Na proteste je pozvao Dervo Sejdić, a onda i sve stranke – SDP, DF, NiP, Naša stranka, SDA, SBB i drugi – kako bi se usprotivili mogućim izmjenama Izbornog zakona koje su, kako kažu, diskriminatorne i išle bi u korist HDZ-u.
Haris Teskeredžić iz Sarajeva kaže da s jedne strane postoje ljudi koji 20 godina uništavaju državu, a da s druge Europa i OHR ne poduzimaju ništa da ih sankcioniraju.
“Mislim da ne žele da ih sankcioniraju. Od ove zemlje žele napraviti Palestinu u europskim granicama”, rekao je on.
Sociolog Esad Bajtal u izjavi za Glas Amerike navodi da su se na protestima okupili građani kako bi preventivno poslali poruku da se neće složiti s odlukom visokog predstavnika.
“Pojavile su se špekulacije da će biti donesene određene odluke u vezi s Izbornim zakonom, a koje neće biti u skladu s europskim normama i standardima. Europa ne može od nas tražiti da ispunjavamo uvjete za pristup EU, a s druge strane podržavati one koji se trude da nikada ne uđemo u Europu te da ospore hod BiH ka euroatlanskim integracijama. Mislim da to Schmidt neće uraditi, jer bi to bio samo produžetak agonije”, rekao je Bajtal.
Građani traže obraćanje Schmidta.
Osim izmjena u Izbornom zakonu, u medijima se pojavila informacija da bi Schmidt mogao nametnuti izmjene i Ustavu Federacije BiH. Iz OHR-a se još uvijek nisu oglasili i dali bilo kakve informacije. Očekuje se da bi visoki predstavnik u BiH u utorak trebao obznaniti svoju odluku.
Ranije danas je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić izjavio da mu je visoki predstavnik, telefonskom razgovoru, nagovijestio da neće nametnuti izmjene Izbornog zakona.
Već nekoliko dana mediji pišu da je Schmidt sa pravnim timom OHR-a pripremio određene izmjene Izbornog zakona BiH. Izmjene bi se trebale odnositi na uvođenje cenzusa od tri posto, izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
Najviše se zamjera, kako se navodi u dokumentu koji su objavili mediji, uvođenje cenzusa od tri posto, a što znači da u Dom naroda Parlamenta FBiH ne bi mogli ući delegati jednog od konstitutivnih naroda iz kantona u kojem, prema popisu stanovništva iz 2013, živi manje od tri posto tog naroda.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović danas rekao kako bi Schmidtovo nametanje izmjena Izbornog zakona značilo bi minimalno ispravljanje greške prema Hrvatima u BiH.
