Linkovi

Teme

Prepirka oko NATO-a na kraju „bura u čaši vode”

Civilni šef NATO-a Jens Stoltenberg posle sastanka ministara odbrane članica Alijanse u Briselu. (Foto: Reuters/Francois Lenoir)

Nedavne izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem smanjenu vojnog prisustva SAD u Njemačkoj, koje su obišle svjetske prijestolnice, bile su glavne teme na sjednicama dvije najvažnije transatlantske organizacije: NATO-a i Američko-evropskog savjeta za spoljnu politiku sa sjedištem u Briselu. Prvi okuplja ministre odbrane 30 NATO zemalja, druga šefove diplomatija SAD i 27 članica Evropske Unije.

Nije nikakvo iznenađenje da je na samim sjednicama kao i tokom pratećih konferencija za novinare, glavna tema bila Trumpova sve glasnija kritika da Njemačka, četvrta ekonomska sila na svijetu ne ispunjava obećani finansijski doprinos zajedničkoj odbrambenoj Alijansi.

Nije neobična ni indignacija, koja dolazi s njemačke strane. Emily Haber, njemačka ambasadorica u Washingtonu, naglasila je tokom nedavne diskusije u poznatom Savjetu za spoljnopolitičke odnose: „Američki vojnici nisu tu da brane Njemačku. Oni su tu da brane transatlantsku bezbjednost.”

Međutim, po riječima generalnog serkretara NATO-a Jensa Stoltenberga još nema odluke o tome: „Ono što su SAD sada jasno stavile do znanja jeste da nije donesena konačna odluka o tome kako i kada će se ta namjera realizovati.”

Stoltenberg dodaje: „Ali ono što smo vidjeli posljednjih godina je zapravo da su Sjedinjene Države povećale svoje prisustvo širom Evrope, ali i u drugim zemljama, uključujući baltičke zemlje, u Poljskoj, u crnomorskom regionu. Imamo više američkih vježbi, sada imamo i BALTOPS, gdje otprilike polovinu trupa čine američke snage.”

Civilni šef NATO-a često ističe da je u njegovoj Norveškoj, stacionirano„više američkih marinaca nego ikada ranije”.

Stoltenberg takođe kaže da je u nedavnom telefonskom razgovoru sa predsjednikom Trumpom naglasio da je „prisustvo američkih i kanadskih trupa u Evropi veoma važno za Evropu i za Sjevernu Ameriku, kao i da pozdravlja povećani broj američkih vojnika u Poljskoj, u baltičkim zemljama, u crnomorskom regionu, ali i drugdje”.

Pored toga na hiljade dodatnih američkih trupa uključeno je u tekuće vojne vježbe NATO-a na istoku Evrope. Dio obuke se održava u Poljskoj, samo 350 kilometara daleko od ruske enklave Kalinjingrad, dok se pomorske vježbe održavaju u Baltičkom moru. Američki vojnici su nedavno započeli stacioniranje potpuno nove oklopne brigade u Poljskoj na putu prema Rusiji.

Na pres konferenciji, održanoj po završetku sinoćnje sjednice Američko-evropskog savjeta za spoljne odnose zvančnik State Departmenta Philip Reeker​ takođe je najčešće bio pitan o sudbini NATO-a i stanju transatlantskih odnosa.

Reeker, inače vršilac dužnosti pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, ograničio se na ostvareni napredak NATO-a: „Ne samo u pogledu raspodjele vojno-budžetskih obaveza, uključujući skorašnje povećanje NATO budžeta za 140 milijardi dolara, kao i okretanje novim izazovima kao što su Kina, cyber napadi i cyber bezbjednost, takođe smo fokusirani na jačanje vojne mobilnosti i međusobne kompatibilnosti. Važno je da obezbjedimo da svi saveznici budu osposobljeni i dobro pripremljeni za svaku eventualnost.”

Mada je naglasio da vojne odluke i vojni odnosi sa saveznicima nisu njegov resor, već o tome odlučuje predsjednik Trump kao glavnokomandujući alijanse, Reeker je istakao dobru saradnju sa svojim njemačkim kolegama.

„Snažno smo zastupljeni u Njemačkoj, pored ambasade u Berlinu, postoji pet američkih konzulata širom zemlje, kao i više vojnih komandi. Naše široko angažovanje sa Njemačkom, ne samo u pogledu bezbjednosnih pitanja, već i svakog drugog krupnog pitanja, za nas ostaje važno. Naravno da je njemački ministar spoljnih poslova, Heiko Maas govorio na konferenciji. Pored njega još 50-ak kolega, jer jači smo kada pobjeđujemo udruženim snagama.”

Redovan dijalog biće nastavljen, zaključio je Reeker.

See all News Updates of the Day

SAD: Nagomilavanje ruske vojske duž ukrajinske granice veće nego 2014.

Ukrajinski vojnik na borbenim pozicijama na liniji razdvajanja od proruskih pobunjeničkih snaga u blizni Donjetska, Ukrajina, 19. april 2021.

Sjedinjene Države ponovile su svoju zabrinutost zbog vojnih manevara Rusije duž njene granice sa Ukrajinom, optužujući da je Moskva sada grupisala više trupa u tom području nego kada je napala i zauzela Krim prije sedam godina

"Svakako je veće od toga", rekao je novinarima u ponedjeljak sekretar za štampu Pentagona John Kirby, nazivajući kontinuirano gomilanje ruskih snaga "veoma ozbiljno zabrinjavajućim".

"Generalno, nastavili smo da vidimo da se ovo grupisanje povećava", rekao je. "Svakako smo čuli kako Rusi izjavljuju da se ovdje radi o obuci. Nije nam potpuno jasno da je upravo to svrha."

John Kirby
John Kirby

Tvrdnja Pentagona predstavlja malu promjenu u odnosu na prethodne izjave kada je nagomilavanje ruskih trupa kategorizovao samo kao samo najveće od invazije Krima 2014. godine i uslijedila je nakon sličnih obavještajnih procjena zvaničnika Evropske unije, koji su tvrdili da se u tom području sada nalazi više od 150.000 ruskih vojnika.

"To je najveće vojno razmještanje ruske vojske na ukrajinskim granicama ikada", izjavio je ranije u ponedjeljak šef diplomatije Evropske unije Josep Borrell.

"Rizik od dalje eskalacije je očigledan“, dodao je Borrell optuživši Rusiju za "razmještanje bolnica za kampanju" i sve vrste ratnih aktivnosti u regionu.

Josep Borrell
Josep Borrell

Prošle nedjelje, vazduhoplovni general Tod Wolters, najviši američki vojni zapovjednik za Evropu, rekao je američkim zakonodavcima da se čini da je aktivnost duž ruskih linija snabdijevanja "opala", nazivajući rizik od ruskog upada u narednih nedjelju i po dana "malim do srednjim".

SAD i njihovi zapadni saveznici, međutim, i dalje pozivaju Rusiju da "prestane sa svojim provokacijama" i da deeskalira situaciju.

Oni su takođe bili kritični prema ruskim planovima da kasnije ovog mjeseca ograniče pristup Crnom moru i Kerčkom moreuzu, dok Kremlj kao razlog navodi vojne vježbe koje su u toku.

Kao odgovor, SAD su potez Moskve nazvale "samo najnovijim primjerom" agresije Kremlja i rekle da će nastaviti da operišu ratnim brodovima u Crnom moru kako smatraju da je potrebno.

Sunday Times, pozivajući se na britanske pomorske izvore, izvijestio je da Britanija planira da pošalje dva plovila u Crno more negdje sljedećeg mjeseca.

U ovom izvještaju korišrene su informacije Reutersa.

SAD ističu da je borba protiv klimatskih promjena u vrhu spoljne politike

Antony Blinken

U susret ovosedmičnom samitu o kilmatskim promjenama u Bijeloj Kući, Sjedinjene Države ističu da je borba protiv klimatskih promjena u vrhu prioriteta vanjske politike, te se nadaju da će pokrenuti revoluciju obnovljive energije.

Američki državni sekretar, Antony Blinken, upozorava da Sjedinjene Države kasne za Kinom u razvoju inovacija u oblasti obnovljive energije.

"Teško je zamisliti da Sjedinjene Države mogu pobijediti u dugotrajnoj strateškoj utrci sa Kinom, ukoliko ne možemo predvoditi revoluciju u obnovljivoj energiji. Trenutno kaskamo za Kinom, koja je najveći proizvođač i izvoznik solarnih panela, vjetroelektrana, baterija i električnih vozila. Drži trećinu svjetskih patenata kada je u pitanju obnovljiva energija. Ako to ne sustignemo, Amerika će propustiti šansu da oblikuje svjetsku klimatsku budućnost na način koji odražava naše interese i vrijednosti. A izgubićemo i bezbroj radnih mjesta za američki narod", rekao je Blinken.

Blinkenov je govor u Fondaciji Chesapeake Bay u Marylandu, odrzao tri dana prije susreta svjetskih lidera, tokom kojeg će se diskutovati saradnja u cilju borbe protiv kilmatskih promjena.

Kineski predsjednik Xi Jinping je pozvan da održi uvodni govor na ovosedmičnom samitu, saopštavaju diplomatski izvori.

Sjedinjene Države i Kina su 17. aprila izdale zajedničko saopštenje, kojim se obavezuju na hitne mjere kontrole klimatskih promjena.

SAD će preporučiti građanima da ne putuju u 80 posto zemalja

ARHIVA - Aerodrom u Salt Lake Cityju (Foto: AP /Rick Bowmer)

Američki State Department u ponedjeljak je najavio da će preporučiti građanima da ne putuju u oko 80 posto zemalja širom svijeta zbog pandemije koronavirusa koja, kako je saopšteno, predstavlja "opasnost bez presedana" po putnike.

Tom odlukom će biti značajno povećan broj zemalja za koje će biti izdato upozorenje najvišeg, četvrtog nivoa.

Na tom nivou su trenutno 34 od 200 zemalja - uključujući Crnu Goru, Kosovo, Brazil, Argentinu, Rusiju, Keniju, Čad, Haiti, Tanzaniju i Mozambik - što znači da bi bilo dodato gotovo 130 država.

State Department je saopštio da najnoviji potez ne znači preispitivanje aktuelne zdravstvene situacije u nekim zemljama, već da više "odražava izmjenu u sistemu izdavanja preporuka za putovanje, kako bi se više uzele u obzir postojeće epidemiološke procene Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC)".

Preporuke za putovanje, koje izdaje State Department, obuhvataju četiri nivoa - na prvom nivou su zemlje gdje se Amerikancima savjetuje da preduzimaju uobičajene mjere predostrožnosti, a na četvrtom su države gdje se ne preporučuje putovanje.

Većina Amerikanaca već nije u mogućnost da putuje u veći dio Evrope zbog ograničenja uvedenih da bi se suzbila pandemija. Washington je zabranio dolazak gotovo svih putnika koji nisu američki državljani, a koji su nedavno boravili u većem dijelu Evrope, Kini, Brazilu, Iranu i Južnoafričkoj Republici.

Bijela kuća nije saopštila kada bi mogla da ublaži te restrikcije. CDC je ranije ovog mjeseca saopštio da građani koji su u potpunosti vakcinisani protiv koronavirusa mogu da bezbjedno putuju u SAD "uz nizak rizik", ali je direktorica Rochelle Walensky​ ipak pozvala Amerikance da ostanu kući, zbog velikog broja zaraženih širom zemlje.

"Znamo da naglo raste broj slučajeva. Ne preporučujemo putovanja u ovom trenutku, naročito ne za pojedince koji nisu vakcinisani", rekla je Walensky 2. aprila.

Najviši Bidenov pomoćnik: Nema garancija za Afganistan nakon povlačenja trupa

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, prednji, državni sekretar Antony Blinken, pozadina lijevo, prisustvuje sastanku s predsjednikom Joeom Bidenom, desno, u Rooseveltovoj sobi Bijele kuće, u Washingtonu, 1. marta 2021. godine.

Niko ne može sa sigurnošću reći šta će se dogoditi u Afganistanu nakon što američki predsjednik Joe Biden povuče preostalih 2.500 do 3.500 američkih trupa do 11. septembra kako bi okončao najduži rat u zemlji, rekao je u nedjelju najviši zvaničnik Bijele kuće.

"Ne mogu dati nikakve garancije o tome šta će se dogoditi u zemlji. Niko to ne može", rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan u emisiji "Fox News Sunday".

"Sve što su Sjedinjene Države mogle učiniti je pružiti afganistanskim snagama sigurnosti, afganistanskoj vladi i afganistanskom narodu resurse i sposobnosti, obuku i opremanje njihovih snaga, pružanje pomoći njihovoj vladi", rekao je. "Učinili smo to i sada je vrijeme da se američke trupe vrate kući, a da afganistanski narod istupi u odbrani vlastite zemlje."

Bidenova odluka o povlačenju preostalih trupa izazvala je pomiješanu reakciju u Washingtonu. Lider manjine u Senatu Mitch McConnell nazvao je to teškom greškom i "povlačenjem pred neprijateljem". Senator Lindsey Graham rekao je da je to "glupo i vraški opasno". Čak su i neke demokrate bile zabrinute odlukom, uključujući senatora Roberta Menendeza, predsjednika Odbora za vanjske odnose, koji se zabrinuo da bi Sjedinjene Države mogle "izgubiti ono što su željele postići".

Ali drugi zakonodavci kažu da su Sjedinjene Države već odavno trebale povući trupe koje su poslale u Afganistan da poraze teroriste al-Qaide koji su osmislili i izveli napade u SAD-u 11. septembra 2001. godine u kojima je ubijeno skoro 3.000 ljudi. Ali kritičari Bidenove odluke da povuče trupe 20 godina kasnije kažu da bi to moglo dovesti do stvaranja novog terorističkog utočišta u Afganistanu.

Upitan u odvojenom intervjuu za CNN jesu li Sjedinjene Države "pobijedile u ratu" u Afganistanu, Sullivan je odgovorio da su SAD "postigle svoj cilj" sputavanjem prisutnosti al-Qaide i ubijanjem lidera al-Qaide Osame bin Ladena u misiji 2011. godine u Pakistanu.

On je rekao da je povlačenje američkih snaga sada priznanje da se Sjedinjene Države moraju "fokusirati na bitku u sljedećih 20 godina, a ne posljednjih 20 godina".

Sullivan je u intervjuu za Fox News upitan i da li Sjedinjene Države riskiraju da se ponovi ono što se dogodilo u Iraku 2011. godine, gdje su militanti Islamske države zauzeli teritoriju nakon povlačenja američkih trupa. Tadašnji predsjednik Barack Obama poslao je trupe natrag u Irak, ali Sullivan je rekao da Biden nije namjeravao da vraća američke snage natrag u Afganistan nakon njihovog povlačenja.

Dok je najavljivao svoju odluku o povlačenju američkih trupa, Biden je rekao da će Sjedinjene Države nadzirati sve terorističke prijetnje u Afganistanu i zadržati značajnu aktivu u regiji.

"On nema namjeru da skrene naš pogled sa lopte", rekao je Sullivan. "Imamo kapacitet, od repozicioniranja naših mogućnosti preko horizonta, do nastavka suzbijanja terorističke prijetnje u Afganistanu."

Međutim, direktor CIA-e William Burns rekao je Senatskom obavještajnom odboru prošle sedmice da će odlaskom američkih trupa američka sposobnost prikupljanja obavještajnih podataka i djelovanja protiv ekstremističkih prijetnji u Afganistanu biti umanjena.

Izvještaj Ujedinjenih nacija iz januara govori da je u Afganistanu bilo više od 500 boraca al-Qaide.

Prag i Moskva međusobno protjerali diplomate zbog spora oko eksplozije 2014.

Policija ispred ambasade Rusije za vrijeme protesta zbog navodnog učešća ruskih obavještajaca u eksploziji u depou municije 2014. Protest je održan u Pragu, 18. aprila 2021.

Moskva je protjerala 20 čeških diplomata zbog navoda Češke Republike da su dvojica ruskih špijuna, optuženih za trovanje agenta Sergeja Skripalja u Britaniji 2018. godine, također bili odgovorni za raniju eksploziju u češkom skladištu municije, u kojoj su poginule dvije osobe.

U subotu, Prag je naredio da 18 ruskih diplomata da napuste zemlju, zbog čega je Rusija u nedjelju obećala da će "tvorce ove provokacije natjerati da u potpunosti razumiju da su odgovorni za uništenje temelja normalnih odnosa dvije zemlje".

Moskva je češkim diplomatama dala rok od samo dan da napuste zemlju, dok je Prag Rusima dao tri dana.

Češka Republika je saopštila da je obavijestila NATO i zvaničnike Evropske unije da sumnjiči Rusiju da je odgovorna za eksploziju 2014. godine, a šefovi diplomatije članica Evropske unije razgovaraće o tom pitanju na sastanku u ponedjeljak.

Američki State Department je pohvalio "čvrst odgovor Praga na ruske subverzivne akcije na češkom tlu".

Ovo je najveći spor Praga i Moskve od kada je 1989. godine okončana višedecenijska sovjetska dominacija nad istočnom Evropom. Ujedno, incident je dio sve većih tenzija Rusije i Zapada u cjelini, do kojih je djelimično došlo zbog ruskog gomilanja trupa na svojim zapadnim granicama i u Krimu, koji je Moskva anektirala 2014.

Rusija je saopštila da su optužbe Praga apsurdne, budući da je Češka prethodno za eksploziju u mjestu Vrbetice, na 300 kilometara od glavnog grada, krivila vlasnike skladišta. Moskva je protjerivanje svojih diplomata nazvala "nastavkom serije anti-ruskih postupaka koje je Češka Republika preduzela proteklih godina", i optužila Prag da pokušava da "zadovolji Sjedinjene Države u kontekstu nedavnih američkih sankcija protiv Rusije."

Isporuka oružja

Češki premijer Andrej Babiš izjavio je da je cilj napada bila jedna isporuka namijenjena bugarskom trgovcu oružjem.

"Ovo je bio napad na municiju koja je već bila plaćena i čuvana u skladištu za jednog bugarskog trgovca oružjem", izjavio je premijer. On je rekao da je trgovac, čije ime nije naveo, kasnije bio meta atentata.

Bugarski tužioci podigli su 2020. godine optužnice protiv trojice ruskih državljana da su pokušali da ubiju trgovca oružjem Emilijana Gebreva. Agencija Reuters nije uspjela da dobije komentar od Gebreva.

Češka policija navela je da su dvojica muškaraca, koja su koristila imena Aleksandar Petrov i Ruslan Boširov, doputovala u Češku Republiku nekoliko dana prije eksplozije.

ARHIVA - Na snimku ruskog kanala RT 13. septembra 2018. vidi se muškarac identifikovan kao Aleksandar Petrov za vrijeme intervjua u Moskvi. Britanija vjeruje da je Petrov jedan od agenata ruske službe GRU odgovoran za trovanje špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćerke u mjestu Salisbury 2018. godine.
ARHIVA - Na snimku ruskog kanala RT 13. septembra 2018. vidi se muškarac identifikovan kao Aleksandar Petrov za vrijeme intervjua u Moskvi. Britanija vjeruje da je Petrov jedan od agenata ruske službe GRU odgovoran za trovanje špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćerke u mjestu Salisbury 2018. godine.

Ta imena su koristila dvojica pripadnika ruske vojno-obavještajne službe GRU koje Britanija tereti za trovanje bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćerke nervnim agensom novičokom iz sovjetske ere u engleskom gradu Salisbury 2018. godine. Skripalj i njegova kćerka su preživjeli, ali je otrovan jedan građanin Britanije.

Kremlj je porekao umiješanost u incident i napadači su i dalje na slobodu.

Češki ministar unutrašnih poslova i vršilac dužnosti šefa diplomatije Jan Hamaček izjavio je da policija od početka zna za dvojicu muškaraca ali da je "tek kada se dogodio napad u Salisburyju, saznala da su oni članovi GRU-a."

Hamaček je izjavio da će Prag tražiti od Moskve pomoć u ispitivanju osumnjičenih ali da ne očekuje rusku saradnju.

Britanski šef diplomatije Dominic Raab na Twitteru je napisao da su Česi "otkrili do kojih će granica GRU ići u pokušajima da sprovode opasne i maligne operacije".

Jedan zvaničnik NATO izjavio je da će savez podržati Češku Republiku dok istražuje ruske "neprijateljske aktivnosti" koje su dio "šeme opasnog ponašanja."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG