Šešelj je kaznu već odslužio tako što je taj period proveo u pritvoru, rekao je Theodor Meron, predsjedavajući Žalbenim vijećem Mehanizam za međunarodne tribunale, pravni nasljednik Tribunala u Hagu.
Šešelj je proglašen krivim za govor kojim je podstrekao na zločine protiv čovječnosti nad Hrvatima u Hrtkovcima, Vojvodina, dok je oslobođen svih drugih optužbi.
U govoru u Hrtkovcima od 6. maja 1992. godine, Šešelj je pozivao na progon Hrvata. Govorio je da nema mjesta za Hrvate u Hrtkovcima i da mogu da ostanu samo oni Hrvati koji su „krvarili u borbi zajedno za Srbima”.
Šešelj je izjavio i da je ubijeđen da će Srbi iz Hrtkovaca i okolnih sela znati da sačuvaju slogu i jedinstvo i da će „vrlo brzo otarasiti preostalih Hrvata u (svom) selu i okolini”.
Progon Hrvata iz Hrtkovaca je uslijedio nakon Šešeljevog govora, rekao je Meron.
Šešelj, koji se na nalazi na slobodi u Beogradu, ranije je najavio da neće doći u Hag i prisustvovati objavi presude.
Žalbeno vijeće se osvrnulo na Šešeljeve govore u Vukovaru i Zvorniku.
Žalbeno vijeće smatra da je Šešeljev govor Zvorniku kojim je pozivao na etničko čišćenje i druge govore mogle su navesti ljude da počine zločine nad civilima.
Ipak, kako zaključuje Žalbeno vijeće, osim govora u Hrtkovcima, proteklo je mnogo vremena od Šešeljevih govora i počinjenja zločina, te da nema konkretnih dokaza kakav su uticaj imali govori na počinioce zločina.
Šešelj je oslobođen odogovornosti da je učestvovao u udruženom zločinačkom podhuvatu sa ciljem da se hrvatsko i muslimansko stanovništvo ukloni iz dijelova Hrvatske, BiH i Vojvodine.
Optužbi da je u okviru udruženog zločinačkog poduhvata odgovoran za progone, ubistva, mučenja, bezobzirna razaranja i druge zločine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji Šešelj je oslobođen nakon prvostepenog suđenja u martu 2016. godine.
Većina članova Vijeća je utvrdila da je regrutovanje dobrovoljaca, zbog kojeg se smatralo da je Sešelj učestvovao u udruženom zločinačkom podhuvatu, bilo legalna aktivnost regulisana jugoslovenskim ustavom i drugim zakonima u to vrijeme, navodi se u obrazloženju presude.
Nije sporno da je optuženi bio vođen političkom strašću da se stvori Velika Srbija, ali ništa ne ukazuje na zločinački cilj slanja dobrovoljaca, navodi se u presudi.
Obrazlažući govore optuženog većina članova Vijeća „nije mogla da odbaci razumnu mogućnost da su izrečeni u kontekstu sukoba i da im je cilj bio podizanje morala njegovih vojnika, a ne da ih pozove da nemaju milosti ni prema kome”.
Šešelj se danas nalazi na prijevremenoj slobodi u Beogradu na koju je pušten zbog tumora na jetri.
U žalbi na oslobođajuću presudu iznesenu krajem prošle godine, tužilac Mathias Marcussen je uvjerenja da su sudije iz prvostepenog postupka na pogrešan su način utvrdile činjenice, kao i da su propustile dati obrazloženja zbog kojih je Šešelj oslobođen.
Tužilački tim zatražio je osudu za Šešelja po svim tačkama optužnice.
Šešelj se predao 2003. godine, nakon izdatog naloga za njegovo hapšenje, a suđenje je počelo 2007. godine.
Zbog nepoštivanja suda tokom procesa, Šešelj osuđen na ukupno četiri godine i devet mjeseci, navodi se u izvještaju BIRN-a BiH.
Više o procesu protiv Šešelja možete pročitati ovdje.
