Dok tenzije između Istoka i Zapada oko Ukrajine ulaze u novu i opasnu fazu, britanski premijer Keir Starmer i američki predsjednik Joe Biden u petak u Washingtonu razgovaraju o tome da li da dozvole Kijevu da koristi američke rakete dugog dometa ATACMS ili britanske projektile Storm Shadow protiv ciljeva u Rusiji.
Predsjednik Putin, u svom najjasnijem do sada upozorenju, rekao je u četvrtak da će se Zapad direktno boriti protiv Rusije ako ona nastavi s takvim potezom, za koji je rekao da će promijeniti prirodu sukoba.
Obećao je "prikladan" odgovor, ali nije rekao šta će to podrazumijevati. U junu je, međutim, govorio o mogućnosti naoružavanja neprijatelja Zapada ruskim oružjem za napad na zapadne mete u inostranstvu i o raspoređivanju konvencionalnih projektila na udaljenosti od Sjedinjenih Država i njihovih evropskih saveznika.
Ulrich Kuehn, stručnjak za oružje na Institutu za istraživanje mira i sigurnosnu politiku u Hamburgu, rekao je da ne isključuje da je Putin odlučio poslati neku vrstu nuklearne poruke - na primjer, testiranje nuklearnog oružja u pokušaju da zastraši Zapad.
"Ovo bi bila dramatična eskalacija sukoba", rekao je on u intervjuu. "Zato što je poenta u tome kakve je to strijele gospodinu Putinu ostavio da ispali ako Zapad i dalje nastavi, osim stvarne nuklearne upotrebe?"
Rusija nije izvršila probu nuklearnog oružja od 1990. godine, godinu prije pada Sovjetskog Saveza, a nuklearna eksplozija bi označila početak opasnije ere, rekao je Kuehn, upozoravajući da bi se Putin mogao osjećati slabim u svojim odgovorima na povećanje podrške NATO-a Ukrajini.
"Nuklearna testiranja bi bila nova. Ne bih to isključio, i to bi bilo u skladu s Rusijom koja razbija niz međunarodnih sigurnosnih aranžmana koje je potpisala tokom decenija tokom posljednjih nekoliko godina", rekao je on.
Gerhard Mangott, stručnjak za sigurnost na Univerzitetu u Innsbrucku u Austriji, rekao je u intervjuu da također misli da je moguće, iako po njegovom mišljenju nije vjerovatno, da bi odgovor Rusije mogao uključivati neki oblik nuklearnog signala.
"Rusi bi mogli izvršiti nuklearni test. Napravili su sve potrebne pripreme. Mogli bi eksplodirati taktičko nuklearno oružje negdje na istoku zemlje samo da pokažu da (oni) to misle kada kažu da će na kraju pribjeći nuklearnom oružju."
Ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzia rekao je u petak Vijeću sigurnosti UN-a da će NATO "biti direktna strana u neprijateljstvima protiv nuklearne sile", ako dozvoli Ukrajini da koristi oružje većeg dometa protiv Rusije.
"Ne treba zaboraviti na ovo i razmišljati o posljedicama", rekao je.
Rusija, najveća svjetska nuklearna sila, također je u procesu revizije svoje nuklearne doktrine – okolnosti u kojima bi Moskva koristila nuklearno oružje. Putina pritišću uticajni spoljnopolitički jastrebovi da ga učine fleksibilnijim kako bi otvorio vrata za izvođenje ograničenog nuklearnog napada na zemlju NATO-a.
UZVRAT BRITANCIMA
U slučaju Britanije, Moskva će vjerovatno izjaviti da je London prešao iz hibridnog proxy rata s Rusijom na direktnu oružanu agresiju ako dozvoli Kijevu da ispaljuje projektile Storm Shadow na Rusiju, rekao je bivši savjetnik Kremlja Sergej Markov na platformi društvenih medija Telegram na petak.
Rusija će vjerovatno zatvoriti britansku ambasadu u Moskvi i svoju u Londonu, udariti na britanske bespilotne letjelice i ratne avione u blizini Rusije, na primjer iznad Crnog mora, i možda ispaliti rakete na ratne avione F-16 koji nose Storm Shadows u svojim bazama u Rumuniji i Poljskoj, predvidio je Markov.
Putin je ranije pokušavao i nije uspio povući crvene linije za Zapad, što je navelo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog - koji poziva Zapad da bude manje oprezan kada je u pitanju suočavanje s Moskvom - da odbaci njihovu važnost.
Ali najnovije Putinovo upozorenje o raketama dugog dometa se u Rusiji i van nje doživljava kao nešto na šta će morati da reaguje ako London ili Vašington dozvole da se njihove rakete koriste protiv Rusije.
Mangott sa Univerziteta u Insbruku rekao je da je način na koji je Putinovo upozorenje više puta prikazano na ruskoj državnoj televiziji stvorilo očekivanje koje će on morati da ispuni.
Dmitrij Peskov, Putinov portparol, rekao je na brifingu za novinare u petak da je Putinova poruka bila "izuzetno jasna i nedvosmislena".
Markov, bivši savjetnik Kremlja, rekao je da je "Rusija odlučila prekinuti" strategiju "kuhanja žabe na laganoj vatri", misleći na postepeno povećanje pomoći Zapada Ukrajini s ciljem da se ne izazove oštar ruski odgovor.
"Korak koji Zapad sada planira sljedeći, to je mali korak, ali prelazi crvenu liniju na koju ćemo zapravo biti prisiljeni odgovoriti. Smatrat ćemo da ste u ratu s nama."
Sergej Mironov, lider prokremljske političke stranke, rekao je u izjavi za štampu u petak: „Trenutak istine je došao za Zapad, da li želi rat punog razmera sa Rusijom“.
ESKALACIJA UKRAJINE
Osim zveckanja nuklearnom sabljom ili udara na britansku imovinu, predvidljiviji odgovori mogli bi uključivati pojačanje napada Rusije na ukrajinsku civilnu infrastrukturu, rekao je Kuehn.
Mangott je predvidio da će Kijev snositi najveći teret ruskog vojnog odgovora ako mu Zapad da traženo zeleno svjetlo, a ne očekuje ruski vojni napad na teritoriju NATO-a.
Druga opcija bi bila da Rusija eskalira "hibridne" akcije poput sabotaže u Evropi ili uplitanja u američku izbornu kampanju, rekao je Kuehn.
Mangott je rekao da je opasnost za Zapad to što ne zna gdje su zaista Putinove crvene linije.
"Dozvoliti Ukrajini da koristi zapadno oružje, uz pomoć zapadnih satelitskih snimaka (i) zapadnih vojnih savjetnika je nešto što veoma zadire u vitalne ruske interese", rekao je.
"Tako da mislim da griješe oni (ljudi) koji kažu 'Pa ništa se neće dogoditi, hajde da uradimo to'."
