Linkovi

Analize i istraživanja

Prepirka oko NATO-a na kraju „bura u čaši vode”

Civilni šef NATO-a Jens Stoltenberg posle sastanka ministara odbrane članica Alijanse u Briselu. (Foto: Reuters/Francois Lenoir)

Nedavne izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem smanjenu vojnog prisustva SAD u Njemačkoj, koje su obišle svjetske prijestolnice, bile su glavne teme na sjednicama dvije najvažnije transatlantske organizacije: NATO-a i Američko-evropskog savjeta za spoljnu politiku sa sjedištem u Briselu. Prvi okuplja ministre odbrane 30 NATO zemalja, druga šefove diplomatija SAD i 27 članica Evropske Unije.

Nije nikakvo iznenađenje da je na samim sjednicama kao i tokom pratećih konferencija za novinare, glavna tema bila Trumpova sve glasnija kritika da Njemačka, četvrta ekonomska sila na svijetu ne ispunjava obećani finansijski doprinos zajedničkoj odbrambenoj Alijansi.

Nije neobična ni indignacija, koja dolazi s njemačke strane. Emily Haber, njemačka ambasadorica u Washingtonu, naglasila je tokom nedavne diskusije u poznatom Savjetu za spoljnopolitičke odnose: „Američki vojnici nisu tu da brane Njemačku. Oni su tu da brane transatlantsku bezbjednost.”

Međutim, po riječima generalnog serkretara NATO-a Jensa Stoltenberga još nema odluke o tome: „Ono što su SAD sada jasno stavile do znanja jeste da nije donesena konačna odluka o tome kako i kada će se ta namjera realizovati.”

Stoltenberg dodaje: „Ali ono što smo vidjeli posljednjih godina je zapravo da su Sjedinjene Države povećale svoje prisustvo širom Evrope, ali i u drugim zemljama, uključujući baltičke zemlje, u Poljskoj, u crnomorskom regionu. Imamo više američkih vježbi, sada imamo i BALTOPS, gdje otprilike polovinu trupa čine američke snage.”

Civilni šef NATO-a često ističe da je u njegovoj Norveškoj, stacionirano„više američkih marinaca nego ikada ranije”.

Stoltenberg takođe kaže da je u nedavnom telefonskom razgovoru sa predsjednikom Trumpom naglasio da je „prisustvo američkih i kanadskih trupa u Evropi veoma važno za Evropu i za Sjevernu Ameriku, kao i da pozdravlja povećani broj američkih vojnika u Poljskoj, u baltičkim zemljama, u crnomorskom regionu, ali i drugdje”.

Pored toga na hiljade dodatnih američkih trupa uključeno je u tekuće vojne vježbe NATO-a na istoku Evrope. Dio obuke se održava u Poljskoj, samo 350 kilometara daleko od ruske enklave Kalinjingrad, dok se pomorske vježbe održavaju u Baltičkom moru. Američki vojnici su nedavno započeli stacioniranje potpuno nove oklopne brigade u Poljskoj na putu prema Rusiji.

Na pres konferenciji, održanoj po završetku sinoćnje sjednice Američko-evropskog savjeta za spoljne odnose zvančnik State Departmenta Philip Reeker​ takođe je najčešće bio pitan o sudbini NATO-a i stanju transatlantskih odnosa.

Reeker, inače vršilac dužnosti pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, ograničio se na ostvareni napredak NATO-a: „Ne samo u pogledu raspodjele vojno-budžetskih obaveza, uključujući skorašnje povećanje NATO budžeta za 140 milijardi dolara, kao i okretanje novim izazovima kao što su Kina, cyber napadi i cyber bezbjednost, takođe smo fokusirani na jačanje vojne mobilnosti i međusobne kompatibilnosti. Važno je da obezbjedimo da svi saveznici budu osposobljeni i dobro pripremljeni za svaku eventualnost.”

Mada je naglasio da vojne odluke i vojni odnosi sa saveznicima nisu njegov resor, već o tome odlučuje predsjednik Trump kao glavnokomandujući alijanse, Reeker je istakao dobru saradnju sa svojim njemačkim kolegama.

„Snažno smo zastupljeni u Njemačkoj, pored ambasade u Berlinu, postoji pet američkih konzulata širom zemlje, kao i više vojnih komandi. Naše široko angažovanje sa Njemačkom, ne samo u pogledu bezbjednosnih pitanja, već i svakog drugog krupnog pitanja, za nas ostaje važno. Naravno da je njemački ministar spoljnih poslova, Heiko Maas govorio na konferenciji. Pored njega još 50-ak kolega, jer jači smo kada pobjeđujemo udruženim snagama.”

Redovan dijalog biće nastavljen, zaključio je Reeker.

See all News Updates of the Day

Američke trupe u središtu sastanka Bidena i premijera Iraka

Premijer Iraka Mustafa al-Kadhimi

Američki predsjednik Joe Biden ugostit će iračkog premijera Mustafu al-Kadhimija u Bijeloj kući u ponedjeljak, a očekuje se da će budućnost američkih trupa u Iraku biti u središtu njihovog razgovora.

Irački ministar vanjskih poslova Fuad Hussein rekao je kurdskom servisu Glasa Amerike prošle sedmice da očekuje da će se dvije strane dogovoriti o prestanku američke borbene misije u Iraku.

Sjedinjene Države imaju oko 2.500 vojnika u Iraku kao dio napora koalicije pod vodstvom SAD-a u borbi protiv grupe Islamska država započete 2014. godine.

Dvije zemlje dogovorile su se u aprilu da promijene misiju američkih trupa, fokusirajući se na obuku i savjetodavnu ulogu u cilju pomoći iračkim snagama sigurnosti, ali nije bilo vremenskog rasporeda za završetak tranzicije.

Irak je 2017. proglasio pobjedu protiv militanata Islamske države. Međutim, grupa je i dalje prisutna u regiji, uključujući i samoubilački bombaški napad na pijaci u Iraku prošle sedmice u kojem je ubijeno najmanje 30 ljudi.

"Cilj je trajni poraz ISIS-a", rekao je novinarima visoki zvaničnik Bidenove administracije koristeći skraćenicu za militantnu grupu. "Prepoznajemo da morate vršiti pritisak na ove mreže dok se oni žele obnoviti, ali uloga američkih snaga i koalicijskih snaga može se povući duboko u pozadinu u kojoj treniramo, savjetujemo, dijelimo obavještajne podatke i pomažemo u logistici."

Sastanak u ponedjeljak također dolazi usred kontinuiranih napada na američke vojne položaje u Iraku za koje Sjedinjene Države optužuju milicije povezane s Iranom. 24. jula, zapovjednik proiranske milicije dao je izjavu u kojoj prijeti napadom na američke snage unutar zemlje i poziva na povlačenje trupa. Napad dronom pogodio je u subotu vojnu bazu u iračkom Kurdistanu u kojoj se nalaze američke trupe.

Prisustvo američkih trupa polarizirajuća je tema u Iraku. Neki navode potrebu za američkom vojnom podrškom iračkim snagama sigurnosti, a drugi, uključujući političke frakcije povezane s Iranom, pozivaju američke trupe da odu.

Osim vojske, Biden i al-Kadhimi također će razgovarati o temama koje se odnose na buduću saradnju u političkim, ekonomskim, zdravstvenim, obrazovnim i kulturnim pitanjima.

SAD nude daljnju zračnu podršku afganistanskim trupama usred ofanzive talibana

SAD povećale zračne udare kojim podržavaju afganistanske snage.

Sjedinjene Države nastaviće izvoditi zračne napade kako bi podržale afganistanske snage suočene s napadom pobunjenih talibana, rekao je u nedjelju regionalni američki zapovjednik u momentu dok američke i druge međunarodne snage povlače trupe iz Afganistana.

Ofanziva talibana eskalirala je posljednjih sedmica, zauzevši ruralne četvrti i okolne prijestolnice, nakon što je američki predsjednik Joe Biden u aprilu rekao da će američke trupe biti povučene do septembra, čime je okončano dvadesetogodišnje strano vojno prisustvo.

"Sjedinjene Države povećale su zračne udare u znak podrške afganistanskim snagama tokom posljednjih nekoliko dana i spremni smo nastaviti ovaj povećani nivo podrške u narednim sedmicama, ako talibani nastave napade", rekao je američki general marinaca Kenneth "Frank" McKenzie na konferenciji za novinare u Kabulu.

McKenzie, koji predvodi Američko centralno zapovjedništvo, koje kontroliše američke snage za regiju koja uključuje Afganistan, odbio je da kaže hoće li američke snage nastaviti zračne napade nakon završetka njihove vojne misije 31. avgusta.

"Vlada Afganistana suočava se sa strogim testom u narednim danima... Talibani pokušavaju stvoriti osjećaj neizbježnosti njihove kampanje", rekao je.

Međutim, rekao je da talibanska pobjeda nije bila neizbježna i da je političko rješenje i dalje moguće.

Afganistanska vlada i talibanski pregovarači sastali su se u glavnom gradu Katara, Dohi, posljednjih sedmica, iako diplomate kažu da je bilo malo znakova suštinskog procesa od početka mirovnih pregovora u septembru.

Oslanjajući se na gubitke na bojnom polju, afganistanska vojska preispituje svoju ratnu strategiju protiv talibana, kako bi koncentrisala snage oko najkritičnijih područja poput Kabula i drugih gradova, graničnih prelaza i vitalne infrastrukture, rekli su afganistanski i američki zvaničnici.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je u subotu da je prvi posao afganistanskih snaga sigurnosti bio da budu sigurni da mogu usporiti zamah talibana prije nego što pokušaju zauzeti teritoriju.

McKenzie je rekao da će vjerojatno doći do porasta nasilja, nakon zatišja tokom muslimanskog praznika prošle sedmice, te je rekao da bi se talibani mogli fokusirati na naseljena urbana središta.

"Moraće se suočiti s gradovima ukoliko žele pokušati osigurati svoj povratak na vlast", rekao je. "Mislim da se ne može unaprijed zaključiti da će oni biti u mogućnosti da zauzmu ova urbana područja."

Kriza u Tunisu: Predsjednik smijenio premijera i obustavio rad parlamenta

Demonstracije u glavnom gradu Tunisu.

Tunis se suočava sa najvećom političkom krizom u protekloj deceniji pošto je predsjednik Kais Saied smijenio vladu i obustavio rad parlamenta, što njegovi politički protivnici smatraju državnim udarom i pozivaju na proteste.

Saied je iskoristio ustavna ovlaštenja i smijenio premijera Hichema Mechichija​ i zamrznuo rad parlamenta na 30 dana, rekavši da će vladati uz novog premijera.

Također je izjavio da je preuzeo i kontrolu nad kancelarijom državnog tužioca i upozorio da ne smije biti oružane pobune protiv ovakvog poteza.

"Oružane snage uzvratiće svima koji budu ispalili metak", kazao je Saied.

Predsjednikova odluka donijeta je nakon cjelodnevnih protesta protiv vlade i najveće partije u parlamentu, umjerene islamističke Ennhade, zbog rasta broja oboljelih od Covida-19, nefunkcionalne političke situacije i lošeg stanja ekonomije.

Aktuelna situacija je najveći izazov od Arapskog proljeća 2011. kada je smijenjen diktatorski režim. Ali, demokratski izabrana vlast nije ispunila očekivanja.

Pošto se Saied obratio javnosti i iznio svoju odluku, njegove pristalice izašle su na ulice mnogih tunižanskih gradova.

Predsjedavajući parlameta i lider stranke Ennhada, Rached Ghannouchi​, potez predsjednika Saieda označio je kao državni udar i napad na demokratiju, i pozvao Tunižane na proteste.

Najavio je da će sazvati sjednicu parlamenta uprkos odluci predsjednika, ali su ga naoružani vojnici spriječili da uđe u zgradu.

Desetine pristalica Ennhade sukobile su se sa pristalicama predsjednika ispred zgrade parlamenta, a policija ih je razdvajala.

Predsjednik i članovi parlamenta izabrani su na odvojenim izborima 2019. godine, dok je premijer Mechichi preuzeo dužnost prošlog ljeta, poslije još jedne kratkotrajne vlade. Sa predsjednikom je od tada bio u sukobu.

Irak: Na redu dogovor o završetku američke borbene misije

Irak: Na redu dogovor o završetku američke borbene misije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

SAD: Sportisti - studenti spremni za Olimpijadu

SAD: Sportisti - studenti spremni za Olimpijadu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:05 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG