Zakon, koji je Putin odobrio 4. juna, liderima i osnivačima organizacija koje su ruski sudovi proglasili ekstremističkim ili terorističkim zabranjuje se kandidovanje za izborna mjesta u periodu od pet godina.
Ostali članovi ili zaposlenici takvih organizacija suočit će se sa trogodišnjom zabranom.
Čini se da je taj potez tanko prikriveni pokušaj neutralisanja Fondacije za borbu protiv korupcije (FBK) Alekseja Navaljnog, koju ruske vlasti žele proglasiti ekstremističkom uoči parlamentarnih izbora u septembru, piše Ruski servis Radija Slobodna Evropa.
FBK je već proglašen "stranim agentom", krivičnom odredbom prema posebnom zakonu.
Čini se da je zakon retroaktivno primjenjiv jer uključuje samo ograničavanje prava neke osobe, tvrde pravni analitičari.
Ruske vlasti pojačale su pritisak na neistomišljenike uoči parlamentarnih izbora u septembru, dok ankete pokazuju najmanju ikad podršku javnosti prema vladajućoj stranci Jedinstvena Rusija.
Regionalna sjedište kancelarije Navaljnog imala su ključnu ulogu u provedbi strategije tzv. pametnog glasanja - projekta osmišljenog za promociju kandidata koji će najvjerovatnije pobijediti one iz Jedinstvene Rusije na različitim izborima.
Navaljni, oštri Putinov kritičar, trenutno služi zatvorsku kaznu zbog optužbi za pronevjeru za koju kaže da je izmišljena zbog njegove političke aktivnosti.
Zakon je Putin potpisao na 45. rođendan Alekseja Navaljnog.
Navaljni je u pritvoru od januara 2021., kada se vratio u Rusiju nakon nekoliko sedmica liječenja u Njemačkoj zbog trovanja nervnim agensom u avgustu 2020., što su, kako kaže, izveli operativci Federalne službe sigurnosti (FSB) po naredbi Putina.
Kremlj je porekao ikakvu vezu sa slučajem trovanja Navaljnog.
Nakon njegovog zatvaranja, Kremlj je pojačao kampanju protiv Navaljnog i njegovih saradnika, od kojih su mnogi pobjegli iz Rusije u strahu od hapšenja.
