Ispod je lista zemalja koje žele da uđu u EU.
Zemlje kandidati
Turska je kandidat od 1999. Dok je i dalje zvanično kandidat, pregovori sa EU su već dugo zamrznuti, uglavnom zbog ljudskih prava i problema sa vladavinom. Ulazak u EU za državu od 85 miliona ljudi trenutno nije dio političke debate.
Sjeverna Makedonija je kandidat od 2005. Na putu je ka EU i od 2004. godine ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je posebno sačinjen plan za međusobne odnose. Dobila je zeleno svjetlo za početak pregovora 2020, nakon što je promijenila ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija kako bi izašla u susret Grčkoj. Pregovori tek treba da počnu, jer se tome protivi susjedna Bugarska.
Crna Gora je kandidat od 2010. Ova zemlja na Balkanu se prijavila za članstvo u EU 2008. godine. Pregovori su počeli 2012. godine i od tada je otvoreno 33 poglavlja, što su područja u kojima kandidat treba da se približi evropskim zakonima, a tri poglavlja su privremeno zatvorena.
Srbija je kandidat od 2012. Kao potencijalni kandidat viđena je još 2003. godine i ima SSP sa EU od 2013. Godinu dana kasnije počeli su pregovori o pristupanju i za sada je otvoreno 22 od 35 poglavlja, i dva su zatvorena.
Albanija je kandidat od 2014. godine. Kao potencijalni kandidat viđena je 2003, a prijavila se 2009 da postane članica EU. Brisel je dao Albaniji status kandidata 2014. Pregovori o pristupanju su zvanično krenuli 2022, nakon što je Albanija prihvatila da mijenja pravosuđe, obavještajne službe i javnu administraciju i bori se protiv korupcije i organizovanog kriminala. Pregovori još nisu počeli, jer je EU otvorila pristupne pregovore ove zemlje zajedno sa Sjevernom Makedonijom, što u praksi znači da obje blokira Bugarska.
Moldavija je kandidat od 2022. EU ima sporazum o pridruživanju sa Moldavijom, uključujući i dio o slobodnoj trgovinskoj zoni od 2016. Kako bi započela pregovore u pristupanju, Evropska komisija tražila je od Moldavije da reformiše pravosuđe, smanji korupciju i organizovani kriminal, oslobodi se oligarha, da reformiše javnu administraciju i finansije kao i da uključi građansko društvo i pojača zaštitu ljudskih prava.
Ukrajina je kandidat od 2022. Kijev se prijavio sa članstvo u EU nekoliko dana nakon što je počela invazija Rusije na tu zemlju u februaru 2022, i dobila je status kandidata u junu iste godine. Odnosi između EU i Ukrajine traju skoro 30 godina, EU je potpisala Sporazum o partnerstvu i saradnji sa Ukrajinom 1994. godine i on je počeo da važi 1998. Poslije "Narandžaste revolucije" 2004. godine Ukrajina je postala prioritetni partner za EU, nakon što se ova zemlja suprotstavila izbornoj krađi i korupciji, čime je signalizirala da je na putu ka EU integracijama. Proruski predsjednik Viktor Janukovič je 2014. godine odbio da popiše Sporazum o saradnji i trgovini sa EU, čime je počela Majdanska revolucija, nakon koje je Rusija anektirala Krim. Sporazum o saradnji i trgovini stupio je na snagu 2017. godine.
Bosna i Hercegovina je kandidat od 2022. Zemlja je viđena kao potencijalni kandidat 2003. godine i ima SSP sa EU od 2015. Prijavila se za članstvo u EU 2016. Kako bi započetla proces pregovora, Bosna treba da primijeni 14 prioriteta koje joj je postavila Komsija 2019. godine koji se uglavnom tiču demokratije i funkcionalnosti države, vladavine prava, osnovih prava i reforme javne administracije.
Zemlje koje čekaju status kandidata
Gruzija se prijavila za članstvo 2022. EU je rekla da će odobriti status Gruzije čim Tbilisi otkloni neke prepreke, prije svega vezane za vladavinu prava, nezavisnost sudova i medijske slobode. Od 2016. godine, EU i Gruzija imaju sporazum o saradnji koji pokriva i trgovinu.
Kosovo se prijavilo za članstvo 2022. Brisel ima u vidu evropsku perspektivu za Kosovo još od 2005, čak i prije nego što je Kosovo donijelo Deklaraciju o nezavisnosti od Srbije 2008. Ipak, Kosovo kao nezavisnu državu ne priznaju sve članice EU. Od 2016. godine postoji SSP sa Kosovom koji je osnova za pristupanje.
