom rastu i većoj nezaposlenosti, kao i procjene o većoj inflaciji u 2023. nego što su kreatori politike očekivali u septembru, postavlja se pitanje da li borba FED-a protiv inflacije postiže očekivane rezultate.
Pritom, FED, koji u SAD ima ulogu centralne banke nije jedini izvor rastućeg straha o recesiji. Evropska centralna banka je takođe signalizirala da bi mogla da podigne kamatne stope u većoj mjeri od očekivanog.
Čak i dobre vijesti od četvrtka – poput informacije o manjem broju Amerikanaca koji su tražili naknade za nezaposlene – imaju i svoju negativnu stranu. Iz FED-a su u uvjerenju da snažno i otporno tržište rada, sa rastom plata u deficitarnim sektorima, zapravo daje podstrek inflaciji.
Sweet iz kompanije Oxford Economics kaže kako sumnja da „FED preuveličava koliko bi inflacija mogla biti jaka”.
Ipak, dodaje da saosjeća s njihovim problemima, navodeći da se Pauel i drugi kreatori politike plaše da bi neuspjeh u obuzdavanju inflacije – čak i ako bi uspjeh doveo do recesije – mogao dovesti do scenarija koji je, kako kaže, noćna mora za centralnu banku. Riječ je o tzv. „stagflaciji” u kojoj inflacija ostaje visoka, ali uz visoku nezaposlenost i slab ekonomski rast, što je problem bez jasnog rješenja.
„Suočeni s tim izborom”, kaže Sweet, „učiniće sve što mogu da to spriječe”.
