Linkovi

Teme

Prepirka oko NATO-a na kraju „bura u čaši vode”

Civilni šef NATO-a Jens Stoltenberg posle sastanka ministara odbrane članica Alijanse u Briselu. (Foto: Reuters/Francois Lenoir)

Nedavne izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem smanjenu vojnog prisustva SAD u Njemačkoj, koje su obišle svjetske prijestolnice, bile su glavne teme na sjednicama dvije najvažnije transatlantske organizacije: NATO-a i Američko-evropskog savjeta za spoljnu politiku sa sjedištem u Briselu. Prvi okuplja ministre odbrane 30 NATO zemalja, druga šefove diplomatija SAD i 27 članica Evropske Unije.

Nije nikakvo iznenađenje da je na samim sjednicama kao i tokom pratećih konferencija za novinare, glavna tema bila Trumpova sve glasnija kritika da Njemačka, četvrta ekonomska sila na svijetu ne ispunjava obećani finansijski doprinos zajedničkoj odbrambenoj Alijansi.

Nije neobična ni indignacija, koja dolazi s njemačke strane. Emily Haber, njemačka ambasadorica u Washingtonu, naglasila je tokom nedavne diskusije u poznatom Savjetu za spoljnopolitičke odnose: „Američki vojnici nisu tu da brane Njemačku. Oni su tu da brane transatlantsku bezbjednost.”

Međutim, po riječima generalnog serkretara NATO-a Jensa Stoltenberga još nema odluke o tome: „Ono što su SAD sada jasno stavile do znanja jeste da nije donesena konačna odluka o tome kako i kada će se ta namjera realizovati.”

Stoltenberg dodaje: „Ali ono što smo vidjeli posljednjih godina je zapravo da su Sjedinjene Države povećale svoje prisustvo širom Evrope, ali i u drugim zemljama, uključujući baltičke zemlje, u Poljskoj, u crnomorskom regionu. Imamo više američkih vježbi, sada imamo i BALTOPS, gdje otprilike polovinu trupa čine američke snage.”

Civilni šef NATO-a često ističe da je u njegovoj Norveškoj, stacionirano„više američkih marinaca nego ikada ranije”.

Stoltenberg takođe kaže da je u nedavnom telefonskom razgovoru sa predsjednikom Trumpom naglasio da je „prisustvo američkih i kanadskih trupa u Evropi veoma važno za Evropu i za Sjevernu Ameriku, kao i da pozdravlja povećani broj američkih vojnika u Poljskoj, u baltičkim zemljama, u crnomorskom regionu, ali i drugdje”.

Pored toga na hiljade dodatnih američkih trupa uključeno je u tekuće vojne vježbe NATO-a na istoku Evrope. Dio obuke se održava u Poljskoj, samo 350 kilometara daleko od ruske enklave Kalinjingrad, dok se pomorske vježbe održavaju u Baltičkom moru. Američki vojnici su nedavno započeli stacioniranje potpuno nove oklopne brigade u Poljskoj na putu prema Rusiji.

Na pres konferenciji, održanoj po završetku sinoćnje sjednice Američko-evropskog savjeta za spoljne odnose zvančnik State Departmenta Philip Reeker​ takođe je najčešće bio pitan o sudbini NATO-a i stanju transatlantskih odnosa.

Reeker, inače vršilac dužnosti pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, ograničio se na ostvareni napredak NATO-a: „Ne samo u pogledu raspodjele vojno-budžetskih obaveza, uključujući skorašnje povećanje NATO budžeta za 140 milijardi dolara, kao i okretanje novim izazovima kao što su Kina, cyber napadi i cyber bezbjednost, takođe smo fokusirani na jačanje vojne mobilnosti i međusobne kompatibilnosti. Važno je da obezbjedimo da svi saveznici budu osposobljeni i dobro pripremljeni za svaku eventualnost.”

Mada je naglasio da vojne odluke i vojni odnosi sa saveznicima nisu njegov resor, već o tome odlučuje predsjednik Trump kao glavnokomandujući alijanse, Reeker je istakao dobru saradnju sa svojim njemačkim kolegama.

„Snažno smo zastupljeni u Njemačkoj, pored ambasade u Berlinu, postoji pet američkih konzulata širom zemlje, kao i više vojnih komandi. Naše široko angažovanje sa Njemačkom, ne samo u pogledu bezbjednosnih pitanja, već i svakog drugog krupnog pitanja, za nas ostaje važno. Naravno da je njemački ministar spoljnih poslova, Heiko Maas govorio na konferenciji. Pored njega još 50-ak kolega, jer jači smo kada pobjeđujemo udruženim snagama.”

Redovan dijalog biće nastavljen, zaključio je Reeker.

See all News Updates of the Day

Sve više demokrata u republikanskom Teksasu - "crvena" država postaje "ljubičasta"

Stanovnici Teksasa čekaju u redu na ranom glasanju u Hjustonu, 13. oktobra 2020.

Teksas, druga po veličini američka država, bila je svojevremeno republikansko uporište, ali se to sada mijenja. 

U ruralnom mjestu Kejms u Teksasu rančeri i farmeri startuju traktore koje će voziti u karavanu u znak podrške Donaldu Traupu. Trejsi Džendruš, uzgajivač pamuka, vozi svoj stari traktor.

“Ovo je stari model vjerovatno iz 1978. ili 1980-te. Četrdeset godina star, ali još uvijek sjajno ide”, kaže za Glas Amerike.

Džendrušev pradeda se preselio u SAD iz Poljske. Njegova porodica se od tada bavi poljoprivredom. Uvijek je imao svoj biznis, baš kao Trump.

“Trump je nezavisni biznismen. Nije političar. I svidja mi se to što radi”, dodaje Džendruš.

Parada u znak proslave 4. jula na ulicama Galvestona u Teksasu ove godine je bila skromna zbog pandemije koronavirusa.
Parada u znak proslave 4. jula na ulicama Galvestona u Teksasu ove godine je bila skromna zbog pandemije koronavirusa.

Više od 380 kilometara južno na granici Teksasa sa Meksikom u gradu Braunsvilu, demokrate su za Joe Bidena. Dejvid Betankur, čiji baka i deda su Hispanci, kaže da ne odobrava način na koji Trump upravlja zemljom.

“Donald Trump je jednostavno egocentrična ličnost. To je očigledno i mislim da smo svi, na neki način, siti toga."

Obue stranke u predsuedničkoj trci su visoko mobilisane u državi koja je bila model republikanskog konzervativizma. Teksas je posljednji put podržao demokratskog predsjedničkog kandidata 1976. godine. Međutim, dinamika se mijenja u drugoj po veličini državi u zemlji, kaže profesor političkih nauka na Univerzitetu Teksasa Džim Henson

“Ove godine zapravo postoji vjerovatnoća da Biden pobijedi malim brojem glasova”, kaže Henson.

U američkoj politici crvena boja vezuje se za Republikansku partiju a plava za demokrate. Teksas je duboko podijeljen izmedju republikanskih, "crvenih" ruralnih regiona i demokratskih, odnosno "plavih" urbanih oblasti. Ali most medju njima, odnosno predgradja, mijenjaju teksašku politiku. Zajednice van urbanih centara su bile republikanska uporišta, ali one sada postaju "ljubičaste" zbog gotovo decenije rapidnog rasta populacije, ekonomskog razvoja i migracije.

“Pristižu ljudi iz Kalifornije i drugih dijelova Teksasa, iz gradova koji su blizu tih predgrađa. Oni su se preselili u potrazi za boljim školama i jeftinijim stambenim prostorom i veliki broj njih se izgleda naselio u tim izbornim okruzima i promijenio ih.”

Manjine poput Afroamerikanaca, Hispanaca i Azijata čine veliki broj stanovnika u brojnim predgradima, što vodi mješavini političkih uvjerenja. Pored glasova u predgrađima, glasovi Hispanaca su još jedan faktor. Većina njih se smatra demokratama, ali u nekim slučajevima republikanski kandidati u Teksasu su dobili više od 40 odsto njihovih glasova. Odziv hispanskih briača posebno u pograničnim gradovima je izazov za demokrate, jer bi oni mogli da izmijene ishod izbora.

Guverner Teksasa Greg Ebot ograničio je teksaške okruge na na jednu lokaciju za ostavljanje koverata sa glasačkim listićima.
Guverner Teksasa Greg Ebot ograničio je teksaške okruge na na jednu lokaciju za ostavljanje koverata sa glasačkim listićima.

“Ako Amerikanci meksičkog porijekla i ljudi koji žive duž granice mogu da se pokrenu da izađu da glasaju, to će imati ogroman uticaj na ishod izbora", kaže Džered Hokima, predsjednik Demokratskae partije u okrugu Kameron.

Medjutim, republikanci koji učestvuju u paradi traktora u znak podrške Trumpu ne vjeruju da će Teksas postati demokratska država.

Ne mislim da će Teksas ikada postati demokratska ili plava država, ali ljubičasta možda.”

Prosjek anketa ukazuje da su Trump i Biden u tijesnoj trci u Teksasu. Henson navodi da i republikanci i demokrate čine sve da mobilišu ljude da glasaju, u nadi da će to preokrenuti stvari u njihovu korist.

Kampanja u SAD: Ko je"podigao bijelu zastavu"

Predsjednik Donald Trump na predizbornom mitingu u Alentaunu u Pensilvaniji, 26. oktobra 2020.

Predsednik Donald Trump kaže da nije odustao u borbi protiv koronavirusa, odbacujući kritike svog demokratskog rivala Joe Bidena da je njegova administracija "podigla bijelu zastavu poraza."

Razgovarajući sa novinarima na pisti aerodroma u Alentaunu, prije prvog od tri mitinga koja je u ponedjeljak držao u važnoj državi Pensilvaniji, Trump je izjavio da "Biden maše bijelom zastavicom pred životom. Taj čovjek ne izlazl iz podruma".

Demokratski kandidat Džo Bajden na predizbornom mitingu u Bristolu u Pensilvaniji, u subotu 24. oktobra 2020.
Demokratski kandidat Džo Bajden na predizbornom mitingu u Bristolu u Pensilvaniji, u subotu 24. oktobra 2020.

Biden je u subotu održao dva predizborna skupa u Pensilvaniji, čiji su učesnici sjedili u svojim automobilima, pridržavajući se strogih restrikcija o socijalnoj distanci, ali ne vodi kampanju u ponedeljak.

Šef osoblja Bijele kuće Mark Medouz izjavio je u emisiji "Stanje unije" na CNN-u u nedelju da SAD "neće kontrolisati" pandemiju koronavirusa, braneći odluku Trumpove administracije i izbornog štaba da drže masovne predizborne mitinge na kojima veći dio publike ne nosi maske, kao i druge skupove, uprkos rastu broja slučajeva COVID19.

Medouz je dodao: "Kontrolišemo činjenicu da radimo na vakcinama, lijekovima i drugim načinima ublažavanja, jer je to zarazni virus - baš kao grip."

ARHIVA - Šef osoblja Bele kuće Mark Medouz razgovara sa novinarima u Vašingtonu 2. oktobra 2020.
ARHIVA - Šef osoblja Bele kuće Mark Medouz razgovara sa novinarima u Vašingtonu 2. oktobra 2020.

“To nije bio lapsus Medouza, to je bilo otvoreno priznanje nečega što je očigledno bila strategija predsjednika Trumpa od početka krize: da maše bijelom zastavicom poraza i nada se da će, ako ga ignoriše, virus jednostavno nestati. Nije, i neće", saopštio je u nedelju Biden.

On neće odustati dok svi Amerikanci ne budu bezbjedni i dok ne porazimo ovaj virus", pojasnio je svoj komentar Medouz reporterima u Bijeloj kući, navodeći da njegov komentar od prethodnog dana ne treba da se izvlači iz konteksta. Dodao je da će lijekovi za tretman Kovida, i na kraju vakcina, biti efikasni.

Pet najbližih saradnika američkog potpredsednika Majka Pensa, među kojima je i njegov šef kabineta Mark Šort, testirani su pozitivni na COVID19 proteklih dana.

Uprkos tome što je bio u bliskom kontaktu sa Šortom i drugim zaraženim saradnicima, potpredsjednik Pens je izjavio da planira da nastavi sa svojim rasporedom, uz ocjenu da je njegov rad "od esencijalnog značaja."

Pens se uputio u Minesotu gdje je održao kratki skup, a u utorak drži mitinge u Sjevernoj i Južnoj Karolini. Jedan Pensov saradnik kaže da više ne planira da predsjedava pretresom u Senatu na kome će biti potvrđena nominacija sudije Ejmi Koni Beret u ponedeljak uveče, "osim ukoliko njegov glas ne bude neophodan."

Demokratski lideri u Senatu, u pismu Pensu, naveli su da bi njegovo prisustvo bilo "jasno kršenje smjernica Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, kao i kršenje svih pravila pristojnosti i uviđavnosti prema drugima."

U SAD prijavljeno je više slučajeva COVID19 nego u bilo kojoj zemlji - više od 8,6 miliona, sa 225.000 smrtnih slučajeva, prema evidenciji Univerziteta Džons Hopkins.

Barrett potvrđena u Senatu, položila zakletvu kao sudija Vrhovnog suda

Predsjednik Donald Trump i sutkinja Amy Coney Barrett stoje na balkonu Bijele kuće poslije njenog polaganja zakletve za Vrhovni sud (Foto: AP/Alex Brandon)

Senat Sjedinjenih Američkih Država, duboko podijeljen po partijskoj liniji, potvrdio je Amy Coney Barrett za sudiju Vrhovnog suda u ponedjeljak uveče sa 52 glasa za i 48 protiv.

Republikanska senatorka Suzan Kolins iz Mejna jedina se pridružila svim demokratama u Senatu glasajući protiv nominacije sudije Beret. Kolins je izjavila da ne može da glasa za potvrdu Beret, imajući u vidu koliko su blizu sljedeći predsjednički izbori.

Prema AP-u, nijedan drugi sudija Vrhovnog suda do sada nije potvrđen a da nije osvojio nijedan glas manjinske stranke, u proteklih 150 godina.

Beret je treća sudija u devetočlanom sudu koju je nominovao predsjednik Donald Trump i značajno pomjera ideološki balans prema konzervativnoj većini od 6 prema 3. Trumpova kandidatkinja koja je popunila mjesto upražnjeno smrću liberalne ikone Rut Bejder Ginzberg potencijalno otvara novu eru presuda o abortusu, Zakonu o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti (poznatiji kao Obamaker), pa čak i izborima.

Beret je položila zakletvu pred sudijom Vrhovnog suda Klarensom Tomasom na ceremoniji u Bijeloj kući. Proslava u Bijeloj kući održana je mjesec dana posle sličnog događaja, na kojem je Trump formalno proglasio sudiju Beret za svoju kandidatkinju za Vrhovni sud. Vjeruje se da je na tom skupu više zvaničnika zaraženo virusom COVID19, a nekoliko dana kasnije od koronavirusa je obolio i sam predsjednik Trump.

“Ovo je dan od ogromnog značaja za Ameriku", izjavio je Trump na ceremoniji polaganja zakletve, kojoj je prisustvovalo oko 200 zvanica. Beret će moći da učestvuje u radu suda pošto položi i pravnu zakletvu pred predsjedavajućim sudijom Džonom Robertsom u sudu u utorak.

Sudija Ejmi Koni Beret polaže ustavnu zakletvu pred sudijom Klarensom Tomasom u Beloj kući, 26. oktobra 2020.
Sudija Ejmi Koni Beret polaže ustavnu zakletvu pred sudijom Klarensom Tomasom u Beloj kući, 26. oktobra 2020.

Beret je okupljenima rekla da je kroz "rigorozni proces potvrde" naučila da je "posao sudije da se odupre svojim političkim preferencama". Obećala je da će raditi posao "bez straha i bez pristrasnosti".

Lider senatske manjine, demokrata Čak Šumer ocijenio je da je republikanska većina "uništila svoj kredibilitet" glasanjem tako blizu izbornog dana, nakon što je mjesecima blokirala kandidata demokratskog predsjednika Baraka Obame u izbornoj godini 2016.

Demokrate su tvrdile da je odluka o novom sudiji Vrhovnog suda trebalo da se prepusti kandidatu koji pobijedi na predsjedničkim izborima, što je stav koji su republikanci zastupali kada je mjesto u sudu upražnjeno početkom 2016. koja je bila izborna godina. Republikanci u Senatu tada su odbili i da stave na razmatranje nominaciju sudije Merika Garlanda, koga je predsjednik Barak Obama predložio za sudiju Vrhovnog suda.

"Senat radi pravu stvar", izjavio je lider senatske većine Mič Mekonel u nedelju. Senatorka iz Masačusetsa Elizabet Voren, demokrata, nazvala je glasanje "nelegitimnim" i "poslednjim trzajem očajne stranke".

Senat je glasao u nedelju 51-48 da se okonča filibaster (pravo na neograničenu raspravu) demokrata o nominaciji Beret, čime je započeo period od 30 sati rasprave prije konačnog glasanja.

"Demokrate u Senatu biće za govornicom cijelu noć u borbi protiv ovog sramnog procesa republikanaca u Senatu", rekao je u nedjelju lider demokrata u Senatu Čak Šumer i dodao:

"Nećemo prestati da se borimo".

Beret će biti među sudijama koje treba 10. novembra da saslušaju nove argumente za poništavanje Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj njezi u zemlji, koji je Trump pokušao da ukine.

Taj zakon, popularno nazvan Obamaker po imenu bivšeg predsednika Baraka Obame, koji se zalagao za njegovo usvajanje 2010. godine, pomaže u pružanju zdravstvene zaštite milionima Amerikanaca.

Njegova sudbina brine mnoge ljude usljed sve većeg broja novih slučajeva koronavirusa u Sjedinjenim Državama.

Republikanci već dugo tvrde da Obamaker previše košta poreske obveznike i da daje vladi previše kontrole nad zdravstvenom zaštitom.

Vanjska politika u američkoj predsjedničkoj kampanji

Vanjska politika u američkoj predsjedničkoj kampanji
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:56 0:00

Rano glasanje u SAD nadmašilo 2016., Republikanci smanjuju prednost Demokrata

Dugi redovi ispred lokacije za rano glasanje u New Yorku, 24. oktobra 2020. (Foto: AP/Jason DeCrow- Pizza to the Polls)

Osam dana prije izbora, više ljudi je već glasalo na ovim predsjedničkim izborima u Americi nego što ih je ukupno glasalo poštom ili iskoristilo mogućnost ranog glasanja 2016. Proteklih dana, u velikim državama je počelo rano glasanje, a odziv je bio ogroman.  

Poslije otvaranja lokacija za rano glasanje u Floridi, Teksasu i drugim državama, miloni novih glasova su primljeni uz one koji su upućeni poštom, dok birači, zbog pandemije koronavirusa pokušavaju da izbjegnu prepuna birališta na sam izborni dan - 3. novembra.

To znači da je do sada glasalo ukupno 58,6 miliona građana, dok je prema evidenciji AP-a 2016. ukupno rano glasalo 58 miliona Amerikanaca, poštom ili uživo na lokacijama za rano glasanje.

Demokrate i dalje dominiraju u ranom glasanju, ali republikanci smanjuju tu razliku. Birači Republikanske partije počeli su da se pojavljuju na biralištima za rano glasanje, što je znak da su mnogi poslušali upozorenja predsjednika Donalda Trumpa o mogućim manipulacijama glasovima poštom - upozorenja koja predsjednik nije potkrijepio dokazima.

15. oktobra, registrovane demokrate su činile 51% ranih glasača, u poređenju sa 25% republikanaca. U nedjelju, demokrate su imale nešto slabije vođstvo - 51 prema 31 procenat.

Podaci o ranom glasanju koje prijavljuju državni i lokalni izborni zvaničnici a prati ih AP, nisu savršeni pokazatelj koja je partija u vođstvu. Oni samo pokazuju u kojoj su stranci birači registrovani a ne kog kandidata su zaista i podržali.

Očekuje se da će većina republikanskih birača doći da glasa na dan izbora.

Analitičari kažu da je, zbog značajnog odziva demokrata, Republikanska partija ipak pod pritiskom da podstakne svoje birače da izađu na birališta u posljednjoj nedjelji i na sam dan izbora 3. novembra. To je posebno jasno u državama sa tijesnom trkom kao što su Florida, Nevada i Sjeverna Karolina.

Na Floridi, na primjer, demokrate su glasale poštom više od republikanaca sa razlikom od 596.000 glasova, dok republikanci imaju prednost od 230.000 glasova među onima koji su se pojavili na lokacijama za rano glasanje. U Nevadi, gdje demokrate obično dominiraju u ranom glasanju uživo, država je na ovim izborima odlučila da svakom biraču ranije pošalje glasački listić poštom, i sada republikanci imaju prednost od 42.600 glasova kod glasanja na fizičkim lokacijama, dok demokrate imaju prednost od 97.500 glasova upućenih poštom.

"U nekom momentu, republikanci moraju da glasaju", kaže Majkl Mekdonald, politolog Univerziteta Floride koji prati rano glasanje na vebsajtu ElectProject.org. "Ne možete da prinudite ljude da dođu do birališta na dan izbora. Da li očekujete od svih tih republikanaca da stoje u redu osam sati?"

Birači čekaju u redu da rano glasaju u mestu Atina u Džordžiji, 19. oktobra 2020.
Birači čekaju u redu da rano glasaju u mestu Atina u Džordžiji, 19. oktobra 2020.

Izborni štabovi obično podstiču svoje glasače da glasaju rano, kako bi rasporedili preostale resurse da pridobiju još neke od neopredijeljenih birača.

Trumpov štab je podsticao birače da rano glasaju ali sa ograničenim uspjehom, što raduje demokrate. "Vidimo kako Trumpov izborni štab, Republikanski nacionalni komitet i stanački zvaničnici u državama pozivaju Trumpove pristalice da glasaju poštom, dok predsjednik na Twitteru poručuje da kod takvog glasanja dolazi do prevara", izjavio je demokratski analitičar podataka Tom Bonier u nedavnom razgovoru sa reporterima. "Nalog na Tviteru pobjeđuje svaki put."

Međutim, on upozorava da ne očekuje jednostrane izbore. "Postoje znaci da su republikanci vrlo angažovani i zainteresovani. Očekujemo da će izaći u izuzetno velikom broju na birališta 3. novembra."

Zbog takve razlike u ponašanju birača - gdje demokrate glasaju rano a republikanci na dan izbora - neke demokrate brinu da će Trump proglasiti pobjedu jer se rani glasovi posljednji broje u industrijskim državama na sjeveru i srednjem zapadu. Međutim, oni se brzo prebrojavaju u ključnim državama kao što su Arizona, Florida i Sjeverna Karolina, što bi moglo da izjednači sliku o tome koja je stranka u prednosti u toku izborne noći.

Zbog rekordnog odziva, na nekim lokacijama za rano glasanje su nastali dugi redovi a ima i povremenih primjera da su birači u pošti primili glasačke listiće sa neispravnim formatom. Međutim, u cjelini, glasanje se odvija relativno bez problema. Dok je već glasala trećina od oko 150 miliona birača koliko se očekuje da će izaći na ove izbore, nije bilo konfrontacija naoružanih ljudi na biralištima niti masovne apatije ili suzbijanja prava glasa, od čega su stručnjaci za izbore strepili mjesecima.

Jedan znak entuzijazma je veliki broj novih birača kao i Amerikanaca koji ne izlaze na svake izbore, a koji su već glasali. Oni čine 25% ukupnog broja glasova, prema AP-ovoj analizi podataka političke firme L2. Ti birači su mlađi od prosječnih birača i rjeđe su u pitanju - bijelci. Registrovani su u obje stranke, u prilično ravnomjernom odnosu.

Oni su doprinijeli velikom odzivu u državama kao što je Džordžija, gdje su 26,3% glasača novi ili povremeni birači, i Teksasu, gdje se očekuje rekordan odziv a trećinu čine novi ili povremeni glasači.

Zbog snažnog udjela ove vrste glasača u ranom glasanju, analitičari predviđaju da će više od 150 miliona Amerikanaca ukupno glasati, što bi mogao da bude najveći odziv na nekim predsjedničkim izborima u SAD od 1908.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG