Putin je svojim pristalicama rekao da izbore smatra demokratskim.
„Pred nama su mnogi zadaci. Ali kada smo konsolidovani - bez obzira ko želi da nas zastraši, potisne - niko nikada u historiji nije uspio, nije uspio ni sada, niti će uspjeti nikada u budućnosti”, rekao je Putin .
Trodnevni izbori koji su počeli u petak kako bi se produžila Putinova 24-godišnja vladavina odvijali su se u strogo kontrolisanom okruženju u kojem nije bila dozvoljena nikakva javna kritika Putina ili njegovog rata u Ukrajini.
Rezultati ruske Centralne izborne komisije pokazali su da je Putin dobio 87% glasova uz većinu prebrojanih listića.
Novinska agencija Reuters izvijestila je da je komunistički kandidat Nikolaj Haritonov na drugom mjestu sa nešto manje od 4% glasova, pridošlica Vladislav Davankov treći, a ultranacionalist Leonid Sluckij četvrti.
„Izbori očigledno nisu slobodni ni pošteni s obzirom na to kako je Putin zatvorio političke protivnike i spriječio druge da se kandiduju protiv njega”, rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće, prenosi Reuters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u svom noćnom obraćanju u nedjelju da je Putin postao „ovisan o moći”.
„Ne postoji zlo koje neće počiniti da bi produžio svoju ličnu moć”, rekao je Zelenski.
Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron kritizirao je glasanje kao „nedostatak izbora za birače”, kao i bez nezavisnog nadzora od strane Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju.
„Ovako ne izgledaju slobodni i pošteni izbori”, rekao je Cameron na X-u.
Putinov najžešći politički neprijatelj, Aleksej Navalni, umro je prošlog mjeseca u arktičkom zatvoru, a drugi kritičari su ili u zatvoru ili u egzilu. No, uvažavajući posljednji politički zahtjev Navalnog, dugački redovi birača pojavili su se na biračkim mjestima u većim gradovima tačno u podne kako bi dali simbolične, iako uzaludne glasove protiv Putina, 71.
Saradnici Navalnog ohrabrili su ljude da učestvuju u protestu, koji je i sam Navalni podržao neposredno prije njegove iznenadne smrti u sibirskom zatvoru u februaru.
Prijavljeno je i nekoliko desetina slučajeva vandalizma na biračkim mjestima.
Grupa OVD-Info, koja prati politička hapšenja u Rusiji, saopštila je da je u nedelju uhapšeno više od 50 ljudi u 14 gradova širom zemlje.
Čini se da su se slični protesti održavali u ruskim ambasadama širom svijeta. Na biračkim mjestima u ruskim diplomatskim predstavništvima u Australiji i Jermeniji, Kazahstanu i Japanu stotine Rusa je u podne stajalo u redu.
A u njemačkoj prijestolnici Berlinu, Navalnijeva udovica Julija Navalnaja, koja je nakon njegove smrti postala zaštitno lice njegove kampanje, pojavila se u ruskoj ambasadi kako bi učestvovala u protestu, dok su ostali prisutni pljeskali i skandirali njeno ime.
„Aleksej se borio za vrlo jednostavne stvari: za slobodu govora, za poštene izbore, za demokratiju i naše pravo da živimo bez korupcije i rata”, rekla je Navalnaja u poruci na mitingu u Budimpešti 15. marta. „Putin nije Rusija . Rusija nije Putin.”
Putin je u svom prvom javnom komentaru o smrti Navaljnog nazvao njegovu smrt „tužnim događajem”.
Ali uprkos pokazivanju protivljenja Putinu, pobjeda dugogodišnjeg ruskog lidera nije bila upitna. Ako završi novi šestogodišnji mandat, Putin bi prestigao Jozefa Staljina i postao ruski lider s najdužim stažom u više od dva stoljeća.
