"Sudu se prijeti drakonskim ekonomskim sankcijama od strane drugog stalnog člana Vijeća sigurnosti kao da je riječ o terorističkoj organizaciji", rekla je sutkinja Tomoko Akane u svom obraćanju na godišnjem sastanku te institucije, koji je otvoren u ponedjeljak.
Akane je mislila na primjedbe američkog senatora Lindsey Grahama, čija će republikanska stranka kontrolirati oba ogranka Kongresa u januaru, i koji je sud nazvao "opasnom šalom" i pozvao Kongres da sankcioniše tužioca. "Svakom savezniku, Kanadi, Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, ako pokušate pomoći MKS-u, mi ćemo vas sankcionisati", rekao je Graham za Fox News.
Grahama je naljutila najava prošlog mjeseca da su sudije odobrile zahtjev glavnog tužioca suda Karima Khana za izdavanje naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, njegovog bivšeg ministra odbrane i Hamasovog vojnog načelnika zbog zločina protiv čovječnosti u vezi sa 14-mjesečnim ratom u Gazi.
Ovo je prvi put da je globalni sud pravde prozvao trenutnog vođu velikog zapadnog saveznika.
ICC se suočava sa izazovima u vezi sa nalozima za hapšenje
Grahamova prijetnja se ne doživljava samo kao prazne riječi. Novoizabrani predsjednik Donald Trump sankcionirao je prethodnom tužitelju suda Fatou Bensoudu zabranom putovanja i zamrzavanjem imovine zbog istrage o američkim trupama i obavještajnim zvaničnicima u Afganistanu.
Akane je u ponedeljak takođe imala oštre reči na račun Rusije. "Nekolicina izabranih zvaničnika je podvrgnuta nalozima za hapšenje stalne članice Vijeća sigurnosti", rekla je ona. Moskva je izdala naloge za Hanom i drugima kao odgovor na istragu o Putinu.
Skupština država članica, koja predstavlja 124 zemlje članice MKS-a, sazvaće svoju 23. konferenciju kako bi izabrala članove komiteta i odobrila budžet suda u kontekstu nepovoljnih naslova.
MKS je osnovan 2002. godine kao stalni svjetski sud posljednje instance za krivično gonjenje pojedinaca odgovornih za najgnusnije zločine — ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, genocid i zločine agresije. Sud se uključuje samo kada nacije nisu u mogućnosti ili ne žele da procesuiraju te zločine na svojoj teritoriji. Do danas su 124 zemlje potpisale Rimski statut, kojim je osnovana ova institucija. Među onima koji nisu su Izrael, Rusija i Kina.
ICC nema policijske snage i oslanja se na države članice da izvrše naloge za hapšenje.
Kritičari suda osudili su odluku o nalozima za hapšenja za Netanyahua i bivšeg izraelskog ministra odbrane Yoava Gallant-a, a mnoge njegove pristalice dale su samo mlako odobravanje, što je ogromna suprotnost snažnoj potpori naloga za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina prošle godine zbog ratnih zločina u Ukrajini.
Američki predsjednik Joe Biden nazvao je naloge za Netanyahuom i bivšim ministrom odbrane "nečuvenim" i obećao da će stati uz Izrael. Prije godinu dana, Biden je nalog za Putinom nazvao "opravdanim" i rekao da je ruski predsjednik počinio ratne zločine. SAD nije zemlja članica ICC-a.
Francuska je rekla da će "poštovati svoje obaveze", ali da će morati razmotriti mogući Netanyahuov imunitet. Kada je objavljen nalog za Putinom, Francuska je rekla da će "podržati suštinski rad" suda.
Druga zemlja članica, Austrija, nerado je priznala da će uhapsiti Netanyahua, ali je naloge nazvala "potpuno neshvatljivim". Italija ih je nazvala "pogrešnim", ali je rekla da će biti obavezna da ga uhapsi. Njemačka je rekla da će proučiti odluku. Članica Mađarska je rekla da će biti uz Izrael umjesto sa sudom.
Stručnjak za globalnu sigurnost Janina Dill zabrinuta je da bi takvi odgovori mogli potkopati napore globalne pravde. "To zaista ima potencijal da ošteti ne samo sud, već i međunarodno pravo", rekla je ona za AP.
Milena Sterio, stručnjakinja za međunarodno pravo na Univerzitetu Cleveland State, rekla je za AP da bi sankcije protiv suda mogle uticati na brojne osobe koje doprinose radu suda, poput međunarodnog advokata za ljudska prava Amal Clooney. Clooney je savjetovala sadašnjeg tužioca o njegovom zahtjevu za potjernicama za Netanyahuom i drugima.
"Sankcije su ogroman teret", rekao je Sterio.
Optužbe protiv Khana
Takođe, nad sastankom u Hagu visi i unutrašnji pritisci sa kojima se Khan suočava. U oktobru je AP izvijestio da se 54-godišnji britanski advokat suočava s optužbama da je pokušao natjerati pomoćnicu na seksualni odnos i pipkao ju je.
Dvojica saradnika kojima se žena povjerila prijavili su navodno nedolično ponašanje u maju sudskom nezavisnom nadzornom organu, koji kaže da je intervjuisao ženu i okončao istragu nakon pet dana kada se ona odlučila protiv podnošenja zvanične tužbe. Khan nije ispitivan. On je negirao tvrdnje.
Skupština država članica najavila je da će pokrenuti eksternu istragu o optužbama. Nije jasno da li će tokom sastanka biti riječi o istrazi.
Kan je preuzeo riječ nakon Akane. Nije se direktno osvrnuo na optužbe protiv njega niti na prijetnje sudu, osim što je rekao da se institucija suočava sa "izazovima bez presedana".
Umjesto toga, istakao je nedavni zahtjev njegovog ureda za izdavanje naloga za hapšenje protiv šefa vojne vlade Mjanmara i rekao da planira da zatraži naloge vezane za Afganistan i Sudan u narednim mjesecima.
Krajem prošle sedmice, šest zemalja, uključujući Francusku, Luksemburg i Meksiko, zatražilo je od Khanove kancelarije da ispita moguće zločine u Afganistanu otkako su talibani preuzeli kontrolu 2021. Iako Khan nije obavezan da otvori istragu kao odgovor na takav zahtjev, raniji sudski tužioci su to radili.
Sud, koji se dugo suočavao s optužbama za neefikasnost, neće imati suđenja nakon dva zaključena u decembru. Iako je posljednjih mjeseci izdao niz naloga za hapšenje, mnogi osumnjičeni visokog profila i dalje su na slobodi.
Države članice ne djeluju uvijek. Mongolija je odbila da uhapsi Putina kada je bio u poseti u septembru. MKS traži bivšeg sudanskog predsjednika Omara al-Bashira zbog optužbi vezanih za sukob u Darfuru, ali je njegova zemlja odbila da ga preda. Prošle sedmice, Khan je zatražio nalog za šefom vojnog režima Mjanmara, višim generalom Min Aung Hlaingom, zbog napada na muslimansku manjinu Rohingya u zemlji. Sudije tek treba da odluče o tom zahtjevu.
„Postaje veoma teško opravdati postojanje suda“, rekao je Sterio.
