Linkovi

Najnovije

update

Završeni razgovori u Ženevi: Bez približavanja stavova SAD i Rusije

Wendy Sherman, zamjenica američkog državnog sekretara, i Sergej Rjabkov, zamjenik ministra spoljnih polova.
Wendy Sherman, zamjenica američkog državnog sekretara, i Sergej Rjabkov, zamjenik ministra spoljnih polova.

Susret zvaničnika Sjedinjenih Država i Rusije u Ženevi nije doprinio približavanju stavova dvije strane u vezi sa Ukrajinom i pitanjima evropske bezbjednosti - pošto je Moskva ponovila zahtjeve koje Washington smatra neispunjivim.

Susret zvaničnika Sjedinjenih Država i Rusije u Ženevi nije doprinio približavanju stavova dvije strane u vezi sa Ukrajinom i pitanjima evropske bezbjednosti - pošto je Moskva ponovila zahtjeve koje Washington smatra neispunjivim.

Wendy Sherman, predvodnica američke delegacije i zamjenica američkog državnog sekretara, izjavila je nakon razgovora sa predstavnicima delegacije Rusije da su SAD bile nepokolebljive prema bezbjednosnim prijedlozima ruske strane koji nisu bili prihvatljivi.

Sherman je navela i da nisu dozvolili da se, kako se izrazila, treskom zatvara politika otvorenih vrata Sjevernoatlantske alijanse tokom razgovora sa ruskom stranom u Ženevi.

"Nećemo se odreći bilateralne saradnje sa suverenim državama koje žele da sarađuju sa Sjedinjenim Državama i nećemo donositi odluke o Ukrajini bez Ukrajine, o Evropi bez Evrope, ili o NATO-u bez NATO-a", naglasila je američka zvaničnica.

Također je upozorila da ni jedna zemlja ne može silom da mijenja granice druge države i zatražila od Rusije da smanji tenzije tako što će vratiti trupe u kasarne.

Ako napusti razgovore, kako je navela Sherman, biće jasno da nikada nije bila ozbiljna u pogledu diplomatije.

Prema njenim riječima, SAD su sa ruskom stranom imale iskrene osmočasovne razgovore i spremne su za ponovni susret kako bi se detaljnije razmatrala bilateralna pitanja.

Sa druge strane, Sergej Rjabkov, zamjenik ministra spoljnih polova koji je predvodio rusku delegaciju, ocijenio je da su razgovori bili kompleksni i veoma profesionalni - istakavši da su potrebni iskorak i kompromisi.

Rjabkov je novinarima, nakon susreta sa američkom delegacijom, rekao da će ruska strana odlučiti da li će nastaviti pregovore nakon ovonedjeljnih susreta sa predstavnicima Sjevernoatlantske alijanse (NATO) i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE).

Ocijenio je da između Rusije i Sjedinjenih Država postoji osnova za sporazum, ali kako se izrazio, Washington ne treba da potcjenjuje rizike konfrontacije.

"U razgovorima Moskve i Washingtona nije bilo napretka u razgovorima o odbacivanju mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u. Rusija traži čvrste garancije da Ukrajini nikada neće biti omogućeno članstvo u zapadnoj vojnoj alijansi jer bi takav potez značio ugrožavanje ruske nacionalne bezbjednosti", rekao je Rjabkov.

Prema njegovim riječima, sudbina dijela budućih pregovora zavisi od napretka u vezi sa tim pitanjem.

Ruski zvaničnik je također poručio da će odgovor Moskve na neuspjeh bezbjednosnih razgovora sa SAD biti vojno-tehničke prirode, ali je odbio da precizira o čemu je riječ. Naglasio je da je Rusija za sada usredsređena na diplomatiju i da ne želi da razgovara o eventualnim novim vojnim potezima u slučaju prekida pregovora.

Šta je prethodilo sastanku

Zvaničnici dvije strane sastali su se nakon napetosti koje je uzrokovalo razmještanje ruskih trupa na granici sa Ukrajinom tokom prethodnih nedjelja.

Susret je održan u sjedištu američke diplomatske misije u Ženevi u okolnostima najnarušenijih odnosa Sjedinjenih Država i Rusije od okončanja Hladnog rata prije tri decenije.

Nakon razgovora američkih i ruskih pregovarača održaće se i pregovori Rusije i NATO-a u Briselu, poslije čega slijedi i sastanak OSCE-a u Beču.

Strah od ruske invazije

Gomilanje ruske vojske na granici sa Ukrajinom pojačalo je strahove da će Moskva krenuti u ofanzivu na tu zemlju.

Rusija je to negirala i optužila ukrajinske vlasti da planiraju napad kako bi povratile kontrolu nad istočnim dijelom zemlje, koji kontrolišu ruski separatisti. Kijev to negira.

Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o raspoređivanju ruske vojske na granici sa Ukrajinom i upozorio ga na "ozbiljne posljedice", uključujući i ekonomske sankcije, ako Rusija napadne Ukrajinu.

Rusija je već anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. i podržala separatiste na istoku Ukrajine, gdje već sedam godina besni rat u kojem je poginulo više od 14.000 ljudi. Zapadne zemlje uvele su sankcije Rusiji, ali to nije promijenilo kurs Moskve.

Ruski bezbjednosni zahtjevi

Putin je mogućnost da se Ukrajina učlani u NATO nazvao "crvenom linijom". Kremlj zahtijeva od Washingtona i saveznika da garantuju da se Ukrajina, Gruzija i šest bivših sovjetskih republika neće pridružiti NATO-u.

Moskva također zahtijeva da SAD i saveznici obećaju da neće izvoditi vojne vježbe u Ukrajini i bivšim sovjetskim republikama.

Kremlj je predstavio nacrt sporazuma sa SAD i NATO, prema kojem se alijansa obavezuje da neće rasporediti vojsku tamo gdje nije bila prije 1997, prije nego što je NATO izrazio namjeru da priključi bivše sovjetske republike.

Reakcija SAD i NATO-a

SAD i njene saveznice su odbijale da prihvate zahtjev da NATO garantuje da neće primiti u članstvo Ukrajinu i ostale zemlje, uz ocjenu da se nove članice primaju na osnovu određenih kriterijuma i da nijedna zemlja van alijanse nema pravo veta.

Ukrajina i Gruzija još nisu spremne da postanu članice, niti za to ima izgleda u bliskoj budućnosti, ali zapadne zemlje traže da mogućnost ostane otvorena. NATO je još 2008. izrazio namjeru da priključi dvije zemlje, ali nije dat nikakav rok za to.

Iako su američki saveznici odbili da se pregovara o proširenju NATO-a, Washington poručuje da je spreman da razgovara o kontroli naoružanja, jačanju povjerenja, većoj transparentnosti i smanjenju rizika - ako Rusija zauzme konstruktivan stav.

Zvaničnici SAD kažu da su spremni da razgovaraju o tome da ubuduće Amerika ne postavlja rakete u Ukrajini i da se ograniči domet vojnih vježbi SAD i NATO u Istočnoj Evropi, ukoliko se Rusija povuče iz Ukrajine.

Moskva za sada odbija zahtjev da povuče vojsku sa granice sa Ukrajinom uz obrazloženje da "može da raspoređuje vojsku gdje želi na svojoj teritoriji" i da je to odgovor na neprijateljske poteze NATO-a.

Vremenska ograničenja

Putin je pregovore sa SAD ocijenio kao "pozitivan korak", ali i rekao da želi brze rezultate.

Upitan da li će Rusija garantovati da neće napasti Ukrajinu, Putin je odgovorio da "Zapad prvo mora da da Rusiji garancije i to odmah".

Zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Riabkov, koji predvodi rusku delegaciju u Ženevi, rekao je da je zahtjev da se NATO ne šiti "suštinski" i da će razgovori biti besmisleni ako SAD to odbiju.

"Odlazimo na pregovore sa precizno definisanim zadatkom, koji treba da ispunimo po unaprijed definisanim uslovima".

Upozorio je da Rusija neće praviti ustupke pod pritiskom i da će pregovori biti okončani poslije prve runde ako SAD i saveznici ne budu htjeli da sarađuju.

Zbog ovakvog stava, SAD sumnjaju da Moskva ne želi ni da pregovara, već da propast pregovora upotrijebi kao opravdanje za agresiju.

"Vojno-tehničke mjere"

Moskva negira da planira invaziju na Ukrajinu, ali je Putin upozorio da će biti primoran da preduzme odrećene "vojno-tehničke mere" ako Zapad ne odgovori pozitivno na zahtjeve.

Nije rekao šta bi konkretno to podrazumijevalo, ali je rekao da su opcije brojne i da će zavisiti od toga šta kažu vojni eksperti.

Putin je istakao da nova hipersonična krstareća raketa Zikron, koja je testirana krajem decembra, može da pogodi sa razdaljine od 1.000 kilometara i da Rusiji daje mogućnost da odgovori ako NATO iskoristi Ukrajinu za raspoređivanje svojih raketa.

"I treba mi pet minuta da pozovem one koji za to izdaju naređenje", rekao je Putin.

See all News Updates of the Day

Stoltenberg: NATO će učiniti sve da osigura stabilnost na Balkanu

Jens Stoltenberg
Jens Stoltenberg

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je izrazio zabrinutost rastućim tenzijama u regionu Zapadnog Balkana te je potvrdio spremnost Alijanse da učini sve kako bi se osigurala bezbjednost u regionu.

"Ono što vidimo tamo je da tenzije rastu. Povećane tenzije i zapaljiva retorika u Bosni i Hercegovini. Vidjeli smo ozbiljne nasilne incidente na Kosovu, uključujući napad na mirovne snage NATO-a, 93 vojnika su povrijeđena, a neki od njih su zadobili ozbiljne povrede. Vidjeli smo također napad u selu Banjska", izjavio je Stoltenberg uoči sastanka ministara inostranih poslova zemalja članica Alijanse.

"NATO će učiniti sve što je neophodno da održi ili obezbijedi stabilnost u regionu jer je to važno ne samo za Zapadni Balkan već i za cijelu Evropu", naglasio je.

Njegove izjave dolaze nakon posjete Zapadnom Balkanu, gdje se sastao sa najvišim zvaničnicim i izrazio zabrinutost zbog ruskog uticaja u regionu.

Njemačka ministrica inostranih poslova Annalena Baerbock je upozorila da akteri spolja pokušavaju da destabilizuju prilike na Zapadnom Balkanu.

"To se ne odnosi samo na situaciju na granici između Kosova i Srbije, već i na situaciju u Bosni i Hercegovini. NATO, ali i EU, jedan je od garanta za osiguranje bezbjednosti na Zapadnom Balkanu", navela je šefica njemačke diplomatije.

Naglasila je važnost perspektive članstva država regiona u Evropsku uniju ocijenivši da to predtavlja "životno osiguranje".

Barebock je najavila raspodjelu 150 njemačkih vojnika u okviru misije KFOR na Kosovu tokom naredne godine.

Zvaničnica SAD: Prijetnja koju predstavlja vještačka inteligencija zahtijeva nov pristup bezbjednosti

Logo Samita za bezbjednost vještačke inteligencije u blizini Londona, 26. oktobra 2023.
Logo Samita za bezbjednost vještačke inteligencije u blizini Londona, 26. oktobra 2023.

Potencijalna prijetnja koju predstavlja brzi razvoj vještačke inteligencije (AI) znači da zaštitne mjere moraju da budu ugrađene u sisteme od samog početka, a ne kasnije, rekla je u ponedjeljak visoka američka zvaničnica.

"Mi smo normalizovali svijet u kojem tehnološki proizvodi izlaze sa (proizvodne) linije puni ranjivosti i onda se od potrošača očekuje da zakrpe te ranjivosti. Ne možemo da živimo u takvom svijetu sa vještačkom inteligencijom", rekla je Jen Easterly, direktorica američke Agencije sa cyber bezbjednost i bezbjednost infrastrukture.

"Previše je moćna, prebrzo se kreće", rekla je ona u telefonskom intervjuu poslije razgovora u Otawi sa Samijem Khourijem, šefom kanadskog Centra za cyber bezbjednost.

Easterly je govorila istog dana kada su agencije iz 18 zemalja, uključujući Sjedinjene Države, odobrile nove smjernice o cyber bezbjednosti vještačke inteligencije koje se fokusiraju na siguran dizajn, razvoj, primjenu i održavanje, a koje su razvili Britanci.

"Moramo da posmatramo bezbjednost tokom cijelog životnog ciklusa tih AI kapaciteta", rekao je Khoury

Ranije ovog mjeseca, vodeći programeri vještačke inteligencije složili su se da rade sa vladama na testiranju novih graničnih modela prije nego što budu pušteni u prodaju kako bi pomogli u upravljanju rizicima tehnologije koja se brzo razvija.

"Mislim da smo uradili onoliko koliko smo mogli u ovom trenutku da pomognemo da se okupimo sa nacijama širom svijeta, sa tehnološkim kompanijama, kako bismo iz tehničke perspektive sagledali kako da izgradimo ove kapacitete što je bezbjednije moguće", rekla je Easteryl.

Rusija ponovo produžila pritvor američkom novinaru

Novinar Evan Gerškovič stoji u staklenom kavezu za optuženike u sudnici u Moskvi, u Rusiji, 10. oktobra 2023.
Novinar Evan Gerškovič stoji u staklenom kavezu za optuženike u sudnici u Moskvi, u Rusiji, 10. oktobra 2023.

Ruski sud produžio je pritvor američkom novinaru Evanu Gerškoviču do 30. januara 2024. godine.

Produženje za dva mjeseca objavljeno je poslije ročišta iza zatvorenih vrata u utorak.

Gerškovič, reporter Wall Street Journala, uhapšen je pod optužbom za špijunažu u martu dok je bio na putovanju u Jekaterinburgu.

Geršković i američki dnevni list demantovali su optužbe, a američka vlada je saopštila da je on pogrešno pritvoren.

Rusija nije objavila nikakve dokaze u prilog optužbama za špijunažu.

U izvještaju su korišyene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

Broj ubistava u prijestolnici SAD raste, dok policija rješava manje slučajeva

Natalia Mitchell drži program posvećen uspomeni na njenog ubijenog sina, fotografisano u Washingtonu, 30. oktobra 2023. (Foto: AP/Susan Walsh)
Natalia Mitchell drži program posvećen uspomeni na njenog ubijenog sina, fotografisano u Washingtonu, 30. oktobra 2023. (Foto: AP/Susan Walsh)

Iako više nije vodeći grad po ubistvima u SAD, Washington se suočava sa višegodišnjim porastom u broju ubistava. Istovremeno, policija rješava daleko manji broj takvih zločina.

Za porodice žrtava, pitanje nerazjašnjenih ubistava seže duboko.

Suprug Asiyahe Timimi, Aqueel, izboden je nožem u svađi u januaru 2021. i umro je nekoliko dana kasnije.

"Jednostavno se ne osjećate bezbjedno dok ih ne uhvate", kaže Timimi. "Mogla bih da prolazim pored osobe koja je ubila mog muža."

Natalia Mitchell želi pravdu za svog sina Morrisa, koji je ubijen u martu 2022. godine, kako bi pronašla svojevrstan kraj te priče. Kaže da uspješno hapšenje ubice njenog sina "ne bi vratilo Morrisa, ali bi pomoglo".

Procenat ubistava koja rješava Policijska uprava Washington naglo je opao 2023. godine, ostavljajući grad na pravom putu da zabilježi najnižu stopu riješenih slučajeva u više od 15 godina.

Do 13. novembra policija je riješila samo 75 od 244 ubistva počinjena ove godine. Uzimajući u obzir 33 ubistva iz prethodne godine koja su razriješena u 2023. godini, ukupna stopa riješenih slučajeva iznosi oko 45%. Prema podacima policije, to bi bila najniža stopa barem od 2007. godine.

Na nacionalnom nivou, prosječna stopa riješenih ubistava ima tendenciju da se kreće između 50% i 60%, kaže Rick Rosenfeld, profesor kriminologije na Univerzitetu Missouri-St. Louis.

Niska stopa rješavanja slučajeva, posebno kada je riječ o ubistavima, može narušiti moral policajaca i povjerenje zajednice u policiju, ali i umanjiti saradnju između građana i policije koja je od vitalnog značaja za mnoge istrage, objašnjava Christopher Herrmann, vanredni profesor na John Jay koledžu krivične pravde i bivši supervizor kriminalističkih analitičara u njujorškoj policiji.

Muž Asiyahe Timimi ubijen je u januaru 2021. godine.
Muž Asiyahe Timimi ubijen je u januaru 2021. godine.

"Čitav taj proces može nekako da ode u pogrešnom smjeru, gdje zajednica više ne vjeruje toliko policiji ili postoji nedostatak vjere", rekao je Herrmann. "Mnogo je manje saradnje između zajednice i policije. I kada policija vidi nedostatak saradnje od zajednice, neki od njih će na neki način dignuti ruke i reći: 'Zašto bi nas bilo briga kada niko u zajednici ne želi pomoći?"

Zamjenica gradonačelnice za javnu bezbjednost Lyndsey Appiah priznala je da rješavanje slučaja predstavlja "neki osjećaj pravde za žrtve".

Dodatno je navela da "izvjesnost postojanja posljedica odvraća od kriminala. Stoga je važno da što je prije moguće zatvorimo i rješavamo slučajeve".

Pad broja riješenih ubistava samo je dio komplikovane krize javne bezbjednosti s kojom se suočava glavni grad SAD. Appiah je ove godine u svjedočenju pred Odborom za pravosuđe Predstavničkog doma Kongresa jasno priznala obim problema.

"Oxford definiše krizu kao vrijeme intenzivnih poteškoća, nevolja ili opasnosti", svjedočila je ona. "Tako da bih rekla da postoji kriza."

U Washingtonu je u 2023. godini bilo 33% ubistava više nego prethodne godine. Nasilni zločini koji uključuju maloljetnike također su u stalnom porastu, kao i krađe automobila, a među nedavnim žrtvama su i američki kongresmen i diplomata iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

U intervjuu za AP, Appiah je kao neke od faktora koji utiču na ovakvu statistiku navela probleme sa brojem policajaca i poteškoće sa analizom mjesta zločina.

Ove godine policija u Washingtonu ima oko 3.300 službenika - što je pad od oko 500 u odnosu na 3.800 iz 2020. godine.

Zvaničnici policijskih sindikata javno su okrivili Gradsko vijeće za, kako kažu, antipolicijsku politiku koja je otjerala policajce i otežala napore za zapošljavanje. Gradonačelnica, međutim, želi da broj službenika bude oko 4.000.

Kriminalistička laboratorija vašingtonske policije, Odjeljenje za forenzičke nauke, takođe je izgubila akreditaciju u proljeće 2021. zbog navoda o propustima u njihovim analizama. Appiah je navela da se laboratorija nada da će povratiti svoju akreditaciju početkom sljedeće godine. U međuvremenu, grad analizu mjesta zločina prebacuje na spoljne aktere, što je proces koji oduzima vrijeme i novac, rekla je ona.

Prema riječima Appiah, prerano je da se u desetom mjesecu u godini sudi o uspjehu istraga ubistava koje mogu potrajati mjesecima ili godinama. Na primjer, policija Washingtona je krajem oktobra uhapsila čovjeka zbog ubistva koje se dogodilo 2009. U takvim slučajevima, hapšenje se računa kao dio ovogodišnje stope uspješno riješenih slučajeva.

Ali, sa još samo nekoliko sedmica u godini, bio bi potreban izuzetan niz uspješnih hapšenja kako bi se spriječilo da 2023. ima najnižu stopu riješenih ubistava u više od 15 godina.

Natalia Mitchell u ruci drži letak policije sa raspisanom nagradom za informacije o ubistvu njenog sina koje se dogodilo u martu 2022. godine.
Natalia Mitchell u ruci drži letak policije sa raspisanom nagradom za informacije o ubistvu njenog sina koje se dogodilo u martu 2022. godine.

Uticaj neriješenih ubistava može imati štetne posljedice na više načina.

"To uništava crnačke porodice, a može i policijsku upravu", kaže Ronald Moten, aktivista koji je u mladosti proveo vrijeme u saveznom zatvoru zbog optužbi za drogu. "Porodici uvijek daje osjećaj olakšanja ako dođe do zatvaranja tog poglavlja. Ne pomaže vam da se izliječite, ali je dio procesa ozdravljenja."

Motenov polubrat ubijen je 1991. godine, u periodu kada je broj ubistava u glavnom američkom gradu redovno prelazio 400 godišnje. Slučaj nikada nije riješen.

"Boli jer se osjećate kao da se neko izvukao ubivši vaše dijete bez posljedica", navodi Moten. "To je bolno. Želite da se to okonča i želite da neko odgovara."

Sprečavanje da se taj negativni ciklus ukorijeni jedan je od glavnih prioriteta grada. Kako bi zatvorila slučajeve, policiji su potrebni stanovnici da pomognu iskorijeniti nasilne kriminalce iz njihovih zajednica, kaže Appiah, zamjenica gradonačelnice.

"Potrebna nam je njihova pomoć. I oni moraju vjerovati da će, ako nam daju informacije i pomognu, to dovesti do odgovornosti", dodaje ona. "Ako nam daju informacije o nekome ko je uključen u pucnjavu, a onda se ta osoba odmah vrati u zajednicu, neće vjerovati policiji na isti način... Treba nam zajednica da nam pomogne da zatvorimo slučajeve, a onda nam je potreban ostatak sistema da radi kako bi ih zaštitio."

Timimi, čiji je sin Halil upucan izvan Washingtona u susjednom okrugu Prince George u državi Maryland, oko šest sedmica nakon što je njen muž izboden, sada se brine o svom paralizovanom sinu i vodi dobrotvornu organizaciju koja urbanu omladinu podučava modernim životnim vještinama.

Ona kaže da se boji povratka u dane kada je Washington rutinski predvodio naciju u ubistvima po glavi stanovnika. Dvoje njenih bivših komšija izgubilo je djecu zbog nasilja vatrenim oružjem u posljednjih nekoliko godina, a 2021. godine njeno kumče je ubijeno u unakrsnoj vatri dok je bio kući jer mu je koledž bio zatvoren zbog pandemije Covida 19.

"Sjećam se da sam osamdesetih i devedesetih godina svake sedmice išla na sahranu", rekla je. "A kada je slučaj neriješen, jednostavno se osjećate kao da su vas zaboravili."

Šta treba znati o njemačkoj budžetskoj krizi?

Njemački kancelar Olaf Scholz
Njemački kancelar Olaf Scholz

Kako je nastala budžetska kriza koja potresa najveću evropsku ekonomiju i koja prijeti raspadom vladajuće koalicije.

Ograničenje zaduživanja

Kada je Angela Merkel bila kancelarka 2009. godine, Njemačka je u svoj ustav unijela takozvanu "dužničku kočnicu", izvještava AFP.

Time je ograničen budžetski deficit na 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda, a također predstavlja simbol posvećenosti Njemačke postizanju uravnoteženih budžeta – poznatog kao "schwarze Null" ili "crna nula".

Ideja o strogim ograničenjima potrošnje postala je popularna početkom 2000-ih, mada je političare na akciju zapravo podstakla finansijska kriza 2007-2008, kada su porasli dug i deficit.

Mjera može biti suspendovana u hitnim slučajevima, sve dok parlament podržava taj potez. To se dešavalo od 2020. do 2022. godine, prvo kako bi se izborilo s posljedicama pandemije korona virusa, a zatim i s energetskom krizom izazvanom invazijom Rusije na Ukrajinu.

Trebalo je da opet bude na snazi ove godine, ali je zbog budžetske krize, ministar finansija Christian Lindner prošle nedjelje najavio da koalicija ponovo traži njeno suspendovanje.

Šta je pokrenulo posljednju krizu?

Ustavni sud Njemačke je 15. novembra presudio da je vladajuća koalicija kancelara Olafa Scholza djelovala u suprotnosti s "dužničkom kočnicom". Sud je tako odlučio u odgovor na pravnu žalbu konzervativnih opozicionih partija Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU).

Presuda se odnosila na odluku iz 2022. da se 60 milijardi eura neiskorištene mogućnosti za zaduživanje prebaci iz fonda za borbu protiv posljedica pandemije u "Fond za klimu i transformaciju".

Neposredna posljedica presude bilo je brisanje 60 milijardi eura iz fonda za klimu koji ukupno vrijedi 212 milijardi eura.

To bi moglo da utiče na projekte koji imaju za cilj da ubrzaju tranziciju Njemačke ka ekonomiji bez emisija štetnih gasova, kao i na druge projekte koji bi trebalo da promijene industriju, kao što je niz investicija u projekte poluprovodnika koji su nedavno najavljeni.

Presuda također utiče na druga "vanbudžetska" sredstva, pošto vlada sada mora da obračuna dodatnu potrošnju u svom glavnom budžetu.

Kako je Vlada reagovala?

Projekti u okviru fonda za klimu i transformaciju su prvobitno suspendovani, nakon čega je uslijedilo šire zamrzavanje buduće potrošnje.

Lindner je bio primoran da ponovo traži suspenziju "dužničke kočnice", što je gorku pilulu za fiskalnog jastreba iz liberalne Stranke slobodnih demokrata (FDP) koja je čvrsto podržavala to ograničenje.

Najavljujući dalji razvoj, on je izostavio pominjanje reči "dužnička kočnica", umjesto čega se enigmatično spomenuo uvođenje "dopunskog budžeta", bez pružanja daljeg objašnjenja. Na Ministarstvu finansija je ostavljeno da naknadno razjasni detalje.

U međuvremenu su prekinuti razgovori o budžetu za 2024. što je bruka u zemlji koja se dugo diči svojom fiskalnom ispravnošću.

Scholz je prošle nedjelje djelovao vidno iznerviran kada je na zajedničkoj konferenciji za novinare u Berlinu s Giorgia Meloni, italijanska premijerka upitana da li ona i dalje smatra Njemačku pouzdanim ekonomskim partnerom, imajući u vidu presudu Ustavnog suda.

Koje su šire implikacije?

Kriza je podstakla debatu o tome da li "dužničku kočnicu" treba ublažiti i pokrenula je pitanje da li bi Scholzova krhka trostranačka koalicija mogla da se raspadne.

U narednim godinama, prema procjenama velike njemačke banke LBBW Bank, biće potrebni ogromni dodatni izdaci u oblastima u rasponu od odbrane do penzija i zdravstvene zaštite, koji će vjerovatno iznositi oko pet posto BDP-a.

"Ako Njemačka želi da zadrži svoju ekonomsku snagu i stabilnost, to neće biti moguće bez ublažavanja dužničke kočnice", rekao je glavni ekonomista banke Moritz Kraemer.

Međutim, dok se Scholzove socijaldemokrate (SPD) i Zeleni zalažu za ublažavanje ograničenja, Lindnerov FDP je izgleda odlučan da ga zadrži. Istovremeno, za FDP povećanje poreza predstavlja crvenu liniju.

U nagovještaju sukoba unutar koalicije, ministar ekonomije Robert Habeck iz Zelenih je u ponedjeljak zauzeo čvrstu poziciju navodeći da "svi projekti koje smo omislili moraju biti omogućeni".

Opozicija je dotle presudu Ustavnog suda opisala kao "političku katastrofu". U ponedjeljak je Markus Soeder, moćni lider CSU-a, dodao svoj glas pozivima za nove savezne izbore.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG