Linkovi

Tataragić: U BiH u 2018. nije snimljen niti jedan dugometražni film


Elma Tataragić

Ako se poredimo sa prostorom bivše Jugoslavije, onda smo u najgoroj situaciji po broju snimljenih filmova, kaže Elma Tataragić.

„Kinematografija Bosne i Hercegovine nalazi se u jednoj od najvećih kriza od kraja rata“, izjavila je Elma Tataragić, dugogodišnja selektorica takmičarskog programa za igrani i kratki film Sarajevo fil festivala (SFF).

„Tužna je činjenica da se u Bosni i Hercegovini, u 2018. godini, nije snimio nijedan dugometražni igrani film“, kazala je u intervjuu Radiju Slobodna Evropa uoči početka dvadeset i četvrtog izdanja te prestižne filmske smotre.

RSE: Objavljen je takmičarski program u svim kategorijama. Deset je naslova ove godine u glavnom takmičarskom programu za igrani film. Konkurencija je poprilično jaka. Između 220 naslova, ste odabrali deset. Kako ocjenjujete ovogodišnju selekciju i koje teme dominiraju u samoj konkurenciji?

Tataragić: Izuzetno smo zadovoljni samim procesom ovogodišnje selekcije. Ona je po mnogo čemu bila na jednom boljem nivou, nego prethodne godine. Ne govorim samo o onome što smo odabrali, ali o cijelom nivou produkcije i kvaliteta filmova u cijeloj regiji. Kako sam nivo produkcije u regiji raste, kako dolaze neki novi autori i neke nove generacije, znatno se mijenjaju teme, pomjera se fokus interesa samih redatelja, scenarista, pa i producenata. Način na koji se snimaju filmovi također je znatno izmijenjen u odnosu na prije 15 godina, kada smo počinjali takmičarski program.​

Iz Bugarske dolazi jedan potpuno netipičan film, koji se kompletan bavi eskimskom porodicom. Na neki način je rimejk filma Nanuk sa sjevera, u savremenoj formi jedne porodične priče. Neki autori odlaze izvan svoga društva i jezika i odlučuju se da pričaju priče nekih potpuno nepoznatih krajeva naše planete.

I dalje su tu i filmovi koji su vrlo utemeljeni u društva iz kojih dolaze. To su najviše autori i filmovi koji pripadaju našoj mikroregiji, filmovi koji dolaze sa prostora bivše Jugoslavije.

Ove godine mi je posebno drago što imamo čak tri filma, sa prostora bivše Jugoslavije, u konkurenciji od ovih deset. To su dva hrvatska filma i jedan film iz Srbije. Film iz Srbije je debitantski film Ognjena Glavonjića, je koji je već poznat autor po svom dokumentarnom filmu Dubina 2, koji je, prije nekoliko godina na Berlinskom festivalu, bio izuzetno uspješan, izuzetno dubok film, koji smo mi prikazali tada na SFF-u. Ognjen se vraća u Sarajevo, ovaj putu u konkurenciju sa filmom Teret, koji je bio, kao jedan od rijetkih filmova iz regije, na Kanskom filmskom festivalu ove godine. To je jedini film koji se bavi temom, koja je dominirala takmičarskom programu u proteklih 15 godina, a to je tema rata i post rata.

Trejler za film "Teret" Ognjena Glavonjića

Oba hrvatska filma imaju sličnu temu i bave se roditeljstvom, ali sa muške strane. Radi se o filmu Mali, pobjedniku Pulskog filmskog festivala ove godine, sarajevskog redatelja Antonija Nuića, koji živi i radi u Hrvatskoj, a koji će po treći put biti naš gost u takmičarskom programu. Ovaj film pokazuje, na izuzetno zanimljiv način, borbu oca za starateljstvo nad svojim maloljetnim sinom. Također prikazuje jednu marginalnu skupinu navijača, momaka koji odrastaju u današnjem društvu, brutalnom i nasilnom, koji pokušavaju u tom brutalnom i nasilnom da dođu do nekih svojih vrijednosti.

RSE: Antonio Nuić nije prvi put u takmičarskom programu za igrani film. Vidjeli smo njegov film Sve džaba i kenjac. Radi li se o specijalnoj vezi sa ovim redateljem?

Tataragić: Mi smo u specijalnoj vezi i sa Bobom Jelčićem i sa Ognjenom Glavonjićem i Antoniom Nuićem. Antonio je tu sa trećim filmom. Njega možda i najduže znamo, kao i njegovog producenta Borisa Matića, kao i cijelu ekipu okupljenu oko tog filma. Drago nam je što smo dobili međunarodnu premijeru ovog filma u Sarajevu. Drago nam je što imamo i jednog od nagrađenih autora SSF-a, Bobu Jelčića, koji se drugi put vraća u Sarajevo i ponovo je u konkurenciji za nagradu Srce Sarajeva.

Lijepo je što imamo autore koji, na neki način, odrastaju zajedno sa SFF-om, a samim tim odrastaju sa nama, da pratimo njihove karijere. To nije samo slučaj sa autorima iz bivše Jugoslavije, sa kojima, prirodno, imamo bliže kontakte i bliže odnose.

Trejler za film "Mali" Antonia Nuića

RSE: Svake godine na SSF-u imamo i program Film iz Bosne i Hercegovine. Ove godine čak 77 naslova. Radi se o jednoj impresivnoj brojci.

Tataragić: Ta brojka je u suprotnosti sa onim što se dešava na terenu u kinematografiji Bosne i Hercegovine. To je dobar znak. Od tih 77 filmovi, nekih 60 su nastali u produkciji ili koprodukciji sa Bosnom i Hercegovinom. Gotovo nijedan film nije nastao isključivo u produkciji Bosne i Hercegovine. To reflektira stanje na terenu i govori da je kinematografija BiH u najvećoj krizi do sada. Ako se poredimo sa prostorom bivše Jugoslavije, onda smo u najgoroj situaciji po broju snimljenih filmova.

Čak će i Kosovo, koje se dugo godina etablirao i pokušavalo da se uspostavi u smislu same kinematografije i same produkcije, ove godine imati oko devet filmova. Ima mnogo više filmova nego Bosna i Hercegovina u proteklih nekoliko godina. Strašna je činjenica da u Bosni i Hercegovini nemamo ni jedan igrani film.

To znači da naše ekipe nisu radile ove godine, ako izuzmemo kratke filmove, dokumentarne filmove i ako izuzmemo naš projekt Sarajevo grad Filma, koji je u proteklih 12 mjeseci izašao sa produkcijom jednog dugometražnog igranog filma, koji je režirao Martin Turk, slovenački redatelj, i četiri kratka filma.

Sa druge strane činjenica, da je 77 filmova u programu Bosne i Hercegovine, pokazuje da je i dalje živa produkciju, da su i dalje vrlo dovitljivi producenti, vrlo zanimljivi autori, ne samo iz Sarajeva. Vrlo jaki centri se razvijaju u Mostaru, Tuzli, Banja Luci, širom Bosne i Hercegovine.

RSE: Ove godine, žirijem za takmičarski igrani film, predsjedava iranski redatelj Asghar Farhadi. On je dvostruki dobitnik Oskara. Dobio je i Zlatnog medveda i mnoge druge međunarodne nagrade. Kolika je čast imati jedno ovakvo ime u žiriju ovogodišnje selekcije?

Tataragić: Izuzetna mi je čast. Kao osobi, koja se bavi filmom profesionalno, ali i privatno, čast mi je što ću najzad upoznati gospodina Farhadija. Za festival je to velika čast, kao i za autore koji dolaze iz ovih, često zaboravljenih zemalja u nekom globalnom smislu. Nevjerovatno je da će njihove filmove gledati jedan tako važan i bitan autor, ali ne samo on. Cijeli žiri je zaista vrlo impresivan i izuzetno zanimljiv. Mi se svake godine trudimo da okupimo zanimljive i važne ljude.

Jako je lijepo da ćemo za prvi vikend na SFF-u gledati i Asghara Farhadija i Nurija Bilge Ceylan-a, dva velika autora. Svaki festival, od Kanonskog, Berlinskog, pa nadalje, može nam zavidjeti što imamo njih na spisku svojih važnih gostiju.

Trejler za film "Trgovac" Asghara Farhadija

RSE: SFF, sve ove 24 godine, ipak je zadržao kvalitet i nivo. Koliko se on u budućnosti može razvijati u infrastrukturi i da li možemo očekivati neki zaokret?

Tataragić: Trudimo se da svake godine uvedemo nešto novo i da poboljšavamo neke stvari. Prošle godine smo predstavili novi koncept festival od osam dana, sa više filmova i više projekcija. Više smo povezali industriju, programski dio i edukativni dio festivala. Ove godine smo zabilježili povratak produkciji. Producirali smo jedan igrani film i četiri kratka igrana filma, autora iz regije. Time želimo da se bavimo i da na taj način razvijamo produkciju u regiji.

Ove godine smo se odlučili više okrenuti ka jednoj unutarnjoj organizaciji, koja nije toliko vidljiva sada jer ona ne ide prema vani, u ovom trenutku. Nadamo se da će i novinari i naši gosti primijetiti neke inovacije koje uvodimo ove godine, i u smislu akreditiranja, i u smislu informiranja naši gostiju, i u smislu baze podataka, koju stalno inoviramo i koju stalno pokušavamo da uspostavimo i dižemo na jedan novi nivo.

Imamo dugoročne planove i planove gdje želimo biti sa festivalom za pet godina. Vidimo i put kojim želimo ići, da bismo došli do tih ciljeva. Jako je teško govoriti o nekom pomaku u infrastrukturi, u gradu koji se praktično ne razvija u infrastrukturnom smislu.

Vaše mišljenje:

Prikažite komentare

XS
SM
MD
LG