Linkovi

Prvo u svijetu presađeno svinjsko srce bilo zaraženo svinjskim virusom


Članovi hirurškog tima pokazuju svinjsko srce za transplantaciju pacijentu Davidu Bennettu u Baltimoru, 7. januara 2022. godine. Fotografiju dostavio Medicinski fakultet Univerziteta Merilend.
Članovi hirurškog tima pokazuju svinjsko srce za transplantaciju pacijentu Davidu Bennettu u Baltimoru, 7. januara 2022. godine. Fotografiju dostavio Medicinski fakultet Univerziteta Merilend.

U januaru ove godine jedna je osoba u Sjedinjenim Državama postala prvi primatelj transplantacije svinjskog srca. Radilo se o 57- godišnjem Davidu Bennettu, koji je, pored toga što operacija bila uspješno izvedena, umro je dva mjeseca kasnije.

Stručnjaci za transplantaciju sada kažu da je genetički modificirano svinjsko srce koje je dobio imalo svinjski virus koji je mogao pridonijeti njegovoj smrti.

Ksenotransplantacija je naziv za transplantacije organa s drugih vrsta - od životinja poput svinja ili majmuna na čovjeka (xeno znači ,,stran"). Ova metoda bi imala potencijal da bude alternativa materijalu ljudskog porijekla.

Međutim, kritičari ksenotransplantacije izrazili su zabrinutost da bi postupci mogli prenijeti životinjske viruse na ljude, ali nije poznato da bi virus u ovom slučaju - svinjski citomegalovirus - mogao inficirati ljudske stanice. Glavna briga je da ovaj virus može oštetiti srce.

Bartley Griffith, hirurg koji je presadio svinjsko srce Bennettu, opisao je prisutnost svinjskog virusa i napore da ga se pobijedi tokom webinara koji je Američko društvo za transplantaciju održalo u aprilu.

Ovo pitanje je sada predmet široke rasprave među stručnjacima, koji misle da je infekcija dala potencijalni doprinos Bennettovoj smrti i mogući razlog zašto srce nije duže izdržalo.

Svinje su bile genetički modifikovane kako bi ljudski organizam lakše prihvatio organ i trebale bi biti uzgajane tako da nemaju patogene. Postoje hipoteze kako bi životinjski virusu u ljudskom organizmu mogli da se promijene, adaptiraju na ljudsku vrstu i dalje inficiraju druge pacijente i bolničko osoblje.

Smatra se da svinjski citomegalovirus o kojem je riječ u ovom slučaju ne može inficirati ljudske ćelije, ali je povezan s reakcijama koje mogu oštetiti ljudske organe.

Radi se o latentnom virusu koji je teško detektovati. Ovo znači da bi metode detekcije virusa i skrininga organa za ksenotransplantacije morali biti sofisticiranjiji i stroži kako bi se izbjegle ovakve situacije.

No, detekcija virusa ne znači nužno i lošu vijest za ksenotranspalntacije: ako bi se obezbijedili uslovi u kojima ne bi došlo do infekcije, ovi organi bi mogli biti korišteni.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG