Njegove pčele idu u ispašu u Bratunac, Han Pijesak i na Nišićku visoravan. Proizvodi livadski, planinski i šumski med čija prodaja je najbolja, jer kako kaže, za njega ima najbolji teren.
Posao pčelara u BiH zahtjeva veliki rad i finansijska ulaganja. Poljoprivrednim proizvođačima pomažu i podsticaji koje periodično dobivaju od države. Mujo, inače certificirani organski proizvođač već četiri godine, kaže da mu dobro dođu i pomognu za daljni rad.
„Farbanje i čišćenje košnica, briga o pčelama, proizvodnja meda – cijeli taj proces je dug, ali se na kraju isplati. Kada se spoje, rad, novac i trud dobijemo dobar gotov proizvod. Svoje proizvode najviše vozim na sajmove, a poslije toga steknem stalne mušterije koji zovu svakodnevno. Dobivao sam do sada kantonalne i općinske podsticaje, a za federalne kažu da ne ispunjavam uvjete. Do sada ozbiljnije priče za izvoz na inozemno tržište nisam imao, a ja isključivo želim kvalitet od svoga meda, bez obzira kada ću ga prodati“, kaže Mujo i dodaje kako je najbitnije da je kupac zadovoljan proizvodom.
Kako bi poljoprivredni proizvođači iz BiH svoje proizvode uspješno mogli plasirati na inozemno tržište, Savez udruženja organskih proizvođača FBiH i Biopharm International Consortium potpisali su sporazum. Na ovaj način će Savez udruženja organskih proizvođača FBiH osigurati kvalitetne proizvode koji uz pomoć Biopharm International Consortiuma mogu naći svoje mjesto u trgovačkim lancima na tržištima Bliskog Istoka, SAD-a, Rusije, Ukrajine, Argentine i Europske unije.
„Biopharm International Consortium će pomoći organskom sektoru i uložiti određena investicijska sredstva kako bismo proizvodnju podigli na viši nivo. To će se dešavati u periodu od tri do pet godina, a sve kako bismo proizvode plasirali na međunarodno tržište. Proizvodanja organskih poljoprivrednih proizvoda u BiH kontinuirano raste i to su na svjetskom tržištu dosta traženi proizvodi. BiH sigurno ima resurse, a certifikacijska tijela koja će certificirati naše proizvode će dati proizvođačima mogućnost da ugovore svoju proizvodnju u roku od nekoliko mjeseci. Osigurat ćemo i tržište jer konzorcij radi sa svoje četiri kompanije u BiH i na četiri kontinenta sa 16 kompanija koje će biti uključene u narednom periodu“, kazao je predsjednik Saveza udruženja organskih proizvođača FBiH Sejad Herceg.
Kada je riječ o izvozu organskih proizvoda iz BiH u susjedne zemlje, pojavljuju se određeni problemi. Naša zemlja ima određene poteškoće prilikom izvoza svježeg voća u Hrvatsku jer u drugoj smjeni ne postoji fitosanitarni inspektor koji će pregledati robu koja onda mora stajati u kamionu do jutarnjih sati. Sve su to barijere koje institucionalno sprečavaju poljoprivrednu proizvodnju u BiH, ali jedan od najvećih problema koje trpe poljoprivrednici su vremenski uvjeti i neredovni podsticaji.
„Budući da na nivou BiH nemamo harmonizirane zakone o organskoj poljoprivrednoj proizvodnji, statistički je teško kazati koliko se godišnje organske proizvodnje u BiH izveze na inozemno tržište.
Prema podacima Saveza, godišnje izvezemo više od 40 miliona KM proizvoda organske proizvodnje, ali ali mislimo da je taj broj mnogo veći jer nemamo registar koji to objedinjuje“, istaknuo je Herceg.
Generalni direktor kompanije Biopharm Int. Consortium Duško Jevtović potcrtava kako planiraju realizirati primarnu proizvodnju, preradu i izvoz biokozmetičkih i biofarmaceutskih proizvoda, organske hrane, svježeg voća i drugih preparata koji su na bazi pčelinjih proizvoda i ljekovitog bilja. Ova kompanija zajedno sa proizvođačima želi osigurati kvalitetan proizvod koji će se naći u svjetskim trgovačkim lancima na velikim tržištima. Jevtović je istaknuo kako je osnovni problem nedostatak kadra i odlazak ljudi te se iz tog razloga želi međunarodno sarađivati s drugim obrazovno-naučnim institucijama.
Bosna i Hercegovina uprkos izuzetno složenoj strukturi nema ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou. Ipak, predstavlja odličnu destinaciju kada je riječ o prirodnim potencijalima i resursima u sektoru organske proizvodnje i zdrave hrane te je spremna plasirati svoje proizvode na inozemno tržište. Prema tvrdnjama stručnjaka, u sektoru proizvodnje organske bi se moglo dobiti i do 8.000 novih radnih mjesta.
