Linkovi

Vijesti

Preminuo bivši američki senator Richard Lugar

Bivši republikanski senator iz Richard Lugar

Bivši republikanski senator Richard Lugar, koji je tokom svoje duge karijere u Senatu bio veoma uticajan u američkoj spoljnoj politici, preminuo je u nedjelju u 88 godini.

Lugarov centar, nevladina organizacija sa sjedištem u Washingtonu, saopštila je da je Lugar preminuo u bolnici u Virginiji, od komplikacija povezanih sa hroničnim neurološkim poremećajem CIDP.

Lugar je od 1968. do 1975. godine bio gradonačelnik Indianapolisa, prije duge karijere u Senatu od 1977. do 2013. godine. Bio je senator iz Indiane sa najdužim mandatom.

Bio je umjeren i uticajan republikanski glas u spoljnoj politici, a predsjedavao je i senatskim Odborom za spoljnu politiku, kao i Odborom za poljoprivredu. Takođe se neuspješno kandidovao za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke 1996. godine.

Karijeru u Senatu okončao je poslije kandidature za šesti mandat, 2012. godine, kada ga je porazio kandidat konzervativnog pokreta "čajanka", koji nije podržavao Lugarovu spremnost na kompromis sa Demokratskom strankom.

Lugar je na položaju senatora pokušavao da spriječi širenje nuklearnog oružja, a njegov najveći uspjeh, postignut sa demokratskim senatorom Samom Nunnom, je usvajanje zakona 1991. godine, pod kojim su Sjedinjene Države platile za eliminaciju nuklearnog oružja iz bivšeg Sovjetskog Saveza, kao i hemijskog i biološkog oružja.

Zakon je trebalo da spriječi da nuklearno oružje iz Rusije, Ukrajine, Belorusije i Kazahstana dospije u ruke neprijateljskih država ili ekstremista. Do okončanja Lugarove karijere u Senatu, deaktivirano je oko 7.600 nuklearnih bojevih glava, uništeno 2.300 projektila i 24 lokacije za skladištenje nuklearnog oružja.

Kada je napustio Senat, u januaru 2013. godine, Richard Lugar je imao 80 godina. Po okončanju političke karijere, osnovao je Lugarov centar koji se bavio globalnim pitanjima kao što su sprječavanje širenja oružja, snabdijevanje hranom, strana pomoć.

Richard Lugar je rođen u Indianapolisu, 4. aprila 1932. godine. Studirao je na Pembroke koledžu na univerzitetu Oxford, a od 1957. do 1960 godine, je služio u mornarici kao obavještajac. Bio je oženjen i imao četiri sina.

See all News Updates of the Day

Iranski studenti protestuju 5. dan

Iranski studenti protestuju 5. dan
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:43 0:00

Ukrajina istražuje da li je američka ambasadorica špijunirana

Ukrajina istražuje da li je američka ambasadorica špijunirana
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:15 0:00

Rouhani: Teheran obogaćuje više uranijuma nego prije 2015.

Iranian President Hassan Rouhani speaks during the cabinet meeting in Tehran, Iran, January 15, 2020.

Iran sada obogaćuje više uranijuma nego prije 2015. godine kada je postignut nuklearni sporazum sa svjetskim silama, rekao je danas iranski predsjednik Hassan Rouhani.

"Obogaćujemo više uranijuma nego u periodu prije postizanja sporazuma. Povećan je pritisak na Iran, ali nastavljamo da napredujemo", istakao je Rouhani, prenosi agencija Reuters.

Iran je postepeno prekidao obaveze prema nuklearnom sporazumu nakon što je američki predsjednik Donald Trump povukao SAD 2018. iz sporazuma koji su svjetske sile sklopile sa Iranom 2015. godine.

Teheran je u nedjelju, 12. januara, saopštio da se više neće pridržavati nijednog ograničenja koje je nametnuo nuklearni sporazum iz 2015. godine, nakon što su američke snage ubile iranskog generala Qassema Soleimanija.

Nakon te odluke Francuska, Velika Britanija i Njemačka su pokrenule mehanizam za rješavanje spora iz nuklearnog sporazuma sa Iranom, što bi moglo dovesti do novih sankcija Ujedinjenih nacija Iranu.

Trump želi da se sa Teheranom sklopi novi, sveobuhvatni sporazum o nukelarnim i ostalim pitanjima.

Washington je obnovio sankcije protiv Teherana radi pritiska na privredu te zemlje.

Zapadni Balkan - područje sa najviše boraca povratnika sa sirijskog ratišta u Evropi

Bosnian nationals from Syria travelling under heavy security leave the airport in the capital Sarajevo, Bosnia, Thursday, Dec. 19, 2019. Bosnian authorities said Thursday that a group of 25 Bosnian citizens have been sent back to Bosnia from camps in Syria, including former Islam

Na Zapadni Balkan do kraja prošle godine iz Sirije i Iraka vratilo se oko 485 osoba, što region čini područjem sa najviše boraca povratnika u Evropi, navodi Adrian Shtuni, ekspert za međunarodnu politiku i sigurnost.

Dvije trećine povratnika su odrasli muškarci koji su vjerovatno bili uključeni u vojne i terorističke aktivnosti, kaže Shtuni u komentaru.

Zemlje zapadne Europe, puno naseljenijeg područja, primile su oko 1.765 povratnika iz Sirije i Iraka.

Najviše povratnika (110) bilježi se na Kosovu. A posljednja grupa osumnjičenih pripadnika Islamske države, te žena sa djecom, njih ukupno 25, u BiH su deportovani krajem 2019.

Shtuni navodi da je Zapadni Balkan suočen sa relativno novim i značajnim sigurnosnim rizikom.

Povratnici ne dolaze u „neutralni prostor” s adekvatnim mogućnostima rehabilitacije i reintegracije, piše Shtuni. Oni se vraćaju u okruženje u kojem će pristalice džihada vjerovatno povratnike pokušati vratiti u stare mreže i iskoristiti njihova iskustva sa ratišta, dok će se maloljetnici suočiti sa složenim oporavkom, navodi Shtuni.

Početak rata u Siriji značio je dolazak stranih boraca na tamošnje ratište. Shtuni je iznio podatak da je sa Zapadnog Balkana u Siriju i Irak otputovalo oko 1.070 državljana BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, Srbije i Crne Gore.

Uglavnom su to bili odrasli muškarci, a BiH i Kosovo čine dvije trećine ukupnog broja odlazaka. Motivi su bili razni, većina ih je završila u džihadskim milicijama i terorističkim organizacijama poput Islamske države i Jabhat al-Nusre.

U tekstu se kaže da se u Siriji i Iraku trenutno nalazi oko 470 osoba sa Zapadnog Balkana. Od toga broja, oko 260 je državljana BiH, muškaraca i žena sa djecom.

Većina njih su u kurdskim zatvorima i kampovima. Najmanje 260 osoba sa Zapadnog Balkana je ubijeno u Siriji i Iraku, navodi Shtuni.

On se osvrnuo i na kaznenu politiku povratnika, navodeći da niže kazne predstavljaju još jednu značajnu zabrinutost.

U BiH, na primjer, do sredine 2019. prosječna kazna zatvora bila je manja od dvije godine. A prosječna kazna za kaznena djela terorizma u Europskoj uniji u 2018. bila je sedam godina.

Predsjednik Irana odbacio ideju o 'Trumpovom sporazumu'

Hassan Rouhani

Iranski predsjednik Hassan Rouhani odbacio je danas ideju o novom "Trumpovom sporazumu" kojim bi bio riješen nuklearni spor, rekavši da je to "čudna" ponuda i kritikujući američkog predsjednika zbog stalnog kršenja obećanja.

Rouhani je u televizijskom obraćanju poručio Washingtonu da treba da se vrati sporazumu iz 2015. godine između Teherena i svjetskih sila i dodao da bi Iran mogao da poništi ranije odluke o umanjenju svojih obaveza koje proističu iz tog dokumenta.

Ovim sporazumom ograničen je iranski nuklearni program u zamjenu za ublažavanje sankcija i ostale ekonomske podsticaje, ali je predsjednik SAD Donald Trump povukao svoju zemlju iz dogovora i ponovo uveo sankcije.

Rouhani je kritikovao evropske zemlje iz ovog sporazuma jer su aktivirale specijalni mehanizam za rješavanje spora i rekao da ni one nisu ispunile svoje obaveze.

Britanski premijer Boris Johnsonn u utorak, 14. januara, izjavio je da bi bilo dobro da se nuklearni sporazum zamjeni "Trumpovim" i da bi to bio odličan napredak.

Američki predsjednik se u poruci na Twitteru, složio sa prijedlogom Borisa Johnsona.

Washington tvrdi da je smisao strožih sankcija da se Teheran prisili da pristane na širi dogovor prema kojem mu se ograničava nuklearni i program vezan za balističke rakete te zahtijeva da prekine proksi ratove u regiji.

Teheran je više puta odbio da pregovara o novom sporazumu dok su na snazi američke sankcije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG