Linkovi

Profesor iz Banja Luke riješio višedecenijski matematički problem


Đurić riješio problem kojim se svjetski stručnjaci iz matematike bave decenijama

"Postoji li jedinstveno rješenje Inverznog problema Sturm-Liuvilovog tipa s konstantnim kašnjenjem?" – ovo pitanje zadavalo je muku svjetskim matematičarima posljednjih 40 godina. Rješenje dileme krajem oktobra stiglo je iz BiH – u svom naučnom radu predstavio ga je Nebojša Đurić, matematičar iz Banja Luke.

Njegove kolege iz Rusije, Njemačke, Engleske i Kine godinama su radile na ovom problemu, a mnogi od njih svoja naučna istraživanja bazirali su na pretpostavci da jedinstveno rješenje postoji.

Međutim, banjalučki matematičar, pristupio je problemu iz potpuno drugog ugla i kontraprimjerom dao negativan odgovor, koji se pokazao uspješnim.

„Radi se o Inverznom problemu diferencijalnih operatora sa kašnjenjem. Postojalo je višedecenijsko pitanje na koje je trebalo dati pozitivan ili negativan odgovor. Ranije je dokazano da je odgovor pozitivan na desnom intervalu za kašnjenje, kao i na lijevom kraju intervala. Očekivalo se da će odgovor biti pozitivan i između, međutim, ispostavilo se suprotno“, objašnjava za Glas Amerike Nebojša Đurić, viši asistent matematike na AGGF-u i PMF-u Univerziteta u Banjaluci.

Nebojša Đurić - uspješan rezultat izazvao interesovanje studenata matematike
Nebojša Đurić - uspješan rezultat izazvao interesovanje studenata matematike

Inverzni problemi diferencijalnih operatora imaju značajnu primjenu u astrofizici, aerodinamici i biofizici, a astrofizičari čekaju da matematičari riješe ovaj rezultat kako bi to mogli da primjene. Đurić je do rezultata došao nakon dvije godine intezivnog rada.

Iskreno, potrebno je da se poklope mnoge okolnosti da bi se došlo do ovakvog rezultata. Moje kolege iz Banja Luke i Istočnog Sarajeva su posjedovale ogromno znanje o diferencijalnim operatorima sa kašnjenjem. Iskoristio sam to znanje, te zajedno sa svojim idejama uspio da uspostavim metod kojim sam oborio hipotezu jedinstvenosti.“, govori Đurić.​

Vjerovao sam u svoje ideje i uvažavao ideje kolega, mislim da je to najbolji pristup koji svako treba da ima u rješavanju problema
Nebojša Đurić, profesor matematike

Njegov kontraprimjer podržao je ruski matematičar Sergej Buterin, a nakon što su shvatili da ova ideja nema grešku, odlučili su da rezultat objave u jednom od najcjenjenijih časopisa u ovoj oblasti "Applied Mathematics Letters".

„Ovaj matematički časopis nalazi se u samom vrhu po impakt faktoru na SCI listi. Objaviti rad u istom predstavlja veliko priznanje za vaše naučno istraživanje. Imate veću čitanost rada, veće interesovanje za vaše ideje i dobijate pozive za saradnju. Jednostavno se 'probijate' u svijetu matematike“, objašnjava Đurić.

Nebojša Đurić, matematičar iz Banja Luke
Nebojša Đurić, matematičar iz Banja Luke

Prema njegovim riječima, naučni rad se do sada kod nas nije mnogo cijenio, jer nije bilo značajne medijske promocije naučnih rezultata.

„Mnogi naučnici ne žele da njihovo ime ode dalje od njih. To je svakako loše za nauku, važno je promovisati nauku na svakom koraku. Baš ovo razmišljanje me je navelo da izađem u javnost kako bih nametnuo ovu temu našoj sredini“, objašnjava Đurić, koji smatra da je u tome uspio.

Kako kaže, to je možda i najveća nagrada njegovog uspjeha, kao i činjenica da je njegov rad izazvao veliko interesovanje studenata matematike u Banjaluci, koji u svemu ovom vide podstrek da se i sami bave naučnim istraživanjima.

„Studenti žele da čuju na kom naučnom istraživanju sada radim, traže konstantno izvještaj. Bez obzira koliko razumiju, vidi se veliko interesovanje." objašnjava Đurić.

Imam osjećaj da sam im probudio želju za učenjem. Važno je motivisati studente da uče, mislim da je to naš najvažniji posao
Nebojša Đurić, profesor matematike

Posebno mu je značajno što je na ovaj način dao neprocjenjiv doprinos svom Univerzitetu, gradu i državi, iako je svjestan da se u BiH naučnim postignućima rijetko pridaje veliki značaj.

„Nauke nema ni u predizbornim obećanjima, možda zato što nauka ne voli laž. Društvo u kome su lažne vrijednosti važnije od nauke je osuđeno na propast“, ističe on.

Tokom prethodnih godina u predizbornim kampanjama studenti u BiH od pojedinih političara mogli su čuti „da im je džaba znanje, ako nisu u političkoj stranci“. U jeku ove predizborne kampanje, uspjeh naučnog rada profesora Đurića, mogao bi im uliti nadu da posvećenost znanju, prije ili kasnije, rezultira uspjehom, ako ne u vlastitoj zemlji, onda na svjetskom nivou.

Prema riječima Đurića, na tom putu treba da se vode vrlo važnom i jednostavnom jednačinom: „Budite posvećeni i detaljni, jer nauka traži vladanje kompletnim znanjem uže oblasti. Nemojte olako preskakati detalje koji vam nisu jasni. Bitan je kontinuitet - trudite se da nešto naučite svaki dan“.

Komentari

XS
SM
MD
LG