Linkovi

Prirodni imunitet na COVID-19 možda ne traje dugo 


Ilustracija
Ilustracija

Imunitet stečen vakcinacijom protiv COVID-19 nije dugoročan, 100% niti doživotan, ali nije ni imunitet nastao infekcijom. 

Nevakcinisane osobe zaražene virusom SARS-CoV-2 izložene su opasnosti od ponovne infekcije u roku od nekoliko godina, prema modelu koji se temelji na poznavanju SARS-CoV-2 i drugih tipova koronavirusa. Naučnici su kombinovali dugoročne podatke o „endemskim“ tj. kontinuirano cirkulirajućim koronavirusima koji mogu uzrokovati prehladu s genetičkim podacima SARS-CoV-2 i blisko povezanih koronavirusa SARS-CoV i MERS-CoV.

Rezultati sugerišu da se prosječni rizik ponovne infekcije povećava s oko 5% nakon 4 mjeseca iza početne infekcije na 50% do 17 mjeseci. Rad je objavljen nedavno u medicinskom stručnom časopisu Lancet.

S ovom studijom ipak treba imati malo opreza, jer se radi o modeliranju, a ne o, primjerice, kohortnoj studiji koja bi posmatrala grupu ljudi koji su preboljeli COVID-19 ili

Dosta naučnih radova zapravo pokazuju da trajnost imuniteta na COVID-19 nakon vakcinacije mRNA ili adenovirusnim vakcinama ne zaostaje za imunitetom stečenim prebolijevanjem. Pri tome, vakcine su bolje kontrolisan i bezbjedniji način sticanja imuniteta, s mnogo manje rizika.

Također, ovaj model bi mogao dati uvida i u to zašto same vakcine ne pružaju dugoročniji imunitet – možda je takva priroda ovog virusa i odbrane našeg organizma od njega. Ako prirodna infekcija ne proizvodi dugoročniji imunitet, onda ni vakcine to ne mogu. Možda jednostavno ne može bolje.

Dosta ljudi koji odbiju vakcinu pogrešno vjeruju da ako je nešto „prirodno“, da je „bolje“, dok im je imunitet izazvan vakcinacijom „vještački“. Nije rijetkost da osobe takvih svjetonazora na svojim profilnim slikama na društvenim mrežama čak imaju okvir „Imam imunološki sistem“ i „Moje tijelo- moj izbor“, aludirajući na to da im je organizam dovoljno jak i da im vakcine ne trebaju.

Međutim, imunološki sistem ne može stvoriti antitijela iz ničega – moramo se prvo susresti s patogenom, da bi naše T i B stanice reagovale imunološkim odgovorom, stvaranjem odgovarajućih antitijela, ali i stanica koje uništavaju taj patogen.

Treba ponoviti da ovo nije momentalna reakcija – da bi se to desilo, potrebni su dani, a ponekad i sedmice da organizam konsoliduje svoje „borbene redove“ i razvije odbranu. A do tada, neki će proći s blažim simptomima, a neki će dovesti život u opasnost.

Postoje i studije koje pokazuje da je munitet nakon prirodne infekcije prilično trajan, ali rizik „zarađivanja" ovog imuniteta je prevelik, s obzirom da su komplikacije nakon infekcije ne baš rijetke. Ne treba zaboraviti ni rizik dugog kovida kod infekcije.

Osobe koje su preboljele COVID-19 i dalje mogu i trebaju primiti vakcine, kako bi poboljšale zaštitu.

Prema podacima CDC-a, nevakcinisani imaju 12 puta veći rizik da budu hospitalizirani zbog COVID-19 nego nevakcinisani.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG