Poslije otvaranja lokacija za rano glasanje u Floridi, Teksasu i drugim državama, miloni novih glasova su primljeni uz one koji su upućeni poštom, dok birači, zbog pandemije koronavirusa pokušavaju da izbjegnu prepuna birališta na sam izborni dan - 3. novembra.
To znači da je do sada glasalo ukupno 58,6 miliona građana, dok je prema evidenciji AP-a 2016. ukupno rano glasalo 58 miliona Amerikanaca, poštom ili uživo na lokacijama za rano glasanje.
Demokrate i dalje dominiraju u ranom glasanju, ali republikanci smanjuju tu razliku. Birači Republikanske partije počeli su da se pojavljuju na biralištima za rano glasanje, što je znak da su mnogi poslušali upozorenja predsjednika Donalda Trumpa o mogućim manipulacijama glasovima poštom - upozorenja koja predsjednik nije potkrijepio dokazima.
15. oktobra, registrovane demokrate su činile 51% ranih glasača, u poređenju sa 25% republikanaca. U nedjelju, demokrate su imale nešto slabije vođstvo - 51 prema 31 procenat.
Podaci o ranom glasanju koje prijavljuju državni i lokalni izborni zvaničnici a prati ih AP, nisu savršeni pokazatelj koja je partija u vođstvu. Oni samo pokazuju u kojoj su stranci birači registrovani a ne kog kandidata su zaista i podržali.
Očekuje se da će većina republikanskih birača doći da glasa na dan izbora.
Analitičari kažu da je, zbog značajnog odziva demokrata, Republikanska partija ipak pod pritiskom da podstakne svoje birače da izađu na birališta u posljednjoj nedjelji i na sam dan izbora 3. novembra. To je posebno jasno u državama sa tijesnom trkom kao što su Florida, Nevada i Sjeverna Karolina.
Na Floridi, na primjer, demokrate su glasale poštom više od republikanaca sa razlikom od 596.000 glasova, dok republikanci imaju prednost od 230.000 glasova među onima koji su se pojavili na lokacijama za rano glasanje. U Nevadi, gdje demokrate obično dominiraju u ranom glasanju uživo, država je na ovim izborima odlučila da svakom biraču ranije pošalje glasački listić poštom, i sada republikanci imaju prednost od 42.600 glasova kod glasanja na fizičkim lokacijama, dok demokrate imaju prednost od 97.500 glasova upućenih poštom.
"U nekom momentu, republikanci moraju da glasaju", kaže Majkl Mekdonald, politolog Univerziteta Floride koji prati rano glasanje na vebsajtu ElectProject.org. "Ne možete da prinudite ljude da dođu do birališta na dan izbora. Da li očekujete od svih tih republikanaca da stoje u redu osam sati?"
Izborni štabovi obično podstiču svoje glasače da glasaju rano, kako bi rasporedili preostale resurse da pridobiju još neke od neopredijeljenih birača.
Trumpov štab je podsticao birače da rano glasaju ali sa ograničenim uspjehom, što raduje demokrate. "Vidimo kako Trumpov izborni štab, Republikanski nacionalni komitet i stanački zvaničnici u državama pozivaju Trumpove pristalice da glasaju poštom, dok predsjednik na Twitteru poručuje da kod takvog glasanja dolazi do prevara", izjavio je demokratski analitičar podataka Tom Bonier u nedavnom razgovoru sa reporterima. "Nalog na Tviteru pobjeđuje svaki put."
Međutim, on upozorava da ne očekuje jednostrane izbore. "Postoje znaci da su republikanci vrlo angažovani i zainteresovani. Očekujemo da će izaći u izuzetno velikom broju na birališta 3. novembra."
Zbog takve razlike u ponašanju birača - gdje demokrate glasaju rano a republikanci na dan izbora - neke demokrate brinu da će Trump proglasiti pobjedu jer se rani glasovi posljednji broje u industrijskim državama na sjeveru i srednjem zapadu. Međutim, oni se brzo prebrojavaju u ključnim državama kao što su Arizona, Florida i Sjeverna Karolina, što bi moglo da izjednači sliku o tome koja je stranka u prednosti u toku izborne noći.
Zbog rekordnog odziva, na nekim lokacijama za rano glasanje su nastali dugi redovi a ima i povremenih primjera da su birači u pošti primili glasačke listiće sa neispravnim formatom. Međutim, u cjelini, glasanje se odvija relativno bez problema. Dok je već glasala trećina od oko 150 miliona birača koliko se očekuje da će izaći na ove izbore, nije bilo konfrontacija naoružanih ljudi na biralištima niti masovne apatije ili suzbijanja prava glasa, od čega su stručnjaci za izbore strepili mjesecima.
Jedan znak entuzijazma je veliki broj novih birača kao i Amerikanaca koji ne izlaze na svake izbore, a koji su već glasali. Oni čine 25% ukupnog broja glasova, prema AP-ovoj analizi podataka političke firme L2. Ti birači su mlađi od prosječnih birača i rjeđe su u pitanju - bijelci. Registrovani su u obje stranke, u prilično ravnomjernom odnosu.
Oni su doprinijeli velikom odzivu u državama kao što je Džordžija, gdje su 26,3% glasača novi ili povremeni birači, i Teksasu, gdje se očekuje rekordan odziv a trećinu čine novi ili povremeni glasači.
Zbog snažnog udjela ove vrste glasača u ranom glasanju, analitičari predviđaju da će više od 150 miliona Amerikanaca ukupno glasati, što bi mogao da bude najveći odziv na nekim predsjedničkim izborima u SAD od 1908.
