Linkovi

UN: Prisilni rad u Sjevernoj Koreji mogući zločin protiv čovječnosti


Sjevernokorejski farmeri obrađuju polje izvan Pjongjanga, 14. juna 2012. Izvještaj UN-a objavljen 16. jula 2024. optužuje Demokratsku Narodnu Republiku Koreju za široko rasprostranjen prisilni rad u raznim sektorima, uključujući poljoprivredu.
Sjevernokorejski farmeri obrađuju polje izvan Pjongjanga, 14. juna 2012. Izvještaj UN-a objavljen 16. jula 2024. optužuje Demokratsku Narodnu Republiku Koreju za široko rasprostranjen prisilni rad u raznim sektorima, uključujući poljoprivredu.

U izvještaju Ureda za ljudska prava Ujedinjenih naroda se optužuje Demokratska Narodna Republika Koreja (DPRK) za široko rasprostranjen prisilni rad, koji u nekim slučajevima "može predstavljati zločin protiv čovječnosti porobljavanja" prema međunarodnom krivičnom pravu.

Svjedočenja u ovom izvještaju daju šokantan i uznemirujući uvid u patnju koja je ljudima nanesena prisilnim radom, kako po obimu tako i po stepenu nasilja i nečovječnog postupanja”, rekao je Volker Türk, visoki povjerenik UN-a za ljudska prava. izjavu koja će se poklopiti sa objavljivanjem izvještaja.

"Ti ljudi su primorani da rade u nepodnošljivim uslovima, često u opasnim sektorima", rekao je on. “Stavljaju se pod stalni nadzor, redovno ih tuku, dok su žene izložene kontinuiranom riziku od seksualnog nasilja.

Izvještaj je zasnovan na različitim izvorima, uključujući 183 intervjua obavljena između 2015. i 2023. godine sa žrtvama i svjedocima prisilnog rada koji su uspjeli pobjeći i sada žive u inostranstvu.

"Snaga ovog izvještaja je u tome što se zasniva na velikoj količini informacija iz prve ruke", rekao je James Heenan, predstavnik ureda UN-a za ljudska prava u Seulu, novinarima u Ženevi, ističući da su sjevernokorejski zvaničnici "potpuno svjesni naše brige.”

Prema izvještaju, ljudi u Sjevernoj Koreji su kontrolirani i eksploatisani putem opsežnog i višeslojnog sistema prisilnog rada koji „pruža izvor besplatnog rada za državu i djeluje kao sredstvo za državu da kontroliše, nadgleda i indoktrinira stanovništva.

Izveštaj identifikuje šest oblika prinudnog rada, koji su „institucionalizovani“ kroz zatvorski sistem u zemlji, škole, obavezno zapošljavanje koje je dodijelila država, vojnu obavezu, „razmiještanje u udarne brigade“ i sistem rada u inostranstvu.

Možda je najviše zabrinjavajuće prisilni rad koji se izvlači iz pritvorenika“, rekao je Heenan. “Ovi pritvorenici su sistematski primorani da rade pod prijetnjom kazne ili fizičkog nasilja u nehumanim uslovima, sa malo hrane ili zdravstvene zaštite i nesrazmjernim radnim kvotama.

S obzirom na gotovo potpunu kontrolu nad civilnim stanovništvom zatočenika, široko rasprostranjeno izvlačenje prisilnog rada u sjevernokorejskim zatvorima može "u nekim slučajevima dostići stepene efektivnog vlasništva nad pojedincima što je element zločina nečovječnosti i porobljavanja", rekao je.

U izvještaju se navodi da država svakog Sjevernokorejca raspoređuje na radno mjesto nakon završene škole ili vojne službe. U njemu se kaže da su vojni obveznici, koji moraju služiti 10 ili više godina, "rutinski prisiljeni da rade u poljoprivredi ili građevinarstvu", što se opisuje kao "teško i opasno, bez adekvatnih zdravstvenih i sigurnosnih mjera".

Bivša medicinska sestra koja je radila na odeljenju hirurgije vojne bolnice tokom obavezne službe rekla je istražiteljima UN-a da je „većina vojnika koji su dolazili na kliniku bila neuhranjena i oboljela od tuberkuloze, budući da su bili fizički slabi i umorni“.

Drugi državno organizirani sistem prisilne mobilizacije rada dolazi u obliku takozvanih „Šok brigada“ — državno organiziranih grupa građana prisiljenih na „teški fizički rad“, često u građevinarstvu i poljoprivredi.

Ti ljudi se vrlo često šalju daleko od svojih domova da završe projekte pod državnim nadzorom. To može trajati mjesecima. To može trajati čak i godinama tokom kojih su radnici primorani živjeti na licu mjesta, uz malu ili nikakvu naknadu”, rekao je Heenan.

Uslovi opisani u udarnoj brigadi su zaista šokantni”, rekao je. “Mala briga za zdravlje, sigurnost. Oskudna hrana, malo skloništa i kazna za neispunjavanje kvota.”

U izvještaju se kaže da građani koji su poslani na rad u inostranstvo i zarađuju devize za vladu "gube do 90 posto svojih plata državi". Takođe piše da gube svu slobodu kretanja. “Drže se pod stalnim nadzorom, oduzimaju im se pasoši i žive u užasnim uslovima, gotovo bez odmora.”

Heenan je rekao da postoji i vrlo zabrinjavajuća, užasna situacija dječjeg rada u zemlji, gdje se "djeca od 10 godina pozivaju na prisilni rad".

Autori izvještaja kažu da se od djece "traži da volontiraju duge periode svog dana" kako bi radili na farmama i rudnicima, sakupljali drva u šumama, popravljali željeznice i učestvovali u mnogim drugim inicijativama, "koje ometaju njihova prava na obrazovanje, zdravstvo , odmor i razonodu.

Izvještaj UN-a o ljudskim pravima poziva vladu Sjeverne Koreje da “ukine upotrebu prisilnog rada i okonča sve oblike ropstva”. Poziva međunarodnu zajednicu da istraži i procesuira one osumnjičene da su počinili međunarodne zločine i poziva Vijeće sigurnosti da proslijedi situaciju Međunarodnom krivičnom sudu.

Heenan je rekao da vlasti Sjeverne Koreje "nisu komentirale" izvještaj koji im je poslat. Međutim, dodao je da su kolege za ljudska prava u Ženevi i drugim dijelovima sistema UN-a redovno sarađuju sa vladom. “Razgovaramo sa DNRK-om.

Pratimo, izvještavamo, ali se i angažujemo i nadamo se da će taj angažman poboljšati neka od ovih pitanja”, rekao je on.

Visoki komesar Türk je u svojoj izjavi istakao da se „dostojanstven rad, slobodan izbor, sloboda od nasilja i pravedni i povoljni uslovi rada… moraju poštovati i ispunjavati“.

Rekao je: "Ekonomski prosperitet treba da služi ljudima, a ne da bude razlog njihovog porobljavanja."

XS
SM
MD
LG