Najnovije
Završeni razgovori u Ženevi: Bez približavanja stavova SAD i Rusije
Susret zvaničnika Sjedinjenih Država i Rusije u Ženevi nije doprinio približavanju stavova dvije strane u vezi sa Ukrajinom i pitanjima evropske bezbjednosti - pošto je Moskva ponovila zahtjeve koje Washington smatra neispunjivim.
Susret zvaničnika Sjedinjenih Država i Rusije u Ženevi nije doprinio približavanju stavova dvije strane u vezi sa Ukrajinom i pitanjima evropske bezbjednosti - pošto je Moskva ponovila zahtjeve koje Washington smatra neispunjivim.
Wendy Sherman, predvodnica američke delegacije i zamjenica američkog državnog sekretara, izjavila je nakon razgovora sa predstavnicima delegacije Rusije da su SAD bile nepokolebljive prema bezbjednosnim prijedlozima ruske strane koji nisu bili prihvatljivi.
Sherman je navela i da nisu dozvolili da se, kako se izrazila, treskom zatvara politika otvorenih vrata Sjevernoatlantske alijanse tokom razgovora sa ruskom stranom u Ženevi.
"Nećemo se odreći bilateralne saradnje sa suverenim državama koje žele da sarađuju sa Sjedinjenim Državama i nećemo donositi odluke o Ukrajini bez Ukrajine, o Evropi bez Evrope, ili o NATO-u bez NATO-a", naglasila je američka zvaničnica.
Također je upozorila da ni jedna zemlja ne može silom da mijenja granice druge države i zatražila od Rusije da smanji tenzije tako što će vratiti trupe u kasarne.
Ako napusti razgovore, kako je navela Sherman, biće jasno da nikada nije bila ozbiljna u pogledu diplomatije.
Prema njenim riječima, SAD su sa ruskom stranom imale iskrene osmočasovne razgovore i spremne su za ponovni susret kako bi se detaljnije razmatrala bilateralna pitanja.
Sa druge strane, Sergej Rjabkov, zamjenik ministra spoljnih polova koji je predvodio rusku delegaciju, ocijenio je da su razgovori bili kompleksni i veoma profesionalni - istakavši da su potrebni iskorak i kompromisi.
Rjabkov je novinarima, nakon susreta sa američkom delegacijom, rekao da će ruska strana odlučiti da li će nastaviti pregovore nakon ovonedjeljnih susreta sa predstavnicima Sjevernoatlantske alijanse (NATO) i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE).
Ocijenio je da između Rusije i Sjedinjenih Država postoji osnova za sporazum, ali kako se izrazio, Washington ne treba da potcjenjuje rizike konfrontacije.
"U razgovorima Moskve i Washingtona nije bilo napretka u razgovorima o odbacivanju mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u. Rusija traži čvrste garancije da Ukrajini nikada neće biti omogućeno članstvo u zapadnoj vojnoj alijansi jer bi takav potez značio ugrožavanje ruske nacionalne bezbjednosti", rekao je Rjabkov.
Prema njegovim riječima, sudbina dijela budućih pregovora zavisi od napretka u vezi sa tim pitanjem.
Ruski zvaničnik je također poručio da će odgovor Moskve na neuspjeh bezbjednosnih razgovora sa SAD biti vojno-tehničke prirode, ali je odbio da precizira o čemu je riječ. Naglasio je da je Rusija za sada usredsređena na diplomatiju i da ne želi da razgovara o eventualnim novim vojnim potezima u slučaju prekida pregovora.
Šta je prethodilo sastanku
Zvaničnici dvije strane sastali su se nakon napetosti koje je uzrokovalo razmještanje ruskih trupa na granici sa Ukrajinom tokom prethodnih nedjelja.
Susret je održan u sjedištu američke diplomatske misije u Ženevi u okolnostima najnarušenijih odnosa Sjedinjenih Država i Rusije od okončanja Hladnog rata prije tri decenije.
Nakon razgovora američkih i ruskih pregovarača održaće se i pregovori Rusije i NATO-a u Briselu, poslije čega slijedi i sastanak OSCE-a u Beču.
Strah od ruske invazije
Gomilanje ruske vojske na granici sa Ukrajinom pojačalo je strahove da će Moskva krenuti u ofanzivu na tu zemlju.
Rusija je to negirala i optužila ukrajinske vlasti da planiraju napad kako bi povratile kontrolu nad istočnim dijelom zemlje, koji kontrolišu ruski separatisti. Kijev to negira.
Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o raspoređivanju ruske vojske na granici sa Ukrajinom i upozorio ga na "ozbiljne posljedice", uključujući i ekonomske sankcije, ako Rusija napadne Ukrajinu.
Rusija je već anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. i podržala separatiste na istoku Ukrajine, gdje već sedam godina besni rat u kojem je poginulo više od 14.000 ljudi. Zapadne zemlje uvele su sankcije Rusiji, ali to nije promijenilo kurs Moskve.
Ruski bezbjednosni zahtjevi
Putin je mogućnost da se Ukrajina učlani u NATO nazvao "crvenom linijom". Kremlj zahtijeva od Washingtona i saveznika da garantuju da se Ukrajina, Gruzija i šest bivših sovjetskih republika neće pridružiti NATO-u.
Moskva također zahtijeva da SAD i saveznici obećaju da neće izvoditi vojne vježbe u Ukrajini i bivšim sovjetskim republikama.
Kremlj je predstavio nacrt sporazuma sa SAD i NATO, prema kojem se alijansa obavezuje da neće rasporediti vojsku tamo gdje nije bila prije 1997, prije nego što je NATO izrazio namjeru da priključi bivše sovjetske republike.
Reakcija SAD i NATO-a
SAD i njene saveznice su odbijale da prihvate zahtjev da NATO garantuje da neće primiti u članstvo Ukrajinu i ostale zemlje, uz ocjenu da se nove članice primaju na osnovu određenih kriterijuma i da nijedna zemlja van alijanse nema pravo veta.
Ukrajina i Gruzija još nisu spremne da postanu članice, niti za to ima izgleda u bliskoj budućnosti, ali zapadne zemlje traže da mogućnost ostane otvorena. NATO je još 2008. izrazio namjeru da priključi dvije zemlje, ali nije dat nikakav rok za to.
Iako su američki saveznici odbili da se pregovara o proširenju NATO-a, Washington poručuje da je spreman da razgovara o kontroli naoružanja, jačanju povjerenja, većoj transparentnosti i smanjenju rizika - ako Rusija zauzme konstruktivan stav.
Zvaničnici SAD kažu da su spremni da razgovaraju o tome da ubuduće Amerika ne postavlja rakete u Ukrajini i da se ograniči domet vojnih vježbi SAD i NATO u Istočnoj Evropi, ukoliko se Rusija povuče iz Ukrajine.
Moskva za sada odbija zahtjev da povuče vojsku sa granice sa Ukrajinom uz obrazloženje da "može da raspoređuje vojsku gdje želi na svojoj teritoriji" i da je to odgovor na neprijateljske poteze NATO-a.
Vremenska ograničenja
Putin je pregovore sa SAD ocijenio kao "pozitivan korak", ali i rekao da želi brze rezultate.
Upitan da li će Rusija garantovati da neće napasti Ukrajinu, Putin je odgovorio da "Zapad prvo mora da da Rusiji garancije i to odmah".
Zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Riabkov, koji predvodi rusku delegaciju u Ženevi, rekao je da je zahtjev da se NATO ne šiti "suštinski" i da će razgovori biti besmisleni ako SAD to odbiju.
"Odlazimo na pregovore sa precizno definisanim zadatkom, koji treba da ispunimo po unaprijed definisanim uslovima".
Upozorio je da Rusija neće praviti ustupke pod pritiskom i da će pregovori biti okončani poslije prve runde ako SAD i saveznici ne budu htjeli da sarađuju.
Zbog ovakvog stava, SAD sumnjaju da Moskva ne želi ni da pregovara, već da propast pregovora upotrijebi kao opravdanje za agresiju.
"Vojno-tehničke mjere"
Moskva negira da planira invaziju na Ukrajinu, ali je Putin upozorio da će biti primoran da preduzme odrećene "vojno-tehničke mere" ako Zapad ne odgovori pozitivno na zahtjeve.
Nije rekao šta bi konkretno to podrazumijevalo, ali je rekao da su opcije brojne i da će zavisiti od toga šta kažu vojni eksperti.
Putin je istakao da nova hipersonična krstareća raketa Zikron, koja je testirana krajem decembra, može da pogodi sa razdaljine od 1.000 kilometara i da Rusiji daje mogućnost da odgovori ako NATO iskoristi Ukrajinu za raspoređivanje svojih raketa.
"I treba mi pet minuta da pozovem one koji za to izdaju naređenje", rekao je Putin.
See all News Updates of the Day
Trump pozdravio "srdačne odnose" sa Netanyahuom, kritikovao Harris
Bivši američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da su su njegovi odnosi sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom uvijek bili srdačni. Trump i Netanyahu su se sastali u Mar-a-Lagu, na Floridi, a izraelski premijer je poručio da se nada napretku u pregovorima o primirju u Gazi.
Netanyahu je otputovao na Floridu nakon što se u Washingtonu sastao sa predsjednikom i potpredsjednicom SAD, Joe Bidenom i Kamalom Harris, vjerovatnom Trumpovom rivalkom na izborima 5. novembra.
Trump je pozdravio Netanyahua i njegovu suprugu Saru, i istovremeno kritikovao Hareis koja je poslije susreta sa izraelskim liderom izrazila zabrinutost zbog palestinskih civilnih žrtava u izraelskoj devetomjesečnoj vojnoh ofanzivi u Gazi.
"Mislim da su njene izjave bile nipodaštavajuće", rekao je Trump.
Netanyahu je rekao da se nada da će njegova posjeta Americi dovesti do bržeg dogovora o primirju.
"Nadam se. Međutim, vidjećemo", rekao je novinarima.
Dodao je da ima napretka u naporima da se postigne dogovor o prekidu vatre zbog izraelskog vojnog pritiska i najavio da će poslati tim na pregovore u Rim.
Republikanski predsjednički kandidat odbacio je navode o napetostima u odnosima sa Netanjahuom.
"Imamo veoma dobre odnose", rekao je Trump i podsjetio na mjere preduzete za vrijeme njegove administracije, kao što je premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim, te povlačenje SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom.
Netanyahu je izazvao Trumpovo nezadovoljstvo kada je Bidenu čestitao pobjedu na izborima 2020. godine. Trump je lažno tvrdio da su izbori pokradeni.
Bivši predsjednik nedavno je kritikovao izraelskog premijera zbog bezbjednosnih propusta koji su omogućili Hamasu da 7. oktobra napadne Izrael, što je dovelo do izraelske ofanzive u Gazi.
Prema anketama, između Trumpa i Harris se vodi tijesna trka za Bijelu kuću zbog čega svjetski lideri poput Netanyahua - koji su tradicionalno bliži republikancima - pokušavaju da imaju balansiran pristup odnosima sa SAD.
Harris je tokom susreta sa Netanjahuom izrazila "ozbiljnu" zabrinutost zbog teške humanitarne situacije u Gazi.
"Neću šutjeti. Izrael ima pravo da se brani. I važan je način na koji to radi", poručila je potpredsjednica SAD.
Netanyahu je u obraćanju Kongresu branio izraelsku vojsku i odbacio kritike ofanzive u kojoj je Gaza razorena, a više od 39.000 ljudi ubijeno, prema podacima ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.
Desetine demokrata bojkotovale su Netanyahuov govor, izražavajući protest zbog civilnih žrtava i raseljavanja većine od 2,3 miliona stanovnika enklave.
Hamas je u napadu na Izrael ubio 1.200 ljudi i oteo 250 talaca, prema izraelskim podacima. Vjeruje se da je oko 115 talaca i dalje u Gazi, mada Izrael vjeruje da su je više od 30 odsto njih preminulo.
Izraelski zvaničnici procjenjuju da je 14.000 pripadnika Hamasa i Islamskog džihada ubijeno ili zarobljeno, od 25.000 koliko se procjenjuje da ih je bilo na početku rata.
Zvanično otvorene Olimpijske igre u Parizu
U francuskoj prijestolnici zvanično su otvorene 33. Olimpijske igre – svjetska sportski događaj koji se, osim u Parizu, održava u još 16 gradova, kao i u jednoj prekomorskoj teritoriji – Francuskoj Polineziji.
Ceremonija je počela prikazivanjem snimka scenarija po kom dopremanje olimpijske baklje nije proteklo kako je planirano – čiji je glavni protagonosta bio francuska fudbalska zvijezda Zinedine Zidan.
Oko 7.000 učesnika učestvovalo je u defileu rijekom Senom u floti barži.
Prošli su pored najpoznatijih znamenitosti Pariza, dok ih je sa obale posmatralo najmanje 300.000 posjetilaca.
Na otvaranju je nastupala muzička superzvezda LadyGaga koja je izvela numeru Edith Piaf.
Zvanice u Parizu dolaze iz sveta politike, kulture, zabave i sporta.
Francuska prijestolnica je pod opsežnim mjerama bezbjednosti u danu otvaranja svetske sportske smotre.
Sjenku na početak međunarodne sportske smotre bacio je vandalski napad na mrežu brzih vozova, kao i dojave o bombama na francuskim aerodromima.
Olimpijske igre obezbjeđuje više od 45.000 policajaca, 10.000 vojnika i 2.000 agenata privatnog obezbeđenja.
Raspoređeni su i snajperi. Takmičenje se održava u trenutku izazova u svijetu - ruske agresije na Ukrajinu i sukoba na Bliskom istoku.
Igre će trajaće od 26. jula do 11. augusta.
Washington upozorava protivnike: Politička situacija u SAD nije znak slabosti
Američke diplomate i vojni zvaničnici odbacili su strahovanja da su nedavne - i iznenadne - promjene na američkoj političkoj sceni znak slabosti i upozorili suparnike u četvrtak da ne pokušavaju da to iskoriste.
"Varaju se ako misle da nismo usredsređeni na izazove u nacionalnoj bezbjednosti sa kojima se zemlja suočava. To obuhvata odgovor našim suparnicima kada je to adekvatno", rekao je potprarol State Departmenta Matthew Miller.
U Pentagonu, zvaničnici su naveli da je vojska spremna za bilo koje izazove koje bi mogli da planiraju protivnici Amerike.
"Kada je riječ o tome da li nas suparnici testiraju u ovom trenutku, oni to uvijek rade. To je njihova priroda i priroda onoga što rade. Ne mislim da je ovaj trenutak nešto drugačiji od toga", rekoa je šef Pentagona Lloyd Austin.
Upozorenja u Washngtonu upućena su manje od nedjelju nakon što ja predsjednik Joe Biden odlučio da se ne kandiduje za još jedan mandat i da podrži predsjedničku kandidaturu potpredsjednice Kamale Harris, na izborima na kojima će joj rival biti bivši predsjednik i kandidat repubikanaca Donald Trump.
Biden je u obraćanju u Bijeloj kući u srijedu, u kojem je obrazlagao odluku da izađe iz trke nešto više od 100 dana uoči predsjedničkih izbora, govorio o tome kakvi su ulozi za budućnost zemlje.
"Ništa, ništa ne može da se ispriječi spasavanju naše demokratije. Amerika će morati da bira da li će da ide naprijed ili unazad, da bira između nade i mržnje, između jedinstva i podjela. Moramo da odlučimo: Da li i dalje vjerujemo u poštenje, pristojnost, poštovanje, slobodu, pravdu i demokratiju?", rekao je Biden.
Uoči Bidenovog govora, američka vojska objavila je da su ruski i kineski strateški bombarderi prvi put letjeli u okviru zajedničke misije, i da su se približili na 350 kilometara od Aljaske.
Drugi zvaničnici takođe su upozorili na sve smjelije protivnike SAD.
Direktor FBI-a Christpher Wray je u srijedu rekao članovima Kongresa da Iran i dalje želi da se osveti Trampu i nekim njegovim savjetnicima zbog ubistva bivšeg komandanta snaga Kuds Islamske revolucionarne garde Kasema Solejmanija u januaru 2020. godine.
"Moramo da prepoznamo koliko je iranski režim bezobziran, uključujući i ovdje u Sjedinjenim Državama", rekao je Wray, ali je odbio da iznese detalje navodne iranske zavjere za ubistvo bivšeg predsjednika.
Drugi pak izražavaju zabrinutost zbog poteza iranskih saveznika, kao što su napadi jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, te napadi paravojnih snaga koje podržava Teheran na američke trupe u Iraku i Siriji.
"Uništavamo kapacitete Huta. Međutim, za to će biti potrebno više od vojne operacije. To je angažman sa međunarodnom zajednicom, ali i saradnja američkih agencija da se upotrijebe različita sredstva i izvrši pritisak na Hute da zaustave napade", rekao je u četvrtak novinarima u Pentagonu načelnik združenog Generalštaba američkih snaga CQ Brown mlađi.
U State Departmentu, portparol Miller rekao je da su američke diplomate spremne za sve izazove.
"Predsjednik je stavio do znanja sekretaru i ostatku tima za nacionalnu bezbjednost da od njih očekuje da da budu usredsređeni na to narednih šest mjeseci, da od njih očekuje da promovišu spoljnopolitičke ciljeve koje je postavio od početka administracije i koje ostvarujemo protekle tri ipo godine", rekao je Miller.
A ako bilo koji protivnik pokuša da oslabi SAD, američka vojska će biti spremna, kaže Austin.
"Imamo najbolju, najsposobniju vojsku u svijetu i nastavićemo da štitimo zemlju", poručio je sekretar za odbranu.
Dvije ankete pokazuju da Harris bolje prolazi nego Biden protiv Trumpa
Vjerovatna demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris ima bolje rezultate od predsjednika Joea Bidena u državama koje će vjerovatno odlučiti na izbore 5. novembra, smanjujući jaz za republikancem Donaldom Trumpom, prema anketi Emerson College/The Hill objavljenoj u četvrtak.
Anketa je pokazala da bivši predsjednik Trump vodi u četiri ključne države: Arizona 49% prema 44%, Georgia 48% prema 46%, Michigan 46% prema 45% i Pennsylvania 48% prema 46%. Prema anketi, Trump i Harris su izjednačeni u Wisconsinu.
Harris je nadmašila Bidenove rezultate u anketi kompanije Emerson koja je sprovedena ranije ovog mjeseca u svakoj od pet država.
Harris je ove sedmice krenula u kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju odustao iz utrke i podržao svog potpredsjednika.
Najnovija Emersonova anketa registrovanih birača sprovedena je od 22. do 23. jula i imala je interval vjerodostojnosti za svaku državu od plus ili minus 3,4%.
Anketa u cijeloj zemlji koju je u četvrtak objavio New York Times/Siena College također je pokazala da je Harris prolazi bolje Bidena protiv Trumpa. Pokazalo se da je Trump prednjačio nad Harris za dva procentna poena, 48% prema 46%, među registrovanim glasačima, dok je Trump nadmašio Bidena za osam procentnih poena, 49% prema 41%, u anketi provedenoj prije tri sedmice.
Anketa New York Timesa/Siena Collegea obuhvatila je 1.142 registrovana glasača širom zemlje i imala je marginu greške od 3,3 procentna poena.
Nacionalna anketa Reuters/Ipsos objavljena u utorak pokazala je da Harris ima prednost od 44 do 42 posto u odnosu na Trumpa, što je razlika unutar granice greške od 3 posto.
Dok ankete diljem zemlje daju važne signale američke potpore političkim kandidatima, nekolicina konkurentnih država obično mijenja ravnotežu u Izbornom koledžu SAD-a, koji na kraju odlučuje tko će pobijediti na predsjedničkim izborima.
Snoop Dogg nosio olimpijsku baklju u Parizu
Djeluje da je legendarni reper Snoop Dogg svuda u Parizu, uoči otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, ali su u petak Parižani mogli da ga vide kako nosi olimpijsku baklju pred svečanu ceremoniju.
Bio je jedan od posljednjih nosilaca olimpijskog plamena, koji je upaljen u aprilu u Grčkoj i od tada polako putuje ka Parizu. Snoop Doggova dionica je bila u Saint-Denisu, predgrađu Pariza.
U intervjuu ranije ove nedelje, Snoop Dogg je izrazio zahvalnost SAD i Francuskoj na prilici koja mu je ukazana.
„Na ovo gledam kao na prestiž, čast i nešto što zaista poštujem. Nikada nisam ni sanjao o nečemu ovakvom”, rekao je on. „Ponašaću se najbolje što znam. Biću u najboljoj formi. Moći ću da dišem sporo, da hodam brzo i držim baklju sa osmijehom na licu, jer shvatam koliko je prestižno ovaj događaj”, rekao je poznati muzičar.
Snoop Dogg je u Parizu kako bi učestvovao u televizijskim prenosima i pokrivanju Olimpijskih igara za NBC, što je dio napora američkog emitera da poveća gledanost uključivanjem u projekat i ljudi iz pop kulture.
