Sa stopom inflacije od gotovo 13 posto i s gotovo 20 posto stanovništva koje živi ispod praga siromaštva, namicanje čak i najnužnijih potrepština za mnoge je Egipćane postalo svakodnevna borba. Što prosvjedi budu duže trajali stanje će se pogoršavati.
"Čekamo u redu već pet sati samo da bismo dobili nešto kruha; ljudi se tuku oko njega. Ljudi nisu sretni s Mubarakom. Gledajte kamo nas je to dovelo.", kaže jedan od građana u redu. Premda neki za nestašicu okrivljuju prosvjede, daleko veći broj krivi politiku predsjednika Hosnija Mubaraka za upropaštavanje egipatske srednje klase. Elliot Abrams, analitičar vanjske politike pri Vijeću za međunarodne odnose, kaže da se kriza stvarala godinama.
"Ljudi u osnovi traže dvije stvari: traže slobodu i traže kruh. Egipat je imao velik ekonomski rast, velik rast tržišta dionicama, mnogo stranih ulaganja. No, to se nije prelilo na dolje. Bogati postaju mnogo bogatiji, a siromašni ne postaju nimalo bogatiji."
Usprkos ekonomskim reformama koje su udvostručile brutto društveni proizvod Egipta od 2004., gotovo 40 posto stanovništva živi na manje od dva dolara dnevno. David Ottaway je bivši šef ureda Washington Posta u Kairu.
"Ranije bi fakultetski diplomci dobili svojevrsnu osnovnu plaću od vlade a onda bi si našli dodatni posao kako bi preživljavali do kraja mjeseca. Sada, ljudi koji su diplomirali u zadnje tri godine imaju strašne probleme da uopće zarade dovoljno za život, za plaćanje stana i hrane. To ekonomsko nezadovoljstvo u pozadini je političkog nezadovoljstva koje sad potresa Egipat."
Nemiri prijete i jednom od najvažnijih izvora prihoda u Egiptu - turizmu, na koji otpada svako osmo radno mjesto. Tisuće turista otkazale su svoje posjete, a zrakoplovne kompanije kažu da su najpuniji letovi oni iz zemlje, kako ih sve više bježi iz zemlje. No, na jednoj od najprometnijih tržnica u Kairu, kanadski turist Gary Lion kaže da za sada, barem, prosvjedi izgledaju kao da se događaju u nekom drugom svijetu.
"Naravno, mi ne znamo ustvari kako bi to trebalo izgledati, ali ovo kako je sada izgleda vrlo prometno i zaposleno. Ljudi su vrlo srdačni i prijateljski, skloni su pomoći. Stvarno nismo imali nikakvih problema."
Izvan turističkog mjehura, egipatska burza i banke ne rade već par dana. Analitičari kažu da vladino prekidanje Interneta i dalje ometa trgovinu, šteteći tisućama kompanija koje koriste Internet za kupovinu i prodaju robe. Usprkos burnim zbivanjima u zemlji, Sueski kanal - ključna prometnica za gotovo 10 posto svjetske trgovine naftom i drugim robama - i dalje je otvoren. No, mnogi se pitaju - kako dugo?
