Najnovije
Završeni razgovori u Ženevi: Bez približavanja stavova SAD i Rusije
Susret zvaničnika Sjedinjenih Država i Rusije u Ženevi nije doprinio približavanju stavova dvije strane u vezi sa Ukrajinom i pitanjima evropske bezbjednosti - pošto je Moskva ponovila zahtjeve koje Washington smatra neispunjivim.
Susret zvaničnika Sjedinjenih Država i Rusije u Ženevi nije doprinio približavanju stavova dvije strane u vezi sa Ukrajinom i pitanjima evropske bezbjednosti - pošto je Moskva ponovila zahtjeve koje Washington smatra neispunjivim.
Wendy Sherman, predvodnica američke delegacije i zamjenica američkog državnog sekretara, izjavila je nakon razgovora sa predstavnicima delegacije Rusije da su SAD bile nepokolebljive prema bezbjednosnim prijedlozima ruske strane koji nisu bili prihvatljivi.
Sherman je navela i da nisu dozvolili da se, kako se izrazila, treskom zatvara politika otvorenih vrata Sjevernoatlantske alijanse tokom razgovora sa ruskom stranom u Ženevi.
"Nećemo se odreći bilateralne saradnje sa suverenim državama koje žele da sarađuju sa Sjedinjenim Državama i nećemo donositi odluke o Ukrajini bez Ukrajine, o Evropi bez Evrope, ili o NATO-u bez NATO-a", naglasila je američka zvaničnica.
Također je upozorila da ni jedna zemlja ne može silom da mijenja granice druge države i zatražila od Rusije da smanji tenzije tako što će vratiti trupe u kasarne.
Ako napusti razgovore, kako je navela Sherman, biće jasno da nikada nije bila ozbiljna u pogledu diplomatije.
Prema njenim riječima, SAD su sa ruskom stranom imale iskrene osmočasovne razgovore i spremne su za ponovni susret kako bi se detaljnije razmatrala bilateralna pitanja.
Sa druge strane, Sergej Rjabkov, zamjenik ministra spoljnih polova koji je predvodio rusku delegaciju, ocijenio je da su razgovori bili kompleksni i veoma profesionalni - istakavši da su potrebni iskorak i kompromisi.
Rjabkov je novinarima, nakon susreta sa američkom delegacijom, rekao da će ruska strana odlučiti da li će nastaviti pregovore nakon ovonedjeljnih susreta sa predstavnicima Sjevernoatlantske alijanse (NATO) i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE).
Ocijenio je da između Rusije i Sjedinjenih Država postoji osnova za sporazum, ali kako se izrazio, Washington ne treba da potcjenjuje rizike konfrontacije.
"U razgovorima Moskve i Washingtona nije bilo napretka u razgovorima o odbacivanju mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u. Rusija traži čvrste garancije da Ukrajini nikada neće biti omogućeno članstvo u zapadnoj vojnoj alijansi jer bi takav potez značio ugrožavanje ruske nacionalne bezbjednosti", rekao je Rjabkov.
Prema njegovim riječima, sudbina dijela budućih pregovora zavisi od napretka u vezi sa tim pitanjem.
Ruski zvaničnik je također poručio da će odgovor Moskve na neuspjeh bezbjednosnih razgovora sa SAD biti vojno-tehničke prirode, ali je odbio da precizira o čemu je riječ. Naglasio je da je Rusija za sada usredsređena na diplomatiju i da ne želi da razgovara o eventualnim novim vojnim potezima u slučaju prekida pregovora.
Šta je prethodilo sastanku
Zvaničnici dvije strane sastali su se nakon napetosti koje je uzrokovalo razmještanje ruskih trupa na granici sa Ukrajinom tokom prethodnih nedjelja.
Susret je održan u sjedištu američke diplomatske misije u Ženevi u okolnostima najnarušenijih odnosa Sjedinjenih Država i Rusije od okončanja Hladnog rata prije tri decenije.
Nakon razgovora američkih i ruskih pregovarača održaće se i pregovori Rusije i NATO-a u Briselu, poslije čega slijedi i sastanak OSCE-a u Beču.
Strah od ruske invazije
Gomilanje ruske vojske na granici sa Ukrajinom pojačalo je strahove da će Moskva krenuti u ofanzivu na tu zemlju.
Rusija je to negirala i optužila ukrajinske vlasti da planiraju napad kako bi povratile kontrolu nad istočnim dijelom zemlje, koji kontrolišu ruski separatisti. Kijev to negira.
Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o raspoređivanju ruske vojske na granici sa Ukrajinom i upozorio ga na "ozbiljne posljedice", uključujući i ekonomske sankcije, ako Rusija napadne Ukrajinu.
Rusija je već anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. i podržala separatiste na istoku Ukrajine, gdje već sedam godina besni rat u kojem je poginulo više od 14.000 ljudi. Zapadne zemlje uvele su sankcije Rusiji, ali to nije promijenilo kurs Moskve.
Ruski bezbjednosni zahtjevi
Putin je mogućnost da se Ukrajina učlani u NATO nazvao "crvenom linijom". Kremlj zahtijeva od Washingtona i saveznika da garantuju da se Ukrajina, Gruzija i šest bivših sovjetskih republika neće pridružiti NATO-u.
Moskva također zahtijeva da SAD i saveznici obećaju da neće izvoditi vojne vježbe u Ukrajini i bivšim sovjetskim republikama.
Kremlj je predstavio nacrt sporazuma sa SAD i NATO, prema kojem se alijansa obavezuje da neće rasporediti vojsku tamo gdje nije bila prije 1997, prije nego što je NATO izrazio namjeru da priključi bivše sovjetske republike.
Reakcija SAD i NATO-a
SAD i njene saveznice su odbijale da prihvate zahtjev da NATO garantuje da neće primiti u članstvo Ukrajinu i ostale zemlje, uz ocjenu da se nove članice primaju na osnovu određenih kriterijuma i da nijedna zemlja van alijanse nema pravo veta.
Ukrajina i Gruzija još nisu spremne da postanu članice, niti za to ima izgleda u bliskoj budućnosti, ali zapadne zemlje traže da mogućnost ostane otvorena. NATO je još 2008. izrazio namjeru da priključi dvije zemlje, ali nije dat nikakav rok za to.
Iako su američki saveznici odbili da se pregovara o proširenju NATO-a, Washington poručuje da je spreman da razgovara o kontroli naoružanja, jačanju povjerenja, većoj transparentnosti i smanjenju rizika - ako Rusija zauzme konstruktivan stav.
Zvaničnici SAD kažu da su spremni da razgovaraju o tome da ubuduće Amerika ne postavlja rakete u Ukrajini i da se ograniči domet vojnih vježbi SAD i NATO u Istočnoj Evropi, ukoliko se Rusija povuče iz Ukrajine.
Moskva za sada odbija zahtjev da povuče vojsku sa granice sa Ukrajinom uz obrazloženje da "može da raspoređuje vojsku gdje želi na svojoj teritoriji" i da je to odgovor na neprijateljske poteze NATO-a.
Vremenska ograničenja
Putin je pregovore sa SAD ocijenio kao "pozitivan korak", ali i rekao da želi brze rezultate.
Upitan da li će Rusija garantovati da neće napasti Ukrajinu, Putin je odgovorio da "Zapad prvo mora da da Rusiji garancije i to odmah".
Zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Riabkov, koji predvodi rusku delegaciju u Ženevi, rekao je da je zahtjev da se NATO ne šiti "suštinski" i da će razgovori biti besmisleni ako SAD to odbiju.
"Odlazimo na pregovore sa precizno definisanim zadatkom, koji treba da ispunimo po unaprijed definisanim uslovima".
Upozorio je da Rusija neće praviti ustupke pod pritiskom i da će pregovori biti okončani poslije prve runde ako SAD i saveznici ne budu htjeli da sarađuju.
Zbog ovakvog stava, SAD sumnjaju da Moskva ne želi ni da pregovara, već da propast pregovora upotrijebi kao opravdanje za agresiju.
"Vojno-tehničke mjere"
Moskva negira da planira invaziju na Ukrajinu, ali je Putin upozorio da će biti primoran da preduzme odrećene "vojno-tehničke mere" ako Zapad ne odgovori pozitivno na zahtjeve.
Nije rekao šta bi konkretno to podrazumijevalo, ali je rekao da su opcije brojne i da će zavisiti od toga šta kažu vojni eksperti.
Putin je istakao da nova hipersonična krstareća raketa Zikron, koja je testirana krajem decembra, može da pogodi sa razdaljine od 1.000 kilometara i da Rusiji daje mogućnost da odgovori ako NATO iskoristi Ukrajinu za raspoređivanje svojih raketa.
"I treba mi pet minuta da pozovem one koji za to izdaju naređenje", rekao je Putin.
See all News Updates of the Day
Stručnjaci iz Letonije: Rusija koristi migrante kao oružje da bi ojačala populiste
Evropske vlade optužuju Rusiju da migrante koristi kao oružje, tako što im pomaže da ilegalno ulaze u Evropsku uniju, čime se povećavaju političke tenzije u zemljama kao što su Finska, Poljska i Letonija.
Politički posmatrači u Letoniji kažu da je ta taktika djelimično dovela do jačanja ekstremno desničarskih partija na evropskim izborima ove godine.
Glavni grad Letonije - Riga - osjeća podjele koje rastu u toj zemlji, što je slučaj i u Litvaniji i Poljskoj. Eksperti u Letoniji kažu da je to dijelom posljedica toga što Rusija i njen saveznik Bjelorusija koriste migrante kao oružje.
"Rusija i Bjelorusija doslovno plaćaju hiljadama Iračana, Sirijaca, da ih stave u avion. Iskrcavaju se u Minsku i onda ih odvoze do granice sa Poljskom, Litvanijom i Letonijom i gurnu ih preko granice", kaže Veiko Spolitis, bivši zamjenik ministra odbrane Letonije.
Najezda migranata preko granice počela je 2021. Političari kažu da su Rusija i Bjelorusija imale jasan cilj.
"Da kreiraju diskurs na letonskoj političkoj sceni, kako bi se na vlast dovele razne vrste populističkih stranaka", ističe Spolitis.
Ainar Šlesers je na čelu jedne od takvih stanaka - "Letonija na prvom mjestu". Osnovao ju je 2021. godine u znak protesta zbog korištenja vakcina protiv Covida 19. Slesers je također poznati biznismen i političar u Letoniji koji radi na projektu izgradnje novih stanova i hotela na obalama Rige. Zauzeo je čvrst stav o ekonomiji i imigraciji.
"Ne moramo da dovodimo ljude iz zemalja Trećeg svijeta, koji će donijeti kriminal i probleme našoj zemlji. A vidimo šta se dešava u Evropi, na mnogim mjestima. Ne želim da imenujem zemlje, ali znate, sve te bande imigranata koje su došle, one stvarno povećavaju stopu kriminala. To je strašno", smatra on.
Međutim, veza između migracije i kriminala nije tako jednostavna, kaže Martin Lange, koji je proučavao to pitanje.
"Nije baš uvijek slučaj da novi imigranti, bez obzira iz koje zemlje dolaze, doprinose povećanju kriminala. Ako im nije dozvoljeno da rade, ako imaju loše životne uslove, to može da poveća stopu kriminala", rekao je Lange.
Neki analitičari smatraju da je korištenje migracija kao oružje deo "hibridnog rata" Rusije protiv Zapada - osmišljenog da se uzvrati centristima Evropske unije i ojačaju krajnje desničarske stranke, zarad ciljeva Moskve.
Međutim, neki eksperti kažu da je uticaj straha birača na porast populističkih i krajnje desničarskih stranaka u Evropi moguće preuveličan, dok drugi faktori, kao što je uticaj na spoljnu politiku, možda imaju veću ulogu.
Kelly Greenhill iz MIT Centra za međunarodne studije postavlja pitanje da li migracije kao oružje funkcionišu kao sredstvo spoljne politike: "Da. Mogu li da vam kažem da političari osjećaju da su veoma negativno pogođeni takvim oružjem? Da. Da li podaci na širem planu nužno sugerišu da su u pravu? Nisam baš sigurna."
"Letonija na prvom mjestu" dobila je mandat u Evropskom parlamentu u junu, poslije izbora na kojima su krajnje desničarske stranke ostvarile značajne uspjehe u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj.
Poljska je ove godine osudila Bjelorusiju zbog korištenja te taktike, dok je Finska, koja dijeli 1.300 kilometara dugu granicu sa Rusijom, sredinom jula usvojila zakon kako bi to spriječila.
Demokrate biraju novog predsjednika stranke
Predsjedavajući Demokratskog nacionalnog komiteta (DNC) Jaime Harrison obavijestio je lidere stranke da će DNC u februaru izabrati njegovog nasljednika - i taj izbor će mnogo govoriti o tome kako stranka želi da se ubuduće predstavi biračima, dok u Bijeloj kući bude Donald Trump.
Harrison je u pismu naveo da će DNC tokom januara održati četiri foruma za predstavljanje budućih kandidata, a da će finalno glasanje biti 1. februara na stranačkom sastanku u Marylandu.
Izbor novog predsjednika Demokratske stranke biće prvi korak u rješavanju unutrašnjih problema pošto je potpredsjednica SAD-a Kamala Harris izgubila izbore od Trumpa.
Demokrate će prethodno odrediti pravila za izbor novog predsjednika, potpredsjednika, generalnog sekretara i šefa za finansije.
"DNC je posvećen transparentnom, nepristrasnom i pravednom izboru nove generacije lidera koji će voditi stranku naprijed", naveo je Harrison u saopštenju.
Bivši guverner Marylanda Martin O'Malley i predsjednik Demokratsko-farmersko-radičke partije iz Minnesote Ken Martin, najavili su kandidaturu za predsjednika DNC-a.
Naredni šef DNC će morati iznova da gradi stranku, demoralisanu novom Trumpovom pobjedom. Također će nadzirati proces nominacije kandidata za izbore 2028. godine.
Odlazeći predsjednik Harrison je u pismu naglasio da želi da forumi na kojima će se birati njegov nasljednik budu prenošeni uživo i da se svim demokrata u SAD-u omogući da budu angažovani u tom procesu. Dodao je da će ostati neutralan u izboru novog predsjednika DNC-a.
Izgledi o prekidu vatre u Libanu ostavljaju stanovnicima Gaze osjećaj napuštenosti
Izgledi za sporazum o prekidu vatre između Izraela i libanonskog Hezbollaha bez sličnog sporazuma s Hamasom u Gazi doveli su do toga da se Palestinci osjećaju napušteno i strahuju da će se Izrael direktno fokusirati na svoj napad na enklavu.
Hezbollah kojeg podržava Iran počeo je ispaljivati projektile na Izrael u znak solidarnosti s Hamasom nakon što je palestinska militantna grupa napala Izrael u oktobru 2023. godine, što je izazvalo rat u Gazi.
Neprijateljstva u Libanu drastično su eskalirala u posljednja dva mjeseca. Izrael je pojačao zračne napade i poslao kopnene snage na jug Libana, a Hezbollah je zadržao raketnu vatru na Izrael.
Sada se čini da će Izrael odobriti američki plan za prekid vatre s Hezbollahom kada se sigurnosni kabinet sastane u utorak, dok je libanonski ministar vanjskih poslova Abdallah Bou Habib izrazio nadu da će primirje biti postignuto do utorka navečer.
Dok se diplomatija fokusira na Liban, Palestinci se osjećaju iznevjereno od svijeta nakon 14 mjeseci sukoba koji je razorio pojas Gaze i ubio više od 44.000 ljudi.
"To je pokazalo da je Gaza siroče, bez podrške i milosti nepravednog svijeta", rekao je Abdel-Ghani, otac petero djece koji je dao samo ime.
"Ljut sam na svijet koji nije uspio donijeti jedno rješenje za dva regiona," Abdel-Ghani. "Možda će biti još jedan dogovor za Gazu, možda."
Prekid vatre između Izraela i Hezbollaha bez dogovora za Gazu bio bi udarac za Hamas, čiji su se lideri nadali da će širenje rata na Liban pritisnuti Izrael da postigne sveobuhvatni prekid vatre. Hezbollah je insistirao da neće pristati na prekid vatre dok se ne završi rat u Gazi, ali je odustao od tog uslova.
"Imali smo velike nade da će Hezbollah ostati nepokolebljiv do kraja, ali izgleda da nisu mogli", rekao je Tamer Al-Burai, biznismen iz grada Gaze, koji je kao i većina stanovnika Gaze prognan iz svog doma. "Bojimo se da će izraelska vojska sada imati slobodne ruke u Gazi."
Izrael je obećao da će u potpunosti eliminirati Hamas.
"Nadali smo se da širenje rata znači jedno rješenje za sve, ali smo ostali sami pred monstruoznom (izraelskom) okupacijom", rekla je Zakeya Rezik, 56, majka šestero djece.
"Dosta je bilo, iscrpljeni smo. Koliko ih je još moralo umrijeti prije nego što su zaustavili rat? Rat u Gazi mora prestati, ljudi nestaju, gladuju i bombardovanje je svakodnevno."
Libanski izvori: Biden i Macron će objaviti primirje između Izraela i Hezbollaha
Očekuje se da će američki predsjednik Joe Biden i francuski predsjednik Emmanuel Macron uskoro objaviti prekid vatre u Libanu između oružane grupe Hezbollah i Izraela, izjavila su u ponedjeljak četiri visoka libanska izvora.
U Washingtonu je portparol Bele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao: „Blizu smo”, ali "ništa nije gotovo dok se sve ne uradi.”
Francusko predsjedništvo je saopćilo da su razgovori o prekidu vatre postigli značajan napredak. U Jerusalimu je visoki izraelski zvaničnik rekao da će se izraelska vlada sastati u utorak kako bi odobrila sporazum o primirju s Hezbollahom.
Znakovi diplomatskog proboja bili su praćeni teškim izraelskim zračnim napadima na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbollaha, dok je Izrael nastavio sa ofanzivom koju je pokrenuo u septembru nakon skoro godinu dana prekograničnih neprijateljstava.
Ured premijera Benjamina Netanyahua odbio je komentirati izvještaje da su se Izrael i Libanon složili s tekstom sporazuma. Međutim, visoki izraelski zvaničnik rekao je Reutersu da bi na sastanku vlade u utorak trebalo da se odobri tekst.
Izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima, Danny Danon, rekao je da će Izrael zadržati sposobnost da napadne južni Liban prema bilo kojem sporazumu. Liban se ranije protivio formulaciji koja bi Izraelu dala takvo pravo.
Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da su se jazovi između dvije strane značajno smanjili, ali da još uvijek postoje koraci koje treba poduzeti kako bi postigli sporazum.
„Često su posljednje faze sporazuma najteže jer se najteža pitanja ostavljaju za kraj”, rekao je on. „Trudimo se koliko možemo.”
Diplomatija ima za cilj natjerati Hezbollah i Izrael koji podržava Iran da okončaju borbe koje su izbile u oktobru 2023. paralelno s izraelskim ratom protiv palestinske islamističke grupe Hamas u Gazi. Sukob u Libanu drastično je eskalirao u posljednja dva mjeseca.
U Bejrutu, Elias Bou Saab, zamjenik predsjednika libanonskog parlamenta, rekao je Reutersu da „nisu preostale ozbiljne prepreke” za početak primjene primirja s Izraelom koji su predložili SAD, „osim ako se Netanyahu ne predomisli”.
Trump najavio hitno uvođenje carina na robu iz Meksika, Kanade i Kine
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump obećao je u ponedjeljak da će brzo uvesti carine Kini, Meksiku i Kanadi - tri najveća trgovinska partnera zemlje - povećavajući izglede za trgovinske ratove i veće cijene za američke potrošače.
Trump je u nizu postova na svom Truth Social računu kako bi najavio poteze, uključujući i izjavu da će prvog dana na funkciji „potpisati sve potrebne dokumente kako bi Meksiku i Kanadi naplatio carinu od 25 posto na SVE proizvode koji dolaze u Sjedinjene Države”.
Rekao je da će tarife ostati na snazi dok „droge, posebno fentanil, i svi ilegalni stranci ne prestanu ulaziti u našu zemlju!”.
Trump je rekao da Meksiko i Kanada imaju sposobnost da „lako riješe ovaj dugo tinjajući problem”.
Također se požalio na, kako je rekao, ulogu Kine u „ogromnim količinama droge, posebno fentanila, koje se šalju u Sjedinjene Države”.
"Dok ne prestanu, naplaćivat ćemo Kini dodatnih 10% tarife, iznad svih dodatnih tarifa, na sve njihove brojne proizvode koji dolaze u Sjedinjene Američke Države”, napisao je Trump.
Kina je odgovorila da „niko neće dobiti” trgovinski ili tarifni rat.
„Kina vjeruje da je kinesko-američka ekonomska i trgovinska saradnja po prirodi obostrano korisna”, rekao je Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Sjedinjenim Državama.
Sjedinjene Države, Meksiko i Kanada potpisale su novi trgovinski sporazum za vrijeme Trumpovog prethodnog mandata, sporazum koji će biti na reviziji 2026. godine.
Dogovor dopušta izuzeća nacionalne sigurnosti za ograničenja.
Trump i kanadski premijer Justin Trudeau razgovarali su o trgovini i sigurnosti granica nakon što je Trump najavio svoje planove u ponedjeljak, rekao je kanadski izvor upoznat sa situacijom.
Novi američki lider preuzima dužnost u januaru, ostavljajući prostor za pregovore i potencijalne promjene planova Trumpove administracije.
Trumpov kandidat za vođenje Ministarstva financija, Scott Bessent, napisao je u članku za Fox Newa prošle sedmice da tarife mogu biti „korisno sredstvo za postizanje ciljeva vanjske politike predsjednika”, uključujući pridobijanje druge vlade da poveća potrošnju na odbranu ili preduzme mjere trgovine drogom.
Zamjenica kanadskog premijera Chrystia Freeland i ministar javne sigurnosti Dominic LeBlanc objavili su kasno u ponedjeljak zajedničko saopštenje naglašavajući bliske veze između SAD-a i Kanade, uključujući kanadski izvoz energije u SAD i saradnju na zaustavljanju trgovine drogom.
„Naš odnos danas je uravnotežen i obostrano koristan, posebno za američke radnike. Danas Kanada kupuje više od Sjedinjenih Država nego Kina, Japan, Francuska i Velika Britanija zajedno”, navodi se u saopštenju.
Tarife plaćaju kompanije koje uvoze proizvode, što znači da bi se, ako se implementiraju, ti troškovi mogli prenijeti u obliku viših cijena za ljude koji kupuju niz dobara uključujući plin, automobile i hranu
Trump je koristio carine kao dio svoje ekonomske agende tokom svoje prethodne administracije, s posebnim fokusom na robu iz Kine. Kineska vlada je odgovorila sopstvenim carinama na proizvode proizvedene u SAD-u.
On se također fokusirao na sigurnost na američko-meksičkoj granici, naredivši izgradnju šire mreže graničnih zidova i zahtijevajući od meksičke vlade da preduzme korake za uklanjanje migranata iz područja u blizini granice sa SAD-om.
Posljednji Trumpovi zahtjevi dolaze u vrijeme kada hapšenja zbog ilegalnih prelazaka granice opadaju, a brojke iz oktobra pokazuju da su hapšenja bila blizu najniže vrijednosti u protekle četiri godine.
