Uprkos ranijim najavama, Vlada Republike Srpske povukla je takozvani Zakon o stranim agentima sa dnevnog reda sjednice entitetskog parlamenta u kome je prethodno najavljivan kao “revolucionarno rješenje za transparentnost nevladinih organizacija”, suprotno kritikama da je inspirisan ruskim načinom obračunavanja s neistomišljenicima.
Miloš Bukejlović, ministar pravde Republike Srpske, kratko je pred kraj sjednice Narodne skupštine saopćio poslanicima da povlače Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija sa dnevnog reda, bez objašnjenja zašto neće biti glasanja o spornom zakonu.
Ubrzo se na društvenoj mreži X oglasio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je kazao kako su nakon nekoliko dana konsultacija s Vladom i poslanicima odlučili povući zakon zbog određenih prigovora u vezi sa europskim normama.
“A pošto je Republika Srpska opredijeljena europskom putu, dogovorili smo se da ovaj zakon povučemo i dodatno usaglasimo sa zakonima koje imaju i primjenjuju pojedine europske zemlje, kako bismo ga uskladili s europskom pravnom praksom”, naveo je Dodik, uz dodatak da će u dogledno vrijeme zakon biti vraćen u ponovnu proceduru.
Dodik je napisao kako su svi pravni stručnjaci koji su razmatrali prijedlog zakona “saglasni da je on u potpunosti usaglašen sa zakonom koji imaju Sjedinjene Američke Države, te da je blaži po formi i određenim pravnim normama”.
Ova odluka Vlade RS-a dolazi u trenutku kada je Parlament Gruzije odlučio da odbije veto predsjednice ove zemlje na sličan zakon koji su ranije tokom mjeseca usvojili.
Detektor je ranije, nakon posjete glavnom gradu Gruzije, pisao kako ova dva prijedloga zakona izazivaju potpuno suprotne reakcije u dvije zemlje, pa dok se u Tbilisiju svakodnevno od 15. aprila održavaju veliki protesti na kojima učestvuju hiljade građana, u Bosni i Hercegovini javnost je poprilično tiha u vezi sa ovim zakonom.
Oba zakona, jedan usvojen u Gruziji, i Prijedlog koji je danas povečen sa dnevnog reda NSRS, najsličniji su onom ruskom, koji već godinama režim Vladimira Putina koristi kako bi progonio svoje protivnike. Iskustva državljana Rusije koji su proglašeni stranim agentima pokazuju kako bilo ko može biti dobiti ovu etiketu, nakon čega postaje nepoželjan u vlastitoj domovini.
Predlaganja oba zakona u parlamentima Gruzije i RS-a pratila je slična propaganda, koja se temeljila na tvrdnji kako nije riječ o ruskoj, nego verziji zakona koja je na snazi u SAD-u, iako su iz američke verzije izuzete religijske, obrazovne, naučne i umjetničke organizacije, što nije slučaj u ovim prijedlozima, na šta je Detektor ranije ukazivao.
Ova propaganda bila je pojačana i ruskim narativima usmjerenim protiv Zapada, te posebno objavama kako protestima u Gruziji zapravo Zapad režira globalni rat i otvara novi front, nakon prvog otvorenog u Ukrajini. Posebno mjesto u ovim narativima zauzima i takozvana borba za zdrave vrijednosti i tradicionalnu porodicu.
Detektor je u septembru prošle godine pisao kako je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija uprkos brojnim kritikama međunarodnih zvaničnika i ambasada da ovo zakonsko rješenje udaljava od demokratskog društva i puta BiH ka Evropskoj uniji.
Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona još u martu 2023., kada su protiv sličnog u Gruziji vođeni prvi protesti.
