Izvještaj SIPRI-ja objavljen ove sedmice pokazuje značajan rast ukupne međunarodne prodaje oružja potaknut ratovima u Ukrajini i Gazi. Prihodi 100 najvećih svjetskih odbrambenih kompanija porasli su za 4,2% na ukupno 632 milijarde dolara u 2023.
Ali rast kineskih kompanija u 2023. iznosio je samo 0,7%, što je najmanji od 2019. godine.
Sjedinjene Države su prošle godine bile najveći svjetski izvoznik oružja sa 41 američkom kompanijom među 100 najboljih, zaradivši 317 milijardi dolara prihoda od oružja. Samo devet od 100 najvećih preduzeća bilo je iz Kine, sa ukupnim prihodom od oružja u iznosu od 103 milijarde dolara, prema istraživanju.
Do usporavanja dolazi uprkos naporima Kine da pronađe prekomorska tržišta za svoje oružje kako bi podržala svoje geopolitičke ciljeve.
Tokom prošle godine, kineski odbrambeni izvođači učestvovali su na brojnim odbrambenim izložbama u inostranstvu. Više od 60 odbrambenih firmi učestvovalo je na Eurosatoryju - jednom od najvećih europskih sajmova odbrane - u Francuskoj u julu. Kineske odbrambene kompanije učestvovale su i na događajima u Vijetnamu, Singapuru, Kataru i zajedno sa Rusijom na sajmu naoružanja u Pakistanu.
Analitičari kažu da se Peking i dalje suočava sa nizom prepreka dok nastoji da poveća svoju reputaciju velikog prodavca oružja. Kažu da su bliske veze Pekinga s Moskvom i činjenica da mnogi njegovi sistemi - iako napredni - nisu testirani u borbi, neki od razloga zbog kojih se čini da kineska prodaja oružja zaostaje za drugim zemljama.
Transfer tehnologije
Za mnoge zemlje savezničke sa Zapadom, percipirana podrška Kine Rusiji i njen rat u Ukrajini predstavljaju ključnu prepreku za kupovinu kineskog oružja.
Fenix Chiang, viši vojni izvještač tajvanskog lista China Times, kaže da zemlje poput Poljske, koje Rusiju vide kao primarnu prijetnju, vjerojatno neće kupovati kinesko ili rusko oružje, već će se umjesto toga odlučiti za južnokorejske alternative po razumnim cijenama.
"Poljska nikada ne bi izabrala vojno oružje iz Kine ili ono koje je povezano s Rusijom, jer bi ono nudilo malo sigurnosti", rekao je Chiang.
Wendell Minnick, bivši novinar web stranice Defense News, rekao je da nedostatak podrške Kine nakon prodaje i nespremnost da dijeli kritične tehnologije s kupcima slabi njenu poziciju na globalnom tržištu oružja.
„Prodaće vam borbeni avion, ali ne pružaju baš detaljnu priliku za obuku za zemlju u koju ih prodaju“, rekao je Minnik za Mandarin Service VOA u video intervjuu. “To je ogroman problem.”
Minnick je rekao da za razliku od toga, Washington obezbjeđuje obuku za tajvanske pilote F-16 u Sjedinjenim Državama.
“Oni dobijaju iskustvo licem u lice, iskustvo na terenu sa pravim američkim borbenim pilotima i obuku. Kina zapravo ne nudi mnogo u vidu obuke”, rekao je Minnick.
Nedostatak održavanja i podrške rezervnim dijelovima je još jedan problem za Kinu u promociji svog oružja na međunarodnom tržištu, dodao je.
„Jednostavno ne isporučite napredni sistem oružja i onda kažete hvala, doviđenja, sretno. Morate ih opskrbljivati stalnim održavanjem i nadogradnjom i rezervnim dijelovima,” rekao je Minnick. “Također morate obezbijediti priručnike koji su na lokalnim jezicima, a ne na kineskom.”
Nije testirano u borbi
Analitičari kažu da je najveći izazov sa kojim se kinesko oružje suočava u inostranstvu nedostatak pravog borbenog iskustva.
“Niko ne voli kupovati napredni sistem oružja koji nije vidio borbu,” rekao je Minnick, “tako da je to veliki problem za Kinu sve dok njihovi sistemi ne počnu da se zapravo koriste za borbu s dokazanim borbenim iskustvom.”
Erich Shih, tajvanski vojni stručnjak, također smatra da je nedostatak borbenog iskustva slabost kineskog oružja.
"Kada je u pitanju izvoz borbenih aviona iz kontinentalne Kine, ako im nešto nedostaje, to je pravo borbeno iskustvo", rekao je Shih. "Drugim riječima, iz perspektive kupaca, pitanje je da li je ovo oružje zaista pouzdano. "
Upotreba zapadne tehnologije u kineskom oružju postala je još jedna prepreka za Kinu u prodaji oružja u inostranstvu.
Chang Ching, viši istraživač u trustu mozgova Društva za strateške studije sa sjedištem u Tajpeju, napominje da već dugo postoje glasine da je Kina zainteresirana za prodaju svog borbenog aviona J-10 Argentini, kao i da je zainteresirana i Argentina.
"Međutim, katapultirajuća sjedišta koja se koriste u mlaznjacima proizvodi Martin-Baker, a Ujedinjeno Kraljevstvo ne odobrava izvoz Martin-Bakerovih katapultnih sjedišta u Argentinu", rekao je Chang. “Osim ako ih Kina ne može zamijeniti domaćim katapultnim sjedištima, svaka oprema s komponentama iz drugih zemalja suočit će se s ograničenjima kada se prodaje u inostranstvu.”
Prednost dvostruke upotrebe
Pozitivna strana za kineske kompanije za proizvodnju oružja, kineski vojni dronovi stoje dobro na globalnom tržištu zbog manje izvoznih ograničenja u poređenju sa američkim i evropskim kolegama, prema izvještaju Mercator instituta za kineske studije, ili MERICS,
Fenix Chiang kaže da se dronovi Da-Jiang Innovations, kineske tehnološke kompanije, mogu lako prilagoditi za vojnu upotrebu nakon što se izvezu u Ukrajinu.
Kina je navodno izvozila tehnologije dvostruke namjene na obje strane u sukobu u Ukrajini.
Ističući jedan primjer, Chiang je ukazao na kinesku prodaju Rusiji prošle godine 10.000 terenskih vozila "DesertCross 1000-3" koja su napravljena za civilnu upotrebu, ali mogu biti korisna na bojnom polju.
U drugom primjeru, Kina je povukla svoju raketnu fregatu tipa 056 i predala brod kineskoj obalnoj straži.
“Nekoliko ovih plovila je prodato drugim zemljama”, rekao je Chang.
