Linkovi

Najnovije

update

Završeni razgovori u Ženevi: Bez približavanja stavova SAD i Rusije

Wendy Sherman, zamjenica američkog državnog sekretara, i Sergej Rjabkov, zamjenik ministra spoljnih polova.
Wendy Sherman, zamjenica američkog državnog sekretara, i Sergej Rjabkov, zamjenik ministra spoljnih polova.

Susret zvaničnika Sjedinjenih Država i Rusije u Ženevi nije doprinio približavanju stavova dvije strane u vezi sa Ukrajinom i pitanjima evropske bezbjednosti - pošto je Moskva ponovila zahtjeve koje Washington smatra neispunjivim.

Susret zvaničnika Sjedinjenih Država i Rusije u Ženevi nije doprinio približavanju stavova dvije strane u vezi sa Ukrajinom i pitanjima evropske bezbjednosti - pošto je Moskva ponovila zahtjeve koje Washington smatra neispunjivim.

Wendy Sherman, predvodnica američke delegacije i zamjenica američkog državnog sekretara, izjavila je nakon razgovora sa predstavnicima delegacije Rusije da su SAD bile nepokolebljive prema bezbjednosnim prijedlozima ruske strane koji nisu bili prihvatljivi.

Sherman je navela i da nisu dozvolili da se, kako se izrazila, treskom zatvara politika otvorenih vrata Sjevernoatlantske alijanse tokom razgovora sa ruskom stranom u Ženevi.

"Nećemo se odreći bilateralne saradnje sa suverenim državama koje žele da sarađuju sa Sjedinjenim Državama i nećemo donositi odluke o Ukrajini bez Ukrajine, o Evropi bez Evrope, ili o NATO-u bez NATO-a", naglasila je američka zvaničnica.

Također je upozorila da ni jedna zemlja ne može silom da mijenja granice druge države i zatražila od Rusije da smanji tenzije tako što će vratiti trupe u kasarne.

Ako napusti razgovore, kako je navela Sherman, biće jasno da nikada nije bila ozbiljna u pogledu diplomatije.

Prema njenim riječima, SAD su sa ruskom stranom imale iskrene osmočasovne razgovore i spremne su za ponovni susret kako bi se detaljnije razmatrala bilateralna pitanja.

Sa druge strane, Sergej Rjabkov, zamjenik ministra spoljnih polova koji je predvodio rusku delegaciju, ocijenio je da su razgovori bili kompleksni i veoma profesionalni - istakavši da su potrebni iskorak i kompromisi.

Rjabkov je novinarima, nakon susreta sa američkom delegacijom, rekao da će ruska strana odlučiti da li će nastaviti pregovore nakon ovonedjeljnih susreta sa predstavnicima Sjevernoatlantske alijanse (NATO) i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE).

Ocijenio je da između Rusije i Sjedinjenih Država postoji osnova za sporazum, ali kako se izrazio, Washington ne treba da potcjenjuje rizike konfrontacije.

"U razgovorima Moskve i Washingtona nije bilo napretka u razgovorima o odbacivanju mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u. Rusija traži čvrste garancije da Ukrajini nikada neće biti omogućeno članstvo u zapadnoj vojnoj alijansi jer bi takav potez značio ugrožavanje ruske nacionalne bezbjednosti", rekao je Rjabkov.

Prema njegovim riječima, sudbina dijela budućih pregovora zavisi od napretka u vezi sa tim pitanjem.

Ruski zvaničnik je također poručio da će odgovor Moskve na neuspjeh bezbjednosnih razgovora sa SAD biti vojno-tehničke prirode, ali je odbio da precizira o čemu je riječ. Naglasio je da je Rusija za sada usredsređena na diplomatiju i da ne želi da razgovara o eventualnim novim vojnim potezima u slučaju prekida pregovora.

Šta je prethodilo sastanku

Zvaničnici dvije strane sastali su se nakon napetosti koje je uzrokovalo razmještanje ruskih trupa na granici sa Ukrajinom tokom prethodnih nedjelja.

Susret je održan u sjedištu američke diplomatske misije u Ženevi u okolnostima najnarušenijih odnosa Sjedinjenih Država i Rusije od okončanja Hladnog rata prije tri decenije.

Nakon razgovora američkih i ruskih pregovarača održaće se i pregovori Rusije i NATO-a u Briselu, poslije čega slijedi i sastanak OSCE-a u Beču.

Strah od ruske invazije

Gomilanje ruske vojske na granici sa Ukrajinom pojačalo je strahove da će Moskva krenuti u ofanzivu na tu zemlju.

Rusija je to negirala i optužila ukrajinske vlasti da planiraju napad kako bi povratile kontrolu nad istočnim dijelom zemlje, koji kontrolišu ruski separatisti. Kijev to negira.

Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o raspoređivanju ruske vojske na granici sa Ukrajinom i upozorio ga na "ozbiljne posljedice", uključujući i ekonomske sankcije, ako Rusija napadne Ukrajinu.

Rusija je već anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. i podržala separatiste na istoku Ukrajine, gdje već sedam godina besni rat u kojem je poginulo više od 14.000 ljudi. Zapadne zemlje uvele su sankcije Rusiji, ali to nije promijenilo kurs Moskve.

Ruski bezbjednosni zahtjevi

Putin je mogućnost da se Ukrajina učlani u NATO nazvao "crvenom linijom". Kremlj zahtijeva od Washingtona i saveznika da garantuju da se Ukrajina, Gruzija i šest bivših sovjetskih republika neće pridružiti NATO-u.

Moskva također zahtijeva da SAD i saveznici obećaju da neće izvoditi vojne vježbe u Ukrajini i bivšim sovjetskim republikama.

Kremlj je predstavio nacrt sporazuma sa SAD i NATO, prema kojem se alijansa obavezuje da neće rasporediti vojsku tamo gdje nije bila prije 1997, prije nego što je NATO izrazio namjeru da priključi bivše sovjetske republike.

Reakcija SAD i NATO-a

SAD i njene saveznice su odbijale da prihvate zahtjev da NATO garantuje da neće primiti u članstvo Ukrajinu i ostale zemlje, uz ocjenu da se nove članice primaju na osnovu određenih kriterijuma i da nijedna zemlja van alijanse nema pravo veta.

Ukrajina i Gruzija još nisu spremne da postanu članice, niti za to ima izgleda u bliskoj budućnosti, ali zapadne zemlje traže da mogućnost ostane otvorena. NATO je još 2008. izrazio namjeru da priključi dvije zemlje, ali nije dat nikakav rok za to.

Iako su američki saveznici odbili da se pregovara o proširenju NATO-a, Washington poručuje da je spreman da razgovara o kontroli naoružanja, jačanju povjerenja, većoj transparentnosti i smanjenju rizika - ako Rusija zauzme konstruktivan stav.

Zvaničnici SAD kažu da su spremni da razgovaraju o tome da ubuduće Amerika ne postavlja rakete u Ukrajini i da se ograniči domet vojnih vježbi SAD i NATO u Istočnoj Evropi, ukoliko se Rusija povuče iz Ukrajine.

Moskva za sada odbija zahtjev da povuče vojsku sa granice sa Ukrajinom uz obrazloženje da "može da raspoređuje vojsku gdje želi na svojoj teritoriji" i da je to odgovor na neprijateljske poteze NATO-a.

Vremenska ograničenja

Putin je pregovore sa SAD ocijenio kao "pozitivan korak", ali i rekao da želi brze rezultate.

Upitan da li će Rusija garantovati da neće napasti Ukrajinu, Putin je odgovorio da "Zapad prvo mora da da Rusiji garancije i to odmah".

Zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Riabkov, koji predvodi rusku delegaciju u Ženevi, rekao je da je zahtjev da se NATO ne šiti "suštinski" i da će razgovori biti besmisleni ako SAD to odbiju.

"Odlazimo na pregovore sa precizno definisanim zadatkom, koji treba da ispunimo po unaprijed definisanim uslovima".

Upozorio je da Rusija neće praviti ustupke pod pritiskom i da će pregovori biti okončani poslije prve runde ako SAD i saveznici ne budu htjeli da sarađuju.

Zbog ovakvog stava, SAD sumnjaju da Moskva ne želi ni da pregovara, već da propast pregovora upotrijebi kao opravdanje za agresiju.

"Vojno-tehničke mjere"

Moskva negira da planira invaziju na Ukrajinu, ali je Putin upozorio da će biti primoran da preduzme odrećene "vojno-tehničke mere" ako Zapad ne odgovori pozitivno na zahtjeve.

Nije rekao šta bi konkretno to podrazumijevalo, ali je rekao da su opcije brojne i da će zavisiti od toga šta kažu vojni eksperti.

Putin je istakao da nova hipersonična krstareća raketa Zikron, koja je testirana krajem decembra, može da pogodi sa razdaljine od 1.000 kilometara i da Rusiji daje mogućnost da odgovori ako NATO iskoristi Ukrajinu za raspoređivanje svojih raketa.

"I treba mi pet minuta da pozovem one koji za to izdaju naređenje", rekao je Putin.

See all News Updates of the Day

Izrael i Iran: Tinjajući sukob koji je izašao iz sjenke i kakva je tu uloga Amerike

Plakat u Teheranu, glavnom gradu Irana. (Foto: AP/Vahid Salemi)
Plakat u Teheranu, glavnom gradu Irana. (Foto: AP/Vahid Salemi)

Izrael i Iran „razmijenili” su udarce u onome što prijeti da iz dugo tinjajućeg sukoba nižeg intenziteta izraste u širu eskalaciju na Bliskom istoku.

Poslije napada na iranski konzulat u Siriji, za koji Izrael nije preuzeo odgovornost, Teheran je uzvratio operacijom sa više od 300 dronova i projektila od koji je većina oborena, a pet dana kasnije nekoliko dronova je gađalo aerodrome u centralnom Iranu.

Iako niko nije preuzeo odgovornost za ovaj napad, američki mediji su, pozivajući se na zvaničnike SAD, objavili da iza njega stoji Izrael.

„Iransko-izraelski sukob u sjenci pretvorio se u otvoreni rat niskog stepena između dvije zemlje, a rizici od eskalacije su veći nego ikada ranije. Ovo je do sada nepoznata teritorija za Bliski istok”, rekao je za Glas Amerike Brian Katulis, viši saradnik Bliskoistočnog instituta iz Washingtona.

Amerika i Evropska unija su u danima poslije napada Irana na Izrael pozivale na uzdržanost, a isti stav su ponovile i poslije obaranja dronova iznad iranskog grada Isfhana.

„Bidenova administracija nastoji da deeskalira napetosti, jer posljednja stvar koju želi da vidi jeste širi regionalni rat, posebno pošto se suočava sa izazovima ruske invazije na Ukrajinu i kontinuiranih prijetnji iz Kine”, ocjenjuje Katulis.

Rast napetosti između Izraela i Irana dolazi usred sukob u Gazi. Izraelski napad na Gazu počeo je nakon što je palestinska ekstremistička grupa Hamas napala Izrael 7. oktobra, ubivši 1.200 i otevši 250 ljudi.

U izraelskoj ofanzivi koja je usledila ubijeno je više od 34.000 Palestinaca, prema podacima lokalnog Ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas. Grupe koje podržava Iran objavile su podršku Palestincima, započevši napade iz Libana, Jemena i Iraka.

Laura Blumenfeld, viša saradnica Univerziteta Johns Hopkins, kazala je da je „Izrael sada poravnao račune sa Iranom” i da se fokus vraća na Gazu.

„Ovo je trenutak nestabilnosti, ali i prilika. Svjetski lideri se slažu da je ključ za deeskalaciju oslobađanje talaca. Sekretar Blinken krivi Hamas za zastoj u pregovorima. Na stolu je razuman dogovor, kažu zvaničnici, a ako ga Hamas odbije, izraelski vojni pritisak će se pojačati”, rekla je Blumenfield za Glas Amerike.

Ahmed Fouad Alkhatib, saradnik Atlantskog savjeta, tvrdi da neke procjene ukazuju da bi Iran možda bio spreman da apsorbuje i „proguta” ograničeni uzvratni udar Izraela.

On ocjenjuje i da administracija američkog predsjednika Joea Bidena shvata da je Izraelu bila potrebna „sopstvena verzija odmazde za spašavanje časti poslije dramatičnih napada Irana prošle subote”.

Reakcije u Iranu dan poslije napada su bile takve da se u medijskim izvještajima o incidentu ne pominje Izrael. Visoki iranski zvaničnik rekao je novinskoj agenciji Reuters da „Iran nema plan za trenutnu odmazdu protiv Izraela”, nekoliko sati nakon napada.

Alkhatib smatra da će jedan od najvećih dobitnika u potencijalnoj eskalaciji nakon udara biti Hamas u Gazi.

„Grupa se osjetila ohrabrenom direktnim udarima Irana na Izrael, učvršćujući njegovu pregovaračku poziciju o prekidu vatre i razmjeni talaca koje je vodio Katar. Ostaju ozbiljna operativna i strateška pitanja o sposobnosti Izraela da upravlja ratom na južnom frontu, rastućoj eskalaciji sa Hezbolahom na sjevernom frontu i otvorenoj konfrontaciji sa Iranom i njegovim različitim zastupnicima širom Bliskog istoka”, kaže on.

Katulis iz Bliskoistočnog instituta dodaje da trenutna situacija na Bliskom istoku zahtijeva „dublji angažman” Sjedinjenih Država.

„Nijedna druga zemlja nema odnose i prisustvo da koči negativne trendove koje vidimo kako se razvijaju”, zaključio je Katulis.

Jedna osoba se zapalila pred sudom u kojem se vodi proces protiv Donalda Trumpa

Mjesto na kojem se, pred sudom na Manhttanu, zapalila jedna osoba tokom suđenja Donaldu Trumpu. (REUTERS/Brendan McDermid)
Mjesto na kojem se, pred sudom na Manhttanu, zapalila jedna osoba tokom suđenja Donaldu Trumpu. (REUTERS/Brendan McDermid)

Jedna osoba zapalila se pred njujorškim sudom u kojem se održava suđenje bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, objavila je agencija Reuters pozivajući se na izjave očevidaca.

Jedan od njih prenio je da je video muškarca kako baca papirne pamflete, poslije čega se polio tečnošću iz konzerve i zapalio.

Televizija CNN izvijestila je da je čovjek u plamenu bio duže od tri minuta.

Neimenovani njujorški zvaničnik za vanredne situacije izjavio je da je jedna osoba na nosilima nakon što se očigledno zapalila. Razlog incidenta nije poznat.

Neki od očevidaca prenijeli su da je muškarac djelovao smireno prije nego što se polio tečnošću.

Pred zgradom suda u centru Manhattana pojačane su mere bezbjednosti, zbog prisustva demonstranata, koji se okupljaju od ponedjeljka kada je proces počeo. U petak je njihov broj bio nešto manji u poređenju sa ostatkom nedjelje.

Mjesto na kojem se, pred sudom na Manhattanu, zapalila jedna osoba tokom suđenja Donaldu Trumpu.
Mjesto na kojem se, pred sudom na Manhattanu, zapalila jedna osoba tokom suđenja Donaldu Trumpu.

Incident se dogodio u danu okončanja izbora porotnika – što je preduslov za održavanje uvodnih riječi u prvom krivičnom postupku protiv jednog bivšeg američkog predsjednika.

Dvanaest porotnika i njihovih šest zamenika razmotriće dokaze kako bi utvrdili da li je Donald Trump kriv za falsifikovanje poslovne dokumentacije, za šta ga terete optužnica. Optužen je, između ostalog, da je novac uplaćivan porno glumici Stormy Daniels za diskreciju o njihvoj aferi predstavljao kao pravne troškove.

Radi se o isplati 130.000 dolara koje je njegov bivši advokat Michael Cohen uplatio Daniels prije izbora 2016. u zamjenu za diskretnost o seksualnom odnosu koji su imali deceniju ranije.

Trump, koji je osvojio dovoljan broj glasova za stranačku nominaciju na predstojećim predsjedničkim izborima, izjasnio se da nije kriv po 34 tačke optužnice za falsifikovanje poslovnih zapisa i negira susret sa Daniels.

Ako bude proglašen krivim, Trump i dalje može da obavlja položaj predsjednika.

Suđenje bi trebalo da traje 6 do 8 nedjelja i nije jedino s kojim je Trump suočen.

Međutim, još se ne zna kada će početi suđenja u Georgiji i Washingtonu po optužbama za pokušaje da prekroji izbornu volju, niti na Floridi, gdje je optužen za pogrešno rukovanje poverjivim dokumentima.

Tramp se izjasnio da nije kriv u sva tri slučaja za koje, bez iznošenja dokaza, tvrdi da su dio napora Bidenovih pristalica da poremete njegovu predizbornu kampanju.

Rasprava u UN-u: Genocid u Srebrenici globalno osuditi

Memorijalni centar u Potočarima
Memorijalni centar u Potočarima

Genocid u Srebrenici mora biti osuđen na globalnom nivou, mora se izraziti podrška žrtvama te spriječiti negiranje genocida i osuditi veličanje ratnih zločinaca kako bi se spriječili budući genocidi i ratni zločini.

Poručili su to Denis Bećirović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine u govoru pred ambasadorima Ujedinjenih nacija 19. aprila u New Yorku.

Bećirović je najprije podsjetio da je genocid u Srebrenici utvrđen presudama UN-ovih sudova kao i sudova u BiH, te naglasio da rezolucija o genocidu u Srebrenicu koja se predlaže "nije prijetnja nijednom narodu".

"Postoje pojedinci zločinci. Nema nijedne rečenice o kolektivnoj odgovornosti", kazao je član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda i naglasio da treba razbiti lažnu propagandu da je rezolucija protiv srpskog naroda.

Sagovornici VOA o rezoluciji o Srebrenici: Počinjeni genocid je historijska i pravna činjenica
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

Bećirović je, tokom brifinga o pripremama za obilježavanje 29. godišnjice genocida u Srebrenici, uključujući nacrt rezolucije o "Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici", kazao da se rezolucijom traži da se ustanovi Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida 1995. godine u Srebrenici.

Pored ostalog, kazao je da se poziva da države članice u svoje obrazovne programe unesu i genocid u Srebrenici kako bi se podigla svijest i spriječili budući genocidi.

Bećirović je naveo da je rezolucija UN-a o genocidu u Srebrenici potrebna zbog jačanja kulture sjećanja, očuvanja mira, vladavine pravde i jačanja povjerenja. Rezolucija je, kako je kazao, potrebna i zbog okretanja prema budućnosti, zbog pomirenja u regiji Zapadnog Balkana, zaštite sudova UN-a i civilizacijske vrijednosti te zbog solidarnosti sa žrtvama i njihovim porodicama.

"Ako i površno pogledate tekst rezolucije, nećete naći nijedan argument da je ova rezolucija protiv bilo kojeg naroda ili države", kazao je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Komšić je, pored ostalog, kazao kako je cilj rezolucije spriječiti negiranje činjenica utvrđenih presudama međunarodnih i domaćih sudova, a to je da je u Srebrenici počinjen genocid", kazao je Komšić.

Naglasio je da su "ti ljudi sistemski i planski ubijani zbog svoje vjere i nacije".

Svjedočio je i Azir Osmanović, preživjeli Srebreničanin koji je u genocidu izgubio gotovo sve najbliže članove porodice.

"Mogao sam lako biti među hiljadama ubijenih. Skrili smo se u UN-ovu bazu u Potočarima. Slušao sam vriskove, gledao izvođenje ljudi iz baze koji su ubijani", kazao je Osmanović.

On je, pored ostalog, kazao kako je genocid u Srebrenici univerzalna tragedija o kojoj je potrebna globalna svijest.

"Imate šansu da stavite tačku na negiranje genocida", kazao je Osmanović.

Na početku brifinga u zgradi Skupštine Ujedinjenih nacija pušten je film s osnovnim činjenicama o genocidu u Srebrenici, pored ostalog, da je ubijeno više od 8700 ljudi, među kojima 563 djece, da je pronađeno 85 masovnih grobnica i da se i dalje traga za više od 800 nestalih.

Navedeno je i da je u počinjenju genocida učestvovalo više od 2.500 ljudi, da je osuđeno 75 na 783 godine zatvora, uz pet doživotnih kazni.

Izrael u posljednji tren upozorio SAD o napadu na Iran, kaže italijanski ministar vanjskih poslova

Ministar vanjskih poslova Italije Antonio Tajani
Ministar vanjskih poslova Italije Antonio Tajani

Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, domaćin ministarskog sastanka Grupe 7 u Capriju u Italiji, rekao je u petak da je Izrael obavijestio SAD "u zadnji čas" o napadu.

Obraćajući se novinarima na brifingu u petak nakon sastanaka G-7 u Capriju u Italiji, od američkog državnog sekretara Antonija Blinkena više puta je zatražen komentar, ali je on to odbio.

"Sjedinjene Države nisu bile uključene ni u jednu ofanzivnu operaciju", rekao je Blinken u odgovoru. "Ono na šta smo fokusirani, na šta je fokusiran G-7, i opet se to odražava u našoj izjavi i u našem razgovoru, jeste naš rad na deeskalaciji."

Iran je rano u petak ispalio protivzračnu odbranu iz velike zračne baze i nuklearne lokacije u blizini centralnog iranskog grada Isfahana nakon što je uočio bespilotne letjelice.

Bio je to dio očiglednog izraelskog napada kao odmazde za napad Teherana dronom i projektilima na zemlju prošlog vikenda.

Upitan da opiše trenutni američko-izraelski odnos, Blinken je rekao da Izrael sam donosi odluke i da su Sjedinjene Države predane njegovoj sigurnosti.

"Predani smo pomoći Izraelu da se odbrani i prema potrebi sudjelujemo u njegovoj odbrani, kao što ste vidjeli prije samo nekoliko dana", rekao je Blinken, misleći na akciju SAD-a i saveznika da pomognu Izraelu u odbijanju iranskih bespilotnih letjelica i raketa tokom vikenda.

Tajani je rekao da su svi partneri G7 u petak razmijenili informacije o onome što znaju o događanjima u Iranu.

"G7 je radio i radit će na deeskalaciji", rekao je Tajani na završnoj konferenciji za medije.

Glasnogovornik generalnog sekretara UN-a Antonio Guterres, Stephane Dujarric, rekao je da je šef UN-a "ponavljao da je krajnje vrijeme da se zaustavi opasan ciklus odmazde na Bliskom istoku".

"Generalni sekretar osuđuje svaki čin odmazde i apeluje na međunarodnu zajednicu da zajedno radi na sprečavanju bilo kakvog daljeg razvoja koji bi mogao dovesti do razornih posljedica za cijeli region i šire", navodi se u saopštenju.

U saopštenju nakon trodnevnog sastanka zemalja G7, ministri Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država pozvali su strane "da spriječe daljnju eskalaciju".

Grupa je također upozorila Iran da ne prenosi balističke projektile i srodnu tehnologiju Rusiji.

O ratu u Gazi, grupa je pozvala Hamas da oslobodi taoce i podsjetila Izrael da poštuje međunarodno i humanitarno pravo.

Navodi se da se zemlje G7 i dalje protive "vojnoj operaciji punog opsega u Rafahu koja bi imala katastrofalne posljedice na civilno stanovništvo", te su pozvale na povećanje protoka pomoći u Gazu.

Sagovornici VOA o rezoluciji o Srebrenici: Počinjeni genocid je historijska i pravna činjenica

Sagovornici VOA o rezoluciji o Srebrenici: Počinjeni genocid je historijska i pravna činjenica
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

U UN-u održana je prezentacija nacrta rezolucije o genocidu počinjenom u Srebrenici 1995. Srbija snažno lobira za neusvajanje rezolucije. Usvajanje rezolucije bi moglo pomoći u procesu zatvaranja ratnih rana na Balkanu, smatraju analitičari koji su govorili za Glas Amerike (VOA).

Učitajte još

XS
SM
MD
LG