Linkovi

Analize i istraživanja

Prepirka oko NATO-a na kraju „bura u čaši vode”

Civilni šef NATO-a Jens Stoltenberg posle sastanka ministara odbrane članica Alijanse u Briselu. (Foto: Reuters/Francois Lenoir)

Nedavne izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem smanjenu vojnog prisustva SAD u Njemačkoj, koje su obišle svjetske prijestolnice, bile su glavne teme na sjednicama dvije najvažnije transatlantske organizacije: NATO-a i Američko-evropskog savjeta za spoljnu politiku sa sjedištem u Briselu. Prvi okuplja ministre odbrane 30 NATO zemalja, druga šefove diplomatija SAD i 27 članica Evropske Unije.

Nije nikakvo iznenađenje da je na samim sjednicama kao i tokom pratećih konferencija za novinare, glavna tema bila Trumpova sve glasnija kritika da Njemačka, četvrta ekonomska sila na svijetu ne ispunjava obećani finansijski doprinos zajedničkoj odbrambenoj Alijansi.

Nije neobična ni indignacija, koja dolazi s njemačke strane. Emily Haber, njemačka ambasadorica u Washingtonu, naglasila je tokom nedavne diskusije u poznatom Savjetu za spoljnopolitičke odnose: „Američki vojnici nisu tu da brane Njemačku. Oni su tu da brane transatlantsku bezbjednost.”

Međutim, po riječima generalnog serkretara NATO-a Jensa Stoltenberga još nema odluke o tome: „Ono što su SAD sada jasno stavile do znanja jeste da nije donesena konačna odluka o tome kako i kada će se ta namjera realizovati.”

Stoltenberg dodaje: „Ali ono što smo vidjeli posljednjih godina je zapravo da su Sjedinjene Države povećale svoje prisustvo širom Evrope, ali i u drugim zemljama, uključujući baltičke zemlje, u Poljskoj, u crnomorskom regionu. Imamo više američkih vježbi, sada imamo i BALTOPS, gdje otprilike polovinu trupa čine američke snage.”

Civilni šef NATO-a često ističe da je u njegovoj Norveškoj, stacionirano„više američkih marinaca nego ikada ranije”.

Stoltenberg takođe kaže da je u nedavnom telefonskom razgovoru sa predsjednikom Trumpom naglasio da je „prisustvo američkih i kanadskih trupa u Evropi veoma važno za Evropu i za Sjevernu Ameriku, kao i da pozdravlja povećani broj američkih vojnika u Poljskoj, u baltičkim zemljama, u crnomorskom regionu, ali i drugdje”.

Pored toga na hiljade dodatnih američkih trupa uključeno je u tekuće vojne vježbe NATO-a na istoku Evrope. Dio obuke se održava u Poljskoj, samo 350 kilometara daleko od ruske enklave Kalinjingrad, dok se pomorske vježbe održavaju u Baltičkom moru. Američki vojnici su nedavno započeli stacioniranje potpuno nove oklopne brigade u Poljskoj na putu prema Rusiji.

Na pres konferenciji, održanoj po završetku sinoćnje sjednice Američko-evropskog savjeta za spoljne odnose zvančnik State Departmenta Philip Reeker​ takođe je najčešće bio pitan o sudbini NATO-a i stanju transatlantskih odnosa.

Reeker, inače vršilac dužnosti pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, ograničio se na ostvareni napredak NATO-a: „Ne samo u pogledu raspodjele vojno-budžetskih obaveza, uključujući skorašnje povećanje NATO budžeta za 140 milijardi dolara, kao i okretanje novim izazovima kao što su Kina, cyber napadi i cyber bezbjednost, takođe smo fokusirani na jačanje vojne mobilnosti i međusobne kompatibilnosti. Važno je da obezbjedimo da svi saveznici budu osposobljeni i dobro pripremljeni za svaku eventualnost.”

Mada je naglasio da vojne odluke i vojni odnosi sa saveznicima nisu njegov resor, već o tome odlučuje predsjednik Trump kao glavnokomandujući alijanse, Reeker je istakao dobru saradnju sa svojim njemačkim kolegama.

„Snažno smo zastupljeni u Njemačkoj, pored ambasade u Berlinu, postoji pet američkih konzulata širom zemlje, kao i više vojnih komandi. Naše široko angažovanje sa Njemačkom, ne samo u pogledu bezbjednosnih pitanja, već i svakog drugog krupnog pitanja, za nas ostaje važno. Naravno da je njemački ministar spoljnih poslova, Heiko Maas govorio na konferenciji. Pored njega još 50-ak kolega, jer jači smo kada pobjeđujemo udruženim snagama.”

Redovan dijalog biće nastavljen, zaključio je Reeker.

See all News Updates of the Day

Alecu Baldwinu rečeno da je pištolj rekvizit "bezbjedan" i da nema prave metke

Glumac Alec Baldwin na filmskom setu u Novom Meksiku gdje se dogodila tragedija.

Glumcu Alecu Baldwinu u ruke je dat pištolj rekvizit za koji je rečeno da je bezbjedan i da ne sadrži prave metke, što se ispostavilo netačnim i rezultiralo smrću direktorice fotografije i ranjavanjem reditelja, saopštila je policija.

Baldwin je na snimanju filma "Rust" u Novom Meksiku usmrtio direktoricu fotografije Halynu Hutchins​ i ranio reditelja Joel Souza kada je pucao iz pištolja rekvizita. Hutchins je umrla u bolnici, a Souza je pušten na kućno liječenje.

Pomoćnik reditelja koji je Baldwinu dao pištolj u ruke nije znao da u njemu ima pravih metaka, piše u izvještaju policije.

Baldwin je rekao da je u šoku od toga šta se desio i da u potpunosti sarađuje sa policijom, a mediji su prenijeli da je napustio set. Na Twitteru je napisao da mu je "srce slomljeno zbog onoga što se desilo".

"Nema riječi kojima mogu da opišem tugu i šok nakon tragičnog incidenta u kome je život izgubila Halyna Hutchins​, majka, supruga i koleginica koju smo duboko poštovali. U kontaktu sam sa njenim mužem, nudim podršku njemu i ostatku porodice. Srce mi je slomljeno zbog supruga i sina svih koji su voljeli Halynu."

Snimanje filma je momentalno obustavljeno. Lokalni šerif je rekao da nije podnijeta krivična prijava i da je istraga u toku. Baldwin je svojevoljno dao izjavu policiji.

Sudija u Santa Feu izdao je nalog za pretres filmskog seta, oružja, kamera, dokumentacije.

Policija je saopštila da se incident desio na ranču Bonanza Creek u Santa Feu i da se ne zna da li je u toku bila proba ili snimanje scene.

Pištolj iz kojeg je Baldwin pucao bio je jedan od tri, a predao mu ga je pomoćnik reditelja.

"Kada mu je dao pištolj, uzviknuo je da je bezbjedan i da nema metaka u sebi", navodi se u policijskom izvještaju.

Los Angeles Times i Deadline Hollywood​ citiraju i druge učesnike na snimanju filma koji kažu da je nekoliko kamermana napustilo set i prije tragedije. Takođe, i da je su se već događali incidenti sa pištoljima rekvizitima.

"Kasnile su nam plate po tri nedjelje, izbacivali su nas iz hotela, nismo bili bezbjedni kada je riječ o Covidu, a povrh svega - ni kada je riječ o oružju. Sve u svemu, loši bezbjednosni uslovi na setu", izjava je jednog od angažovanih na snimanju filma.

Iz produkcije filma niko nije komentarisao ove navode, samo su rekli da su "svjesni da postoje žalbe na bezbjednosne uslove na setu i da sprovode internu istragu o tome".

Nove optužbe protiv Facebooka da nije uklanjao sporne sadržaje kako ne bi gubio korisnike

Logo Facebooka

Bivši zaposleni u Facebooku obavijestio je nadležne organe da kompanija stavlja profit iznad napora da zaustavi objavu problematičnih sadržaja, piše Washington Post.

Nove optužbe iznijete su nekoliko nedjelja pošto je bivša zaposlena u Facebooku, Frances Haugen​, svjedočila u Kongresu o tome da kompanija ne vodi računa o bezbjednosti korisnika, posebno djece, već samo o zaradi.

Neimenovani, novi uzbunjivač podnio je prijavu federalnoj komisiji za nadzor finansija.

Frances Haugen​, koja je nedavno izašla sa optužbama, zapravo je objavila interna dokumenta koja pokazuju da je Facebook, znao za štetu koju nanosi korisnicima, ali da nije ništa uradio.

Novi uzbunjivač sada iznosi detalje o tome kako se kompanija postavila prema optužbama u vezi sa miješanjem Rusije u predsjedničke izbore 2016.

"To će biti kratkog daha, neki predstavnici u Kongresu će pobijesniti, ali onda će za nekoliko nedjelja da se bave nečim drugim. Za to vrijeme mi zarađujemo i u redu smo", rekao je Tucker Bounds​ iz tima za komunikacije Facebooka, navodi uzbunjivač, izvještava Washington Post.

Također, prijavio je da se menadžeri u Facebooku nisu trudili da se bore protiv dezinformacija i problematičnih sadržaja iz straha da ne razljute tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa ili da ne bi gubili korisnike.

Prijava je podnijeta 13. oktobra, nedjelju dana pošto je Haugen iznijela svoje podatke pred Kongresom, piše Post.

Portparolka Facebooka Erin McPike​ kazala je da je "tekst ispod nivoa Washington Posta koji u posljednjih pet godina objavljuje samo one priče za koje ima dokaze i provjerene izvore".

U SAD i dalje ne postoje zakoni kojima se regulišu sadržaji na društvenim mrežama.

Afganistan: Talibanski borac govori za VOA o upravljanju zemljom

Afganistan: Talibanski borac govori za VOA o upravljanju zemljom
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:51 0:00

"Igra prijestolja" u Češkoj Republici

Češki premijer Andrej Babiš na samitu EU u Briselu, 21. oktobra 2021. (Foto: AP/Yves Herman, Pool)

Bolest predsjednika, policijske racije i optužbe za korupciju, od kojih se neke odnose i na premijera Andreja Babiša, izazvale su ozbiljnu političku krizu u Češkoj Republici. 

Sve se to odvija u najgorem mogućem trenutku - nervozna zemlja je već usred akutne energetske krize, kao i njeni evropski susjedi, a tu je i alarmantni porast broja zaraženih koronavirusom.

Češka Republika je u postizbornom vakuumu od utorka, kada je senatski odbor oduzeo ovlaštenja predsjedniku Milošu Zemanu. Odluka je donijeta nakon što su ljekari u vojnoj bolnici u Pragu, koji liječe predsednika od bolesti jetre, izjavili da Zeman "nije sposoban da obavlja bilo koju od svojih trenutnih dužnosti".

Predsjednik Češke Republike Miloš Zeman učestvuje u zvaničnoj ceremoniji u Praškom zamku, 26. avgusta 2021.
Predsjednik Češke Republike Miloš Zeman učestvuje u zvaničnoj ceremoniji u Praškom zamku, 26. avgusta 2021.

77-godišnji Zeman trebalo je da imenuje novog premijera za šefa koalicione vlade poslije izbora održanih 8. i 9. oktobra, na kojima je Akcija nezadovoljnih građana (ANO), stranka milijardera, populiste Babiša, osvojila najviše glasova, ali je izgubila većinu u parlamentu koja sada pripada dva opoziciona bloka koje predvodi Peter Fijala.

Babišev poraz bio je posljedica spremnosti opozicionih stranaka da privremeno zanemare svoje ideološke razlike i udruže snage kako bi smijenile s vlasti populističkog lidera.

U srijedu, državni tužilac je zatražio od donjeg doma češke skupštine da oduzme Babišu poslanički imunitet, kako bi mogao da bude krivično gonjen za prevare i zloupotrebu 2 miliona dolara fondova Evropske unije, novca koji je, između ostalog, navodno utrošen i na luksuzno odmaralište u vlasništvu njegove porodice.

Neposredno prije izbora, Babiš se pojavio u Pandorinim papirima, velikoj zbirci dokumenata o tajnim, offshore finansijskim transakcijama stotina političara, javnih zvaničnika i poznatih ličnosti. Papiri koje je objavio Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara, pokazuju kako je Babiš koristio offshore kompanije da kupuje imovinu, uključujući i zamak na Francuskoj rivijeri 2009. godine, zbog čega su ga opozicioni političari optužili za pranje novca i izbjegavanje plaćanja poreza. Premijer je demantovao navode iz Pandorinih papira, ističući da nije radio ništa nezakonito i da su optužbe protiv njega samo "blaćenje".

“Mislim da je zahtjev praškog tužioca da se Babišu oduzme poslanički imunitet interesantan, jednostavno zato što - da tužilac nije zaključio da protiv Babiša treba da se podigne optužnica, vjerovatno ne bi zatražio tako nešto", izjavio je politikolog Jirži Pehe za Radio Prag, sredinom ove nedjelje.

"Njegov potez nagovještava da ozbiljno razmišlja da izvede gospodina Babiša pred sud."

U međuvremenu, ako Senat i Predstavnički dom potvrde odluku senatskog odbora da se Zemanu oduzimaju predsjednička ovlaštenja, dio njegovih ovlaštenja biće prenijet na Babiša i jednog od njegovih političkih saveznika, predsjednika parlamenta Radeka Vondračeka. Teoretski, oni bi tada odlučivali ko će biti sljedeći premijer.

Premijer Češke Andrej Babiš gestikulira tokom obraćanja parlementu, 3. juna 2021.
Premijer Češke Andrej Babiš gestikulira tokom obraćanja parlementu, 3. juna 2021.

Babiš je obećao da će imenovati Fijalu, a moguće je da ga trenutno više zanima da se kandiduje za predsjednika i zamijeni Zemana nego da pokuša da ostane premijer, kažu neki češki komentatori.

Zeman je svojevremeno bio saveznik Babiša, ali postoje znaci pucanja njihovog saveza. Drugi najveći dnevnik u Češkoj Mladá fronta Dnes, koji je u Babiševom vlasništvu, ove nedjelje je objavio priču da premijer namjerava da "skloni s vlasti Zemanove ljude."

Babiš je javno tražio ostavku glavnog Zemanovog savetnika Vratislava Minara poslije optužbi da su on i drugi u predsjednikovom okruženju pokušavali da zataškaju predsjednikovo stvarno zdravstveno stanje. Policija navodi da istražuje te navode, koje opisuju kao "krivičnog djelo protiv republike".

“Policija Češke Republike će pokrenuti istragu mogućeg nelegalnog djela, u kojem se vide znaci krivičnog prestupa prema republici", objavila je policija na Twitteru. Još nije jasno na koje se prestupe istraga odnosi, ali lokalni mediji prenose da bi krivična djela mogla da obuhvate i izdaju. Minar je rekao novinarima u Pragu da nijedan zakon nije prekršen i kritikovao senatski odbor zato što je glasao o oduzimanju predsedničkih ovlašćenja Zemanu.

Predsjednikova žena Ivana Zemanova izjavila je u četvrtak da ljudi treba da prestanu da spekulišu o bolesti njenog supruga, pošto će "biti potrebno vrijeme za liječenje." Minar je reporterima u Pragu odlučno rekao: "Predsjednik republike je Miloš Zeman, koji me je postavio na ovaj položaj i jedino on ima pravo da me smijeni."

Međutim, Babiš je izjavio za portal iDNES.cz, da Minar treba da podnese ostavku i da će ga, ukoliko to ne učini, on sam smijeniti kada se na njega prenesu predsjednička ovlaštenja. Parlament će glasati o tome prve nedjelje novembra.

Česi su, za to vrijeme, umorni od stalnih obrta i bizarnog slijeda političkih događaja. Kao i drugi Evropljani, pokušavaju da se oporave od pandemije koja je još daleko od završetka. Broj zaraženih ponovo raste, a u utorak i srijedu je registrovano više od 3.000 novih slučajeva, dvostruko više u odnosu na iste dane prethodne nedjelje.

Ministar zdravlja Adam Vojtek objavio je nove pandemijske restrikcije, koje stupaju na snagu naredne nedelje. Među njima je obaveza nošenja maski na poslu i provjera digitalnih potvrda o vakcinaciji pri ulasku u barove i restorane.

USAID: Opala efektivnost pravosuđa u BiH

Sudnica Suda BiH (Fotografija preuzeta sa stranice Suda BiH)

Sveukupna efektivnost pravosuđa u Bosni i Hercegovini (BiH), koju i javnost i pravosuđe već smatraju niskom, u prošloj je godini opala, posebno u pogledu borbe protiv korupcije – pokazali su rezultati Indeksa efektivnosti pravosuđa BiH za 2020. godinu (Indeks).

Indeks, koji izrađuje Measure projekat Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Država (USAID) za podršku monitoringu i evaluaciji, izračunava se na osnovu tri izvora podataka: anketiranih građana BiH, anketiranih sudija i tužilaca, te iz administrativnih podataka Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS).

Direktorica Misije USAID-a Courtney Chubb izjavila je da je povjerenje javnosti i pouzdanje sudija i tužilaca u pravosudni sistem u BiH bitno za funkcionalnu demokratiju.

“Dalje opadanje efektivnosti pravosuđa ugroziće razvoj BiH i nade za evroatlantske integracije u budućnosti. Nadamo se da će novo rukovodstvo VSTS-a upotrijebiti Indeks i napraviti pozitivne promjene u pravosudnom sistemu i procesima”, dodala je ona.

Indeks pokazuje i da se percepcija sudija i tužilaca o efektivnosti pravosuđa znatno pogoršala u 2020, što prati i pad vrijednosti indikatora zasnovanih na podacima o upravljanju sudskim predmetima VSTS-a. To je već druga godina zaredom da je percepcija sudija i tužilaca o efektivnosti bh. pravosuđa u padu.

Međutim, posebno zabrinjava najniži broj kako prijavljenih tako i riješenih predmeta korupcije od pokretanja izrade Indeksa 2015. Kako se vidi iz administrativnih podataka, iako broj novih predmeta opada, pravosudni resursi su u porastu. Vrijeme potrebno za rješavanje predmeta i porast broja neriješenih predmeta u prvostepenim sudovima i tužilaštvima time umanjuju efektivnost pravosuđa.

USAID-ov Indeks efektivnosti pravosuđa je, istovremeno, preporučio pravosudnim akterima, prije svega VSTS-u BiH, da preduzmu korektivne mjere na jačanju povjerenja javnosti, i to putem efektivnijeg procesuiranja predmeta korupcije i visokog kriminala.

Osim toga, čelnici pravosuđa su pozvani da prepoznaju probleme i poduzmu mjere za ublažavanje rastućeg nezadovoljstva samih sudija i tužilaca stanjem u njihovoj profesiji, saopšteno je iz USAID-a.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG