Linkovi

Teme

Tužilac tvrdi da je ponuđač u slučaju 'Respiratori' biran sms porukom

Arhiv - Premijer FBiH Fadil Novalić u pratnji advokatice Vasvije Vidović dolazi u Sud BiH.

Počelo je suđenje za najveću aferu u 2020. godini u Bosni i Hercegovini (BiH) -‘Respiratori’.

U nastavku glavnog pretresa pred Sudom Bosne i Hercegovine (BiH) protiv premijera Federacije BiH Fadila Novalića, bivšeg direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka, vlasnika kompanije "F.H. Srebrena malina" Fikreta Hodžića i ministrice finansija Federacije BiH Jelke Milićević, zbog afere -‘Respiratori’ , odbrana je počela sa uvodnim riječima.

Vasvija Vidović, advokatica prvooptuženog Fadila Novalića, tokom uvodnih riječi kazala je kako Tužilaštvo ima namjeru voditi istragu u glavnom pretresu i kazala kako se nada da Sudsko vijeće neće to dozvoliti.

“Tužilaštvo nam tvrdi, da je premijer Novalić zloupotrijebio okolnosti proglašenja pandemije, osmislio i proveo kriminalni plan sa ciljem protivpravne imovinske koristi koju je u tu svrhu udružio. Mi tvrdimo da niti jedan jedini dokaz na koji se pozivaju ne potvrđuje njihovu tezu o kriminalnim aktivnostima premijera”, navela je Vidović.

Suprotno tvrdnjama Tužilaštva, kazala je ona, odbrana premijera Novalića će dokazati da je svaka radnja premijera bila zakonita i usmjerena ka rješavanju posljedica izazvanih pandmijom korona virusa.

Tužilac Mirza Hukeljić, kazao je tokom uvodne riječi Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BiH), na suđenju za aferu ‘Respiratori’, da će Tužilaštvo dokazati kako je posao javnih nabavki zloupotrjebljen prilikom nabavke respiratora i medicinske opreme.

Tužilac je naveo kako će dokazati saslušanjem svjedoka da plan nije bio samo da se sredstva nezakonito isplate Federalnoj upravi civilne zaštite, već je podrazumijevao unaprijed odabir pravnog lica koje će nabaviti respiratore.

“Izvođenjem materijalnih dokaza dokazat ćemo da je postupak odabira ponuđača tekao je na način da u takvoj specifičnoj situaciji odluka o izuzeću od primjene zakona i unaprijed odabir ponuđana je bazirana na osnovu jedne SMS poruke”, rekao je tužilac.

Kazao je i kako je prvooptuženi premijer Federacije BiH Fadil Novalić imao vlast nad nabavkom respiratora, koji su obuhvaćeni optužnicom, a vještaci su bili saglasni da oni nisu bili namjenjeni intezivnoj njezi na kojoj se liječe oboljeli od COVID-a - 19. Tužilac je dodao da su respiratore vještačila dva vještaka, koji su dali isto mišljenje, jedan domaći, a jedan međunarodni.

Pred Sudom BiH u 10 sati i 30 minuta, na glavni pretres sa svojim advokatima, pojavili su se prvooptuženi, premijer Federacije BiH Fadil Novalić, bivši direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak, vlasnik kompanije "F.H. Srebrena malina" Fikret Hodžić i ministrica finansija Federacije BiH Jelka Milićević.

Premijer Federacije Fadil Novalić je odgovorajući na pitanja predsjedavajuće Sudskog vijeća Džemile Begović, pored ličnih podataka naveo da nema nijedno drugo državljanstvo osim bosanskohercegovačkog, te da nikada ranije nije osuđivan.

I bivši direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak, kazao je da se protiv njega ne vodi nikakav drugi sudski postupak, kao i ministrica finansija Jelka Miličević, koja je rekla da pored bosanskohercegovačkog ima i hrvatsko državljanstvo.

Vlasnik kompanije "F.H. Srebrena malina" Fikret Hodžić, naveo je tokom predstavljanja da se njegova kompanija bavi preradom voća i povrća, te da se protiv njega ne vodi nijedan drugi sudski postupak.

Svi optuženi, odgovarajući na pitanja, kazali su da su srednjeg imovnog stanja.

Vasvija Vidović, advokatica premijera Fadila Novalića tražila je da se ne čita optužnica, jer su se optuženi već izjasnili o krivnji, s čim su se složili i ostali advokati odbrane, kako bi imali dovoljno vremena za iznošenje uvodne riječi, budući da je predviđeno trajanje glavnog pretresa sat i 30 minuta.

Tužilaštvo BiH, je tražilo da se "ispoštuje početak sudskog postupaka" i počne sa čitanjem optužnice, što je predsjedavajuća sudskog Vijeća dozvolila.

Državni Sud je 18. januara potvrdio optužnicu i protiv četvoro optuženih.

Čitanje opsežne optužnice

Sudsko vijeće u ovom slučaju čine sudije Braco Stupar, Branko Perić i predsjedavajuća Vijeća Džemila Begović. Tužilac u postupku je Mirza Hukeljić.

U toku je čitanje opsežne optužnice, kojom se ova udružena skupina tereti da je nabavila stotinu komada respiratora ACM812A po uvećanim cijenama, pri čemu se isporučeni respiratori ne mogu koristiti u svrhe radi kojih su nabavljeni – za potrebe liječenja bolesti COVID-19, navodi se u optužnici. Zbog toga je oštećen budžet i omogućeno sticanje protupravne imovinske koristi koja bi bila podijeljena između pripadnika ove skupine, dodaju iz Tužilaštva BiH.

Šta se stavlja na teret optuženima?

Optuženima Novaliću, Solaku i Hadžiću se na teret stavlja počinjenje krivičnih djela u vezi s nabavkom 100 komada respiratora iz Kine u vrijednosti od 10,5 miliona konvertibilnih maraka (oko 5,3 miliona eura), te zaštitne opreme u vrijednosti od 2,9 miliona konvertibilnih maraka (1,48 miliona eura) za potrebe borbe protiv korona virusa u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), u vrijeme neposredno nakon proglašenja stanja nesreće.

Premijera Federacije BiH Fadila Novalića optužnica tereti za krivično djelo udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja i primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.

Novalić se tereti i za pranje novca, krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga, krivotvorenje službene isprave, povredu obaveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje.

Ministrica finansija u Vladi FBiH Jelka Miličević optužena je za nesavjestan rad u službi.

Nijedno od ovo dvoje visokih funkcionera nakon podizanja optužnice nije ponudilo ostavku na mjesto premijera, odnosno ministra finansija Federacije.

Respiratori nakon dostavljanja u Sarajevo. Izvor: Vlada FBiH
Respiratori nakon dostavljanja u Sarajevo. Izvor: Vlada FBiH

Uvoz respiratora?

Respiratore je iz Kine u aprilu 2020. godine, uvezla firma "F.H. Srebrena malina" u vlasništvu Fikreta Hodžića, a za potrebe Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ). Respiratori su u Bosnu i Hercegovinu stigli krajem aprila i koštali su Federaciju BiH 10,5 miliona konvertibilnih maraka (5,25 miliona eura).

Tužilaštvo BiH početkom maja 2020. pokrenulo je istragu o nabavci respiratora iz Kine, da bi krajem maja na saslušanje u Državnu agenciju za istrage i zaštitu BiH (SIPA) bili privedeni glavni osumnjičeni - Fadil Novalić, Fahrudin Solak i Fikret Hodžić.

Sud Bosne i Hercegovine je 31. maja odbio prijedlog Tužilaštva BiH da Novaliću, Solaku i Hodžiću odredi jednomjesečni pritvor, koji je zatražen zbog osnova sumnje da su počinili navedena krivična djela. Tada su svi pušteni da se brane sa slobode, uz mjere zabrane koje se odnose na „zabranu sastajanja sa svjedocima i zabranu međusobnog sastajanja osumnjičenih“. Sud BiH je ukinuo mjere 5. augusta.

Tužilaštvo BiH je više puta tokom istrage navodilo da su bili izloženi političkim pritiscima, te da je istraga bila ometana na više načina.

Četvoro optuženih u predmetu "Respiratori" izjasnili su se da nisu krivi na prvom ročištu koje je održano 29. januara u Sudu BiH u Sarajevu.

Advokatica koja zastupa premijera Federacije Fadila Novalića, Vasvija Vidović, je nakon ročišta novinarima rekla kako je ubijeđena da dokazi ne slijede činjenični opis optužnice. Navela je također kako misli da ima ‘nezakonito pribavljenih dokaza’, te najavila kako glavni pretres mora početi u roku od 30 dana.

“Ja ću u ovom slučaju napraviti izuzetak, obično ne držim uvodnu riječ, međutim u ovom slučaju ću, upravo zbog situacije koja jeste napravljena u javnosti. Tužilaštvo je sa medija planom, koji je potpuno neuobičajen, to je zapravo kršenje presumpcije nevinosti, stvorilo predožbu unaprijed o krivnji”, rekla je Vidović.

Istraga protiv osumnjičenog Aleksandra Zolaka, direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, nastavlja se u odvojenom predmetu, jer je istraga proširena u odnosu na postojanje osnova sumnje da su i u drugim slučajevima od Agencije za lijekove i medicinska sredstva donošene nezakonite odluke.

(Ne)ispravni respiratori

Prva pošiljka od 80 respiratora stigla je u Sarajevo 24. aprila. Vještačenjem je Tužilaštvo BiH utvrdilo da njihovo korištenje nije preporučeno u jedinicama intenzivne njege. Preostalih 20 od ukupno 100 respiratora nabavljenih iz Kine stiglo je na Međunarodni aerodrom u Sarajevu tri dana kasnije.

Iz Federalne uprave civilne zaštite, 23. februara je potvrđeno da je većina dobila odobrenje za upotrebu i mogu se koristiti u medicinskim ustanovama.

„Izvršena je verifikacija većine uređaja i oni su sad na raspolaganju. Ostalo je još pet koji trebaju biti servisirani i raspoređeni,“ potvrdila je za Radio Slobodna Evropa Majda Kovač, portparol Uprave.

Respiratori su ranije podijeljeni zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH, ali se nisu smjeli upotrebljavati prije no što budu verifikovani.

Suđenje premijeru Federacije BiH i ostalima za aferu ‘Respiratori’, prvi put će se moći pratiti preko preko Youtube platforme, čime Sud Bosne i Hercegovine (BiH) počinje sa prenosom suđenja u krivičnim postupcima preko ove platforme. Ovo, kao i druga suđenja će biti prenošena preko posebno kreiranog i zaštićenog naloga.

See all News Updates of the Day

U Americi pokrenuta inicijativa da se pokret čiji se osnivač krio u BiH stavi na listu terorističkih organizacija

Robert Rundo u istočnoj Evropi. (Foto: Screenshot videa koji je naknadno uklonjen sa stranice YouTube.)

Dok policijske agencije u Bosni i Hercegovini tragaju za jednim od osnivača američke ultradesničarske organizacije a on na svojim kanalima na društvenim mrežama govori o izbjegavanju tog traganja, u SAD-u je pokrenuta inicijativa da se organizacija Rise Above Movement (RAM) stavi na listu stranih terorističkih organizacija.

Zastupnica u američkom Kongresu Elissa Slotkin nedavno je zatražila da se pojedine desničarske organizacije pred vlastima Sjedinjenih Američkih Država (SAD) proglase terorističkim.

Na predloženoj listi, na kojoj je zamišljeno da se nalaze strane organizacije bijelih supremacista, nalazi se i američka organizacija Rise Above Movement, čiji je jedan od osnivača Robert Rundo. U dodatnom objašnjenju zašto se pokret osnovan u SAD-u nalazi na listi stranih organizacija, ured zastupnice Slotkin je za BuzzFeed News objasnio kako je RAM uveden kako bi se identificirali saradnici organizacije koji djeluju u inostranstvu. Njihov vođa Rundo je, prema pisanju Radio Slobodne Evrope, gradio veze s desničarima u Ukrajini.

Kako navodi LA Times pozivajući se na FBI, Rundo se 2019. godine suočio s optužbama da je fizički nasrnuo na policajca i grupu demonstranata u Berkeleyju. Nakon dvogodišnje sudske procedure Rundo se ponovo suočava sa ovim optužbama.

Prema pisanju Bellingcata, on se 2020. godine našao u Srbiji, gdje je nastavio graditi veze, da bi potom u februaru 2021. bio protjeran, nakon čega je završio u Bosni i Hercegovini, o čemu je pisao i BIRN BiH.

Početkom maja 2021. godine Rundo je na svom podcastu, koji se emitira na društvenoj mreži Telegram, kazao kako je nakon Srbije bio u jednoj državi iz koje je pobjegao i u kojoj je njegovo prisustvo bilo proglašeno “prijetnjom za nacionalnu sigurnost”.

Robert Rundo pokazuje grafit u Beogradu. Foto: Screenshot iz videa na aplikaciji Telegram
Robert Rundo pokazuje grafit u Beogradu. Foto: Screenshot iz videa na aplikaciji Telegram

“Bio sam u jednoj zemlji kratko vrijeme. Moje prisustvo bilo je od značaja za njihovu nacionalnu sigurnost iako nije bilo kršenja zakona. Morao sam (…) na sreću sam uspješno pobjegao, a o tome ću jednog dana pričati”, rekao je Rundo.

Iz Granične policije BiH nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH da li su evidentirali Rundoov izlazak iz zemlje.

Na kanalima na Telegramu posvećenim Rundou danas se promoviraju aktivnosti virtuelne mreže organizacija Active Club. Tu se objavljuju i fotografije podrške zatvorenim bivšim članovima RAM-a, samoj organizaciji RAM te reklame za prodaju odjeće.

Prema saopćenju Državnog tužilaštva SAD-a, tri člana RAM-a se nalaze u zatvorima u SAD-u nakon incidenta u Charlottesvilleu 2017. godine.
Stavljanje neke organizaciju na listu terorističkih bilo bi bitno za vlasti u BiH i na osnovu njih bi morali djelovati brzo, objašnjava generalni sekretar Centra za sigurnosne studije u Sarajevu Benjamin Plevljak.

“Činjenica jeste da je on problematična ličnost i da je pokušavao uspostaviti kontakte s desničarima u Evropi, ali ako on nije zvanično na radaru, onda su stvari malo osjetljive”, kaže on.

BiH trenutno nema važeću strategiju za borbu protiv terorizma, a u staroj desničari nisu bili posebno označeni. Plevljak objašnjava da je strategija ipak omogućavala rad na suzbijanju krajnje desničarskih organizacija.

“Potvrda toga je kontekstualni sadržaj osnovnog cilja strategije, koji ukazuje da je potrebno ‘suzbijati sve oblike ekstremističkog i terorističkog djelovanja…’. Ipak, ono mnogo važnije jeste u kojoj mjeri se strateški dokumenti realiziraju u praksi, jer šta znači slovo na papiru ako će implementacija strategije biti neodgovarajuća?”, navodi Plevljak i dodaje kako je primjetan veći porast desničarskog ekstremizma u Evropi.

On kaže kako je broj desničarskih terorističkih napada u konstantnom porastu, pozivajući se na Global Terrorism Index (GTI) iz 2020. godine, gdje je broj smrtnih slučajeva od terorizma širom svijeta bio u padu petu godinu zaredom, ali se broj desničarskih terorističkih napada povećao za 250 posto u istom periodu.

Kako za BIRN BiH kaže Adrian Shtuni, stručnjak za sigurnost sa sjedištem u Washingtonu, na Zapadnom Balkanu postoji tendencija da se ultradesničarska prijetnja ne shvata dovoljno ozbiljno.

On za Rundoa podsjeća da se RAM predstavljao kao organizacija ljubitelja borilačkih sportova, dok je američko tužilaštvo RAM ocijenilo kao militantnu supremacističku grupu koja izražava antisemitske i rasističke stavove.

“On je dobar dio 2020. godine proveo u Istočnoj Evropi i na Balkanu, posjećujući neonacističke događaje i promovišući supremacističke poruke na društvenim mrežama. To sugeriše da je imao bazu podrške u državama u kojima je boravio”, kaže Shtuni.

Također treba imati u vidu, smatra Shtuni, da ratna prošlost Zapadnog Balkana igra značajnu ulogu u privlačenju ekstremista.

“Manifest Andersa Breivika gotovo 1.000 puta spominje ratove u Jugoslaviji, a Karadžića smatra evropskim herojem. Na sličan način Brenton Tarrant bio je inspirisan Breivikom i Karadžićem. Dakle, region privlači desničarske ekstremiste zato što rat u Bosni vide kao izvor inspiracije za svoje ‘svete ratove’”, kaže Shtuni.

Breivik je osuđen na 21 godinu zatvora s mogućnošću produženja za teroristički napad u Norveškoj izveden 2011. godine, kada je usmrtio 77 osoba, a Tarrant je 2019. ubio 51 osobu prilikom terorističkog napada u novozelandskom Christchurchu, za što je osuđen na doživotni zatvor.

Članica Pussy Riot uhapšena u Moskvi

Arhiv - Veronika Nikulshina, članica benda Pussy Riot

Policija u Moskvi privela je Veroniku Nikulshinu, članicu grupe Pussy Riot, bez objašnjenja.

Nikulshina je 7. maja na Instagramu napisala da su je četvorica policajaca uhvatili u blizini njenog stambenog bloka, ne rekavši zašto je privode.

Nikulshinin advokat Mansur Gilmanov rekao je za Open Media da je njegova klijentica zadržana pod sumnjom da je bila neposlušna prema policiji.

Novinska agencija Interfax navela je kako je izvor u policiji rekao da je Nikulshina privedena "kako bi spriječila moguće provokacije tokom proba za vojnu paradu" prije Dana pobjede, koji će biti obilježen 9. maja.

Članice Pussy Riota poznati su po različitim performansima koje izvode širom Rusije u znak protesta zbog politike vlasti i u borbi za ljudska prava u Rusiji.

Članice te grupe Nadezhda Tolokonnikova i Maria Alyokhina osuđene su 2012. godine zbog "huliganizma motivisanog vjerskom mržnjom" zbog performasna u kojem su upali u moskovsku katedralu Hrista Spasitelja i otpjevali "pank molitvu" protiv Vladimira Putina , koji je u to vrijeme bio premijer i vodio kampanju za povratak na predsjedničko mjesto.

Tolokonnikova i Alyokhina bile su pri kraju da odsluže dvogodišnju zatvorsku kaznu kada su puštene na slobodu u decembru 2013. godine u okviru amnestije. One su je odbacile kao propagandni trik za poboljšanje imidža Putina uoči Zimskih olimpijskih igara 2014. u Sočiju.

Kina suspendovala ekonomski dijalog s Australijom

Zastave Australije i Kine.

Kina kaže da obustavlja daljnji ekonomski dijalog s Australijom što je najnoviji znak pogoršanja odnosa.

Stručnjaci su taj potez uglavnom nazvali simboličnim jer se posljednji sastanak okvira Kinesko-australijskog strateškog ekonomskog dijaloga dogodio prije četiri godine.

Australijski poslovni čelnici, međutim, kažu kako vjeruju da je suspenzija u četvrtak nova najniža razina bilateralnih odnosa.

Kineski državni mediji rekli su da je Australija poremetila ekonomsku saradnju akcijama poput zabrane da kineski tehnološki gigant Huawei gradi 5G mrežu. Kina je takođe optužila Canberru "za hladnoratovski način razmišljanja i ideološku diskriminaciju".

Odlukom Pekinga formalno će se zaustaviti kontakt između ključnih trgovinskih zvaničnika. Ministarska suradnja dviju vlada već je bila obustavljena više od godinu dana.

U Canberri, ministar trgovine Dan Tehan rekao je da je razočaran i da je otvoren za dijalog i "angažman na ministarskom nivou".

Opozicioni lider Anthony Albanese također je pozvao obje strane da riješe svoje razlike.

"Ovo je žalosno", rekao je Albanese. "Nama je potreban dijalog s Kinom. Ipak, to ne može biti samo po njihovim uslovima. To mora biti pod uvjetima obje države, pa je ovo za žaljenje."

Kina je daleko najveći australijski trgovinski partner, ali posljednjih godina tenzije su se pojačale. Odluka iz 2018. Da Huawei gradi 5G mrežu razbjesnila je Peking. To neprijateljstvo eskaliralo je prošle godine nakon sporova oko porijekla pandemije koronavirusa, nacionalne sigurnosti i ljudskih prava.

Kina je kasnije uvela trgovinske sankcije protiv vrijednog australijskog izvoza, iako australijski izvoz rude željeza - ključnog sastojka u proizvodnji čelika - nije pogođen.

Do napetosti između Australije i Kine došlo je kada je grupa država G-7 pozvala Peking da poštuje osnovna prava i slobode.

Sjedinjene Države i neke evropske države optužile su Kinu za kršenje ljudskih prava manjinskog muslimanskog stanovništva u provinciji Xinjiang, oružane prijetnje Tajvanu i ekonomsku prisilu.

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:38 0:00

Njemačka protiv načela "legitimnog predstavljanja" u Izbornom zakonu BiH

Zastave BiH ispred Parlamenta i Vijeća ministara BiH.

Njemačka vlada je u odgovoru na pitanje zastupnika iz Zelene stranke Manuela Sarrazzina u vezi s procesom reforme izbornog zakona u Bosni i Hercegovini (BiH), navela da bi načelo "legitimnog političkog predstavljanja", o kojem se raspravljalo u kontekstu izborne reforme, moglo dodatno produbiti podjelu BiH i zakomplicirati provedbu relevantnih sudskih presuda.

Načelo legitimnog političkog predstavljanja odnosi se na zahtjeve, između ostalog, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kad je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH i zastupnika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Državni sekretar njemačkog ministarstva vanjskih poslova Miguel Berger u odgovoru zastupniku Sarrazinu navodi da je za njemačku vladu, "presudna provedba presude Sejdić-Finci iz 2009. o ustavnim promjenama, kako bi se zaustavila diskriminacija građana BiH koji se ne pridružuju nekom od konstitutivnih naroda".

"Prevladavanje etničke podjele u zemlji trebalo bi biti vodeći politički cilj", navedeno je u odgovoru njemačke vlade.

Pismo njemačkog državnog sekretara iz Minsitarstva vanjskih poslova na Twitteru je podijelilo Vijeće za demokratizaciju politike iz Berlina.

Grupa od šest parlamentaraca Europskog parlamenta u pismu upućenom Josepu Borrellu, predsjedniku Europskog parlamenta, i Oliveru Varhelyiju, komesaru EU za proširenje, izrazila je zabrinutost zbog načina rada EU u BiH, kazavši kako su "pregovori u procesu reformi izbornih zakona uključivali ograničen broj političkih strana, uglavnom iz dvije političke partije u BiH od kojih obje teže da predstavljaju dva od tri konstitutivna naroda u BiH".

Pismo njemačke vlade također ukazuje na nužnost provedbe presuda Europskog suda, umjesto pitanja "legitimnog političkog predstavljanja", koje se najviše odnosi na način izbora člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uvjeta u Mišljenju Europske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.

Neke od izmjena značit će i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.

S tim u vezi su i presude Europskog suda za ljudska prava protiv BiH u slučaju Sejdić-FInci, ali i brojne druge. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), izbor Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji dolazi iz stranke građanske orijentacije, smatraju "nelegitimnim predstavnikom iz reda hrvatskog naroda".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG