Linkovi

Problemi pacijenata s reumatoidnim artritisom: nestašica lijekova


A pharmacist displays a box of Plaquenil antimalarial tablets in this illustration picture

Lijekovi kojima je osnovna aktivna tvar hidroksihlorokin ili hlorokin, postali su jako poznati u toku pandemije COVID-19, kada se javilo nekoliko radova koji su pokazali kako bi ovi lijekovi možda mogli biti dio protokola kod oboljelih od infekcije izazvane novim koronavirusom. Obje ove tvari, odnosno njihove soli, poput hlorokin fosfata, spadaju u grupu antimalarika, ali se kao takvi koriste u terapiji reumatoidnog artritisa (RA). Međutim, situacija s pričom oko toga da bi se ovi lijekovi mogli koristiti za COVID-19 te otežan uvoz lijekova dovela je do toga RA pacijenti jako teško dolaze do tih lijekova. 

Postoje i teško provjerljive anegdotalne priče da su osobe bez medicinske indikacije za ove lijekove u nekim mjestima mogle bez recepta uzeti hlorokin ili hidroksihlorokin te da je ova pojava uzela maha kada se na društvenim mrežama projavio „protokol“ o sprječavanju ili liječenju COVID-19. Međutim, sve je više dokaza i mišljenja kako je koktel antimalarika hidroksihlorkina i hlorkina s azitromicinom nedovoljno efikasna terapija kod COVID-19. Šta god da se desilo, RA pacijentima nikada kao sad nije bilo tako teško doći do terapije.

Kako je živjeti s reumatoidnim artritisom?

Reumatoidni artritis (RA) je hronično autoimuno oboljenje vezivnog tkiva, koje dovodi do bolne upale zglobova, praćene otocima. Upalni proces razara kolagen, protein koji je jako zastupljen u vezivnom tkivu, a razara i samu kost i hrskavicu. Češći je kod žena i to čak tri puta, a najčešće se razvija u dobi od 30-60 godina. Tretira se nesteroidnim antiinflamatornim lijekovima (NSAIL) i antireumaticima, kakvi su hidroksihlorokin sulfat (recimo Plaquenil) i hlorokin fosfat (npr. Resochin). Ovi lijekovi su pouzdani, imaju određene nuspojave, poput jakih aritmija, pogotovo u visokim dozama ili kombinaciji s drugim lijekova i ne bih trebalo uzimati bez indikacije.

O svom iskustvu s nabavkom ovih lijekova u svrhu terapije reumatoidnog artritisa i problemima sa kojima se suočavaju RA pacijenti, priča nam Adisa Bašić, književnica i asistentica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

„Lijekove za RA uzimam od 2014. godine: najprije sam pila citostatik Methotrexat koji je starinska i učinkovita ali dosta teška terapija, a nakon nekog vremena, kada se bolest malo primirila, uz kortikosteroide sam počela piti antimalarik Resochin (hlorokin fosfat) koji pijem sad već skoro pet godina“, govori Bašić i nastavlja: „Bayer je ovaj lijek prestao proizvoditi prošlog ljeta kad sam prešla na poljsku verziju Arechin. Taj lijek pijem svakodnevno, a prije neka dva mjeseca lijeka je u apotekama nestalo.“

Kao i većina RA pacijenata, Adisa se dovijala na razne načine. Zvala je unaokolo i u nekoj zabačenoj seoskoj apoteci našla posljednje dvije kutije koje je kupila i koje su joj sada pri kraju. „Ovaj lijek ni ranije nije bio na esencijalnoj listi kao niti jedan lijek ili suplement koji koristim u svojoj terapiji, ali je bio dosta jeftin, nekih 18 KM pakovanje za mjesec dana“, objašnjava Bašić.

Ipak, 18 KM po kutiji za mnoge druge pacijente, pogotove penzionere, predstavlja pravo malo bogatstvo. Nestašica ovih lijekova ima različite uzroke – rezerve ovih lijekova su se povlačile u svrhu kliničkog liječenja COVID-19, ali treba znati i da je na međunarodnom tržištu došlo do poremećaja proizvodnje i distribucije ovih lijekova prije nekoliko mjeseci. „Bayer je decenijama proizvodio hlorokin fosfat Resochin i od prošlog ljeta su iz meni nepoznatog razloga prestali, priča Bašić i nastavlja „naljeto 2019. lijeka je kod nas nestalo, ja sam se još neko vrijeme snalazila tako što mi ga je slala prijateljica iz Beograda, a onda ga više ni tamo nije bilo. Onda sam prešla na zamjenu Arechin, poljsku inačicu istog lijeka, i nju pijem od septembra.“ Prema nekim objašnjenjima, Bayer jer prestao s proizvodnjom jer više nisu mogli garantovati kvalitet sirovina i lijeka.

Adisa Bašić (Foto: Imrana Kapetanović)
Adisa Bašić (Foto: Imrana Kapetanović)

„Kada ste hronični bolesnik prva briga je da imate redovno snabdijevanje lijekom koji vam omogućava normalan život. Otkako je počela pandemijska kriza, ovog lijeka u našim apotekama nema što kod mene a sigurno i kod drugih bolesnika stvara veliku neizvjesnost i bojazan. Bez ovog lijeka postoji opasnost da se moja bolest opet rasplamsa“, govori Bašić o svojim strahovima. „To konkretno znači da imate neizdrživ migrirajući bol koji se nasumično kreće kroz tijelo od jednog zgloba do drugog, nekad i na mjestima za koja niste ni razmišljali da tamo postoji neki zglob, npr. spoj prsne kosti i rebara“ objašnjava Bašić. Nažalost, bol je tako uporan da uobičajeni analgetici koje možemo naći u kućnim apotekama ili dobiti u hitnoj pomoći tada ne djeluju. „Teškom mukom možete ustati iz kreveta, pranje zuba i umivanje postaje veliki izazov. Bol potpuno preuzme vaš život, sve želje, ambicije i planovi gube značaj“, opisuje svoje iskustvo Adisa.

Reumatoidni artritis je kompleksna autoimuna bolest koja često napada žene u reproduktivnoj dobi, a o kojoj šira javnost općenito malo zna – mnogi ljudi pogrešno misle da su to uobičajene reumatske tegobe koje dobivaju stariji ljudi. Nepotvrđene glasine da je hlorokvin učinkovit kod oboljelih od COVID- 19 učinile su ovaj lijek nedostupnim bolesnicima kojima on omogućava normalno svakodnevno funkcionisanje. „Ovih dana apotekari su mi kao zamjenu počeli nuditi lijek Malcovir firme Zada koji nije potpuno istog sastava i koji je skoro tri puta skuplji od lijeka koji inače koristim“, dodaje Bašić.

Da li će pacijenti sada lakše doći do lijeka?

Informacije o tome kako je BiH uvezla i dobila donacije lijekova na bazi hidroksihlokina i hlorkina, pobudile su nadu pacijentima koji imaju reumatoidni artritis da će lakše doći do lijekova i da neće biti nestašice. Međutim, za Glas Amerike iz Federalnog ministarstva zdravstva na pitanje da li će određen dio ovih lijekova biti usmjeren za potrebe RA pacijenata, stiže sljedeći odgovor: „Sve donacije navedenih lijekova koje je Bosna i Hercegovina, odnosno Federacija BiH dobila od proizvođača lijekova su namijenjeni za tretman pacijenata kojima je potvrđen COVID-19 i to samo u bolničkim uvjetima.“

Isto pitanje smo uputili i Ministarstvu zdravlja Republike Srpske koji su nas uputili na UKC Banja Luka. Međutim, do momenta pisanja ovog teksta nismo dobili odgovor.

Na početku pandemije, dosta apoteka, kako onih u državnom vlasništvu tako i privatne apoteke, susretale su se s upitima o dostupnosti ovih antimalarika. Iz JU „Apoteke Sarajevo“ su već sa proglašenjem pandemije COVID-19 i nakon brojnih upita o mogućnosti kupovine navedenih lijekova bez ljekarskog recepta, napravili protokol izdavanja lijekova Plaquenil i Arechin, koji podrazumijeva izdavanje ovih lijekova samo i isključivo za pacijente kojima je to propisana i stalna terapija za reumatoidni artritis.

„U tu svrhu smo obezbijedili određenu količinu ovih lijekova u samo dvije naše apoteke-poslovne jedinice i to apoteci Koševo (za lijek Arechin) i apoteci Marijin Dvor (za lijek Plaquenil) u kojima ovakvi pacijenti uz predočen što svježiji nalaz, mogu preuzeti navedene lijekove za svoju terapiju“, kažu iz JU „Apoteke Sarajevo“.

„Obzirom da je reumatoidni artritis hronično oboljenje, te da takvi pacijenti s vremena na vrijeme obavljaju potrebne kontrolne preglede kod svojih ljekara specijalista, a u trenutnim uvjetima mnogi od njih nisu bili u prilici obaviti takve preglede jer se mnogi pacijenti liječe u privatnim klinikama u kojima je bio obustavljen rad, nalazi koje trenutno posjeduju, svakako su važeći i sa njima u navedenim apotekama pacijenti mogu realizovati svoju terapiju“, objasnili su iz JU „Apoteke Sarajevo“.

Iz ove ustanove naglašavaju kako nije bilo nekontrolisanog izdavanja, odnosno, prodaje ovakvih lijekova, jer je „naša obaveza poštivanje zakonske regulative koja se odnosi na lijekove koji se izdaju na ljekarski recept, pa tako i na ove lijekove“, rekli su nam u JU „Apoteke Sarajevo“ i dodaju „U kojim apotekama u Bosni i Hercegovini se vršilo nekontrolisano izdavanje ili prodaja ovakvih lijekova, zaista nam nije poznato.“

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo za Glas Amerike rekli su nam kako je od proglašenja stanja nesreće na području Kantona Sarajevo izvršeno 35 nadzora kantonalnog farmaceutskog inspektora i to 14 redovnih, 9 kontrolnih i 12 usmjerenih. „U svim inspekcijskim nadzorima akcenat je bio na praćenju poštivanja režima izdavanja lijekova, posebno svih oblika azitromicina, hlorokina i hidroksihlorokina, jer su to lijekovi za koje su se pojavile glasine da pomažu u liječenju COVID-a 19“, obavještavaju iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS. Sva tri navedena lijeka imaju zakonom propisan režim izdavanja isključivo na liječnički recept.

„Tokom inspekcijskih nadzora u četiri slučaja utvrđeno je izdavanje azitromicina-makrolidnog antibiotika, bez liječničkog recepta, radi čega je postupajuća inspektorica izdala četiri prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 1.250 KM,“ rekli su nam iz ove instucije.

Do pojave pandemije, lijekovi hlorokin i hidroksihlorokin u BiH nisu bili registrovani, pa se samim tim uvozio interventnim uvozom u skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH. „Lijek se na tržištu BiH nalazio u obliku hlorokina, zaštićenog naziva Resochin, koji pripada grupi antimalarika, a u međuvremenu, u toku pandemije, domaća farmaceutska fabrika lijekova je na tržište izbacila antimalarik hidroksihlorokin, zaštićenog naziva Malcovir, čiji je režim izdavanja na liječnički recept“, potvrđuju iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove.

„Farmaceutska inspektorica je tokom svakog inspekcijskog nadzora vršila pregled režima izdavanja navedenih lijekova, međutim u kontrolisanim apotekama na stanju nije bilo lijekova Resochina i Malcovira. Dodajemo i da do sada nismo imali prijave građana za nekontrolisano izdavanje lijekova generičkog naziva hlorokin i hidroksihlorokin“, informišu nas iz ove institucije.

Iz Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske također kažu kako se ovi lijekovi izdaju na ljekarski recept doktora medicine ili doktora stomatologije i da ih može izdati samo magistar farmacije u apoteci te da ih se ne može kupiti u slobodnoj prodaji, bez recepta.

„Kada je riječ o lijekovima koje koriste pacijenti s reumatoidnim artritisom, a koji su na bazi hidroksihlorkina ili hlorkina, do sada nam se nisu obraćali građani niti druge institucije da je uočena prodaja takvih lijekova bez recepta, niti su uočene takve nepravilnosti u apotekama“, kažu iz ove institucije te dodaju kako je ove lijekove za liječenje COVID-19 moguće koristiti samo pod nadzorom ljekara i da su pacijenti oboljeli od COVID-19 smješteni u bolnicama i republičkim karantinima i nemaju mogućnost napuštanja ovih prostora i da samoinicijativno kupuju ili koriste lijekove.

Iako za ovaj tekst nismo uspjeli dobiti odgovore od drugih kantonalnih inspekcija unutar FBiH, osim Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS, reklo bi se da inspekcije nisu našle nepravilnosti u izdavanju ovih lijekova. Istovremeno, lijekovi na bazi hidroksihlorkina i hlorkina se ostavljaju za koktel-terapiju za COVID-19, iako nema dovoljno jakih dokaza da je ova terapija efikasna kod ove infekcije, novi dokazi koji stižu pokazuju da ova koktel-terapija nije efikasna, a pacijenti kojima ovi lijekovi pomažu kod reumatoidnog artritisa se za to vrijeme snalaze kako znaju i umiju, prepušteni sami sebi.

Komentari

XS
SM
MD
LG