Linkovi

Najnovije

Intervencija federalnih agenata u Oregonu mogući uzrok ustavne krize

Demonstranti tokom protesta zbog rasne nejednakosti u Portlandu (Foto: Reuters/Caitlin Ochs)
Demonstranti tokom protesta zbog rasne nejednakosti u Portlandu (Foto: Reuters/Caitlin Ochs)

Sjedinjene Države bi mogle da se nađu na pragu ustavne krize poslije događaja u američkoj državi Oregon, i sukoba tokom višenedjeljnih protesta pred portlandskim sudom, u kojima su učestvovali demonstranti i agenti federalnih policijskih snaga, kamuflirani među okupljenim građanima.

Raspoređivanje federalnih snaga - agenata u Portlandu, prijestonici američke države Oregon, potez koji je gromoglasno pozdravio predsjednik Donald Trump - povučen je bez saglasnosti lokalnih vlasti.

Demonstranti su preplavili plato pred federalnim sudom prošlog ponedjeljka uveče - prije nego što ih je policija rastjerala tokom intervencije u kojoj su korištene šok bombe i takozvana LRAD tehnologija (Long Range Acustic Device - akustični uređaj dugog dometa), koja proizvodi oštar i glasan zvuk, kroz ravan disk, sačinjen od više malih megafona.

Državne i lokalne vlasti, koje nisu tražile saveznu pomoć, čekaju presudu na osnovu tužbe koju su podnijele povodom toga krajem prošle nedjelje.

Elen Rozenblum, državna tužiteljka, navela je u sudskim dokumentima da su maskirani federalni agenti hapsili građane na ulici, daleko od sudnice, bez povoda - odvozeći ih u neobilježenim automobilima.

Predsjednik Donald Trump poručio je da planira slanje federalnih agenata i u druge američke gradove.

“Rasporedićemo više federalnih službenika - to vam sa sigurnošću mogu reći”, poručio je Trump u ponedjeljak.

“U Portlandu su uradili sjajan posao. Bili su tamo tri dana i za kratko vrijeme su postigli veliki uspjeh”, pohvalio se američki predsjednik.

Tim povodom pismom su se obratila Lori Lajtfut, gradonačelnica Čikaga i kritičarka američkog predsjednika, koja je odbacila bilo kakav vid angažmana federalnih službenika u tom gradu.

Federalne snage raspoređene u Portlandu specijanim ukazom predsednika Donalda Trampa o zaštiti federalnih spomenika i objekata
Federalne snage raspoređene u Portlandu specijanim ukazom predsednika Donalda Trampa o zaštiti federalnih spomenika i objekata

Ukazala je da je slanje i raspoređivanje onih koji, kako je navela, hapse i pritvaraju građane bez ikakvog razloga, loša ideja i zatražila od predsjednika da se uzdrži od toga.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) planira da razmjesti oko 150 agenata u Čikagu - rekao je agenciji AP neimenovani zvaničnik Sekretarijata koji ima neposredna saznanja o tom planu. AP je pojasnio da tom zvaničniku nije odobreno da javno govori o tome i svoja saznanja je tom mediju prenio pod uslovom očuvanja anonimnosti.

Ti agenti se, prema istom izvoru, bave istragama krijumčarenja ljudi, droge i oružja, kao i seksualnog iskorištavanja djece. Takođe, bili su raspoređeni na američko-meksičkoj granici tokom eskalacije migrantske krize iz centralnoameričkih država.

Predsjednik Trump, koji je demonstrante naziva anarhistima i agitatorima, rekao je da su agenti Sekretarijata za unutrašnju bezjbednost i Sekretarijata za pravosuđe angažovani da uspostave red ispred zgrade suda i pomognu gradu Portlandu.

Potezi Trumpove administracije suprotni su uobičajenom postupanju američkih konzervativaca koji se sa uvažavanjem odnose prema nadležnostima država i lokalnih vlasti. Veoma su se obazrivo odnosili prema angažovanju resursa federalne vlade - posebno angažovanju agenata.

Rend Pol, senator iz države Kentaki i jedan od istaknutijih republikanaca, koji pripada libertartarijanskom krilu partije, kritikovao je upotrebu federalnih resursa.

„Ne možemo se odreći slobode zbog bezbjednosti. Sprovođenje zakona donijetih na lokalnom nivou može i treba da riješi ove situacije u našim gradovima. Tu nema mjesta za federalne trupe ili neidentifikovane agente”, objavio je Pol.

Stručnjaci za ustavno pravo ukazuju da angažovanje federalnih službenika predstavljaju crvenu liniju u slučaju koji bi mogao postati svojevrsni test za američke države - s obzirom na to da djeluje da Trumpova administracija proširuje djelokrug rada federalnih snaga.

“Ideja da postoji prijetnja za federalni sud i da će federalne vlasti jednostavno upasti i raditi šta god im je volja - bez usaglašavanja i saradnje sa državnim i lokalnim vlastima je neobična - van konteksta građanskog rata”, smatra Majkl Dorf, profesor predmeta Ustavno pravo na Univerzitetu Kornel.

“Kod autoritarnih vladara standardni je potez da se potreba za prekidom nasilja iskoristi kao povod za primjenu sile. Na taj način izaziva se nasilni odgovor i pokreće se spirala nasilja”, ukazuje Dorf.

Međutim, Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost objavio je da su federalni agenti bili blokirani u zgradi portlandskog suda – i da su pojedinci ručnim lampama - laserima pokušavali da ih oslijepe.

"Portland je prepun nasilnih anarhista koji napadaju federalne službenike i zgrade", ukazano je u Tviter objavi naloga za odnose sa javnošću Sekretarijata.

„Ovdje nije riječ o mirnim protestima - već o počinjavanju federalnih krivičnih dela”, ukazano je u objavi.

Vodeći zvaničnici Predstavničkog doma, koji kontrolišu demokrate, izrazili su u nedjelju zabrinutost taktikom koju je administracija primjenila u Portlandu i drugim gradovima.

Tim povodom zatražili su sprovođenje federalne istrage.

Protesti u glavnom gradu države Oregon - Portlandu traju 52 dana. Mnogi skupovi, kojima su prisustvovale hiljade ljudi, protekli su mirno i bez incidenata. Međutim, grupe do nekoliko stotina demonstranata napadale su federalna zdanja i policijske stanice, podmećući požare, razbijajući prozore, i sukobljavajući se sa policijom.

Portlandske policijske snage upotrijebile su suzavac nekoliko puta – sve dok federalni sud nije zabranio takvu reakciju ukoliko nije proglašeno stanje nereda na ulicama. Međutim, angažovanje federalnih službenika pobuđuje sumnje da upravo oni protiv demonstranata ponovo upotrebljavaju suzavac.

Protesti u Portlandu eskalirali su 11. jula kada je jedan demonstrant prebačen u bolnicu sa teškim tjelesnim povredama tokom policijske intervencije. Incident je zabilježen na video snimku koji prikazuje povrijeđenog muškarca Donovana Labela, koji je stajao naspram policajaca držeći megafon - kada je zadobio udarac u glavu.

Nemiri podstaknuti policijskim tretmanom Afroamerikanaca
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:13 0:00

Širom Sjedinjenih Država talas protesta je eskalirao poslije smrti Afroamerikanca Džordža Flojda. On je preminuo tokom policijskog privođenja, kada mu je policajac Derek Šovin skoro devet minuta držao koljeno na vratu. Talas protesta, pod sloganom Black Lives Matters (Životi crnaca su važni) u prvi plan postavio je zahtjeve o reformi policije.

See all News Updates of the Day

Biden: "Obrana demokracije je važnija od bilo koje titule."

Predsjednik Joe Biden se obraća naciji iz Ovalnog Ureda Bijele Kuće, u Washingtonu, 24. jula 2024, (Pool via AP)
Predsjednik Joe Biden se obraća naciji iz Ovalnog Ureda Bijele Kuće, u Washingtonu, 24. jula 2024, (Pool via AP)

Predsjednik Joe Biden se u srijedu navečer, po lokalnom vremenu, obratio naciji iz Ovalnog Ureda za njega rijetkim govorom - tek četvrtim od početka njegovog predsjedničkog mandata - u kojemu je objasnio svoje razloge za odustajanja od predizborne kampanje i predsjedničke kandidature. On je također izložio svoje planove za preostalih 180 dana njegovog predsjedničkog mandata.

"Obrana demokracije je važnija od bilo koje titule," rekao je gospodin Biden. "Ja izvlačim snagu i nalazim radost radeći za američki narod. Ali, ovaj sveti zadatak usavršavanja naše unije nije o meni nego - o vama."

"Veličina Amerike je da ne vladaju ni kraljevi, niti diktatori - vladaju ljudi. Historija je u vašim rukama. Moć je u vašim rukama. Čitava ideja Amerike - leži u vašim rukama," rekao je predsjednik Biden u svom govoru naciji.

Predsjednik je rekao da njegova dosadašnja postignuća zaslužuju i drugi mandat, ali da "ništa ne smije stati na put spašavanja naše demokracije." I stoga, kaže, "predaje baklju novoj generaciji." To je ono što je gospodin Biden obećavao tokom predizborne kampanje 2020. - da će, ako pobijedi, predati baklju novoj, mlađoj generaciji Demokrata.

Ton govora je bio veoma miran, gotovo tih, ali ponos predsjednika Bidena na sve što je ostvario za svog mandata nije bio nimalo zatomljen kada je nabrajao svoje uspjehe: 16 miliona novih radnih mjesta; stopa kriminala koja je pala na najnižu razinu u 50 godina; smanjenje ilegalnih prelazaka preko granice; imenovanje prve crnkinje, sutkinje Ketanji Brown Jackson u Vrhovni sud Sjedinjenih Država; oživljavanje proizvodne industrije, posebno mikroprocesora.

Potpredsjednicu Kamalu Harris Biden je opisao superlativima kao "fantastičnog partnera" u zajedničkom radu i ocijenio da je ona veoma "sposoban protivnik" Republikanskom predsjedničkom kandidatu, bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu.

Među smjernicama svog rada u narednih šest mjeseci svog mandata, predsjednik Biden je istaknuo da će neumorno raditi na pomoći Ukrajini u njenom ratu protiv agresije Rusije.

U prvoj reakciji na obraćanje predsjednika Sjedinjenih Država naciji, Republikanski predsjednički kandidat Donald Trump je saopštio na svojoj društvenoj mreži Truth Social:

"Govor pokvarenog Joe Bidena u Ovalnom Uredu bio je jedva razumljiv i tako loš!" - napisao je Trump.

Netanyahu u Kongresu pozvao na jedinstvo Izraela i Amerike, govor obilježio bojkot dijela demokrata i masovni protesti

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tokom govora u američkom Kongresu. (REUTERS/Craig Hudson)
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tokom govora u američkom Kongresu. (REUTERS/Craig Hudson)

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručio je pred članovima američkog Kongresa da je uvjeren da će napori u oslobađanju izraelskih talaca koje su zarobili ekstremisti Hamasa biti uspješni.

„Aktivno smo angažovani u intenzivnim naporima da obezbijedimo njihovo oslobađanje. Uvjeren sam da ti napori mogu biti uspješni”, rekao je Netanyahu u Kongresu – pošto je prethodno pozdravljen ovacijama.

Članovima najvišeg američkog zakonodavnog tijela izraelski premijer obratio se u nastojanju da poveća podršku za rat koji ta država vodi protiv Hamasa, pokreta koji se nalazi na listi terorista Sjedinjenih Država.

Tokom njegove posjete i obraćanja hiljade ljudi protestovale su ispred Kongresa.

Policija Capitola saopštila je da je upotrebljava takozvani biber sprej, protiv demonstranata koji pokušaju da pređu postavljene barijere u blizini Capitola, gdje bi izraelski premijer trebalo da govori.

„Amerika i Izrael moraju stajati zajedno”, istakao je Netanyahu u obraćanju – što je izazvalo odobravanje u redovima republikanskih članova Kongresa i nešto umjereniju reakciju kod demokrata.

Pohvalno je govorio o angažmanu izraelske vojske u Pojasu Gaze i osudio prošlojesenji napad Hamasa, pokreta koji SAD smatraju terorističkim, što su republikanci propratili burnim odobravanjem, a demokrate ponovo veoma suzdržano.

„Izrael ne teži da izvrši naseljavanje Gaze. Po završetku rata sa militantima Hamasa područje bi trebalo da predvode Palestinci koji ne žele uništenje Izraela”, rekao je Netanyahu.

Napomenuo je i da bi u bliskoj budućnosti Izrael trebalo da ima kontrolu nad bezbjednosnom situacijom u Gazi.

Proteste, koji su u američkoj prijestolnici organizovani zbog njegove posjete i obraćanja u Kongresu, Netanyahu je ocijenio kao anti-izraelske. Izneo je tvrdnje da ih finansira Iran, koga je označio tradicionalnim neprijatelje Izraela. Pokret Hamas označio je odgovornim za izvještaje o humanitarnoj krizi i gladi sa kojom se suočava stanovništvo Gaze – na šta inače mjesecima upozoravaju i brojne međunarodne humanitarne organizacije.

Njegovo obraćanje je četvrti govor jednog stranog lidera pred članovima Predstavničkog doma i Senata američkog Kongresa – čime je nadmašen rekord koji je svojevremeno postavi bivši britanski premijer Winston Churchill – koji je tri puta govorio pred američkim kongresmenima.

Međutim, desetine članova Kongresa iz redova demokrata, nisu prisustvovale obraćanju – usljed zabrinutosti zbog pogibije hiljada palestinskih civila i humanitarnoj krizi čiji je uzrok, kako smatraju, izraelska vojna kampanja pokrenuta nakon napada pripadnika Hamas oktobra 2023.

Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Mike Johnson, koji je pozvao Netanyahua da se obrati Kongresu, takođe je kritikovao potpredsjednicu SAD Kamalu Harris zato što neće prisustvovati obraćanju, ističući da je to "neoprostivo".

Harris će prisustvovati predizbornom mitingu, nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Joe Biden najavio da će odustati od kandidature za reizbor.

Govoru izraelskog premijera nije prisustvovao ni senator J.D. Vance, republikanski kandidat za potpredsjednika.

Netanyahu je u posjeti Washington u trenutku kada je pod velikim pritiskom izraelske javnosti da osigura oslobađanje talaca koje Hamas još drži u Gazi, ali i u svjetlu političke neizvjesnosti u Americi - glavnom izraelskom savezniku - uoči predsjedničkih izbora u novembru.

Sjedinjene Države, Egipat i Katar mjesecima pokušavaju da ispregovaraju primirje između Izraela i Hamasa, koje bi obuhvatalo prekid borbi, oslobađanje talaca i značajno povećanje humanitarne pomoći Gazi. Međutim, sporazuma još nema dok se u Gazi nastavljaju borbe, a prijeti i širi regionalni sukob zbog konflikta na izraelsko-libanskoj granici i napada Huta na brodove u Crvenom moru.

Protivnici izraelskog premijera kritikuju njegovu vladu zbog rata u Gazi, navodeći da Izrael nije uradio dovoljno da zaštiti palestinske civile ili da osigura dostavu humanitarne pomoći.

Izrael odbacuje kritike i optužuje ekstremiste iz Hamasa da djeluju u gusto naseljenim područjima i tako ugrožavaju civile.

Inače, osim protesta u srijedu, u Washingtonu je bilo okupljanja i u utorak. Porodice nekih talaca su sa Nacionalnog mola u Washingtonu, od Netanyahua tražile da pristane na sporazum o prekidu vatre.

Rat je počeo kada je Hamas početkom oktobra napao Izrael, ubio 1.200 ljudi i odveo oko 250 talaca. Izrael je uzvratio kopnenom ofanzivom i vazdušnim napadima u kojima je ubijeno više od 39.000 ljudi, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi.

Koga će izabrati? Kampanja Kamale Harris u potrazi za kandidatom za potpredsjednika

Potpredsjednica SAD Kamala Haris govori tokom svog prvog predizbornog događaja u Wisconsinu 23. jula 2024.
Potpredsjednica SAD Kamala Haris govori tokom svog prvog predizbornog događaja u Wisconsinu 23. jula 2024.

Koga će ona izabrati? To je veliko političko pitanje u Americi nakon što je američki predsjednik Joe Biden odustao od kandidature za reizbor i podržao potpredsjednicu Kamalu Harris, koja je brzo prikupila kritičnu masu podrške i finansiranja Demokratske stranke.

Riječ je o izboru partnera Harris u izbornoj trci, osobe koja bi ušla u ulogu koja bi bila u njenoj senci ako demokrate pobijede na predsjedničkim izborima u novembru protiv republikanaca Donalda Trumpa i J.D. Vancea.

Bivši državni tužilac SAD Eric Holder i njegova advokatska kancelarija provjeravaju potencijalne potpredsjedničke kandidate Kamale Harris, javljaju mediji.

Kampanja je zahtijevala materijale za provjeru od pet demokratskih guvernera — Royja Coopera iz Sjeverne Karoline, Josh Sapira iz Pennsylvanije, Gretchen Whitmer iz Michigana, Tima Walza iz Minnesote i J.B. Pritzkera iz Illinoisa — i jednog američkog senatora, demokrate Marka Kellyja iz Arizone, izvještava Wall Street Journal.

Oni koji prođu provjeru "vjerovatno će razgovarati sa Harris jedan na jedan, a onda će ona izvršiti izbor, vjerovatno nedjelju dana pijre konvencije", rekao je za Glas Amerike William Galston, viši saradnik na Institutu Broukings.

"Opasnost kod ubrzanog procesa je u tome što znate da će stvari biti zanemarene. Napraviće se greške koje bi ležerniji proces spriječio. Ali ona nema izbora. Ona to mora da uradi brzo i da to uradi kako treba."

Izbalansirana potraga

"Najvjerovatnije je" da će Harris, kao kćerka crnog oca i majke koja je emigrirala iz Indije, izabrati bijelca da joj bude broj dva, smatraju Joel K. Goldstein, stručnjak koji prati funkciju američkih potpredsjednika i Vincent C. Immel, emeritus profesor prava na Pravnom fakultetu Univerziteta St. Louis.

Geografska ravnoteža je još jedan faktor. Harris, koja je iz Kalifornije, čvrsto demokratske države, vjerovatno želi nekoga ko može da poveća šanse partije u jednoj od kritičnih država — teritoriji koja se proteže na zapad od Pennsylvanije do Michigana, kao i do južne države Georgije.

"Neko sa Srednjeg zapada ili čak sa juga bi bio dobar izbor", rekao je Jay Chen, delegat Demokratskog nacionalnog komiteta iz Kalifornije i kopredsjedavajući Tajvanskih Amerikanaca za napredak.

"Andy Beshear, on je guverner iz Kentuckyja. Mislim da bi bio dobar izbor. Želimo da budemo sigurni da smo balansirali, jer imamo nekoga [Harris] iz Kalifornije", rekao je Chen. "Mislim da moramo da se postaramo da ljudi na Srednjem zapadu na istočnoj obali od juga, da ne osjećaju da će ih ova administracija ignorisati i ovo je odlična prilika da pokušamo da napravimo balans."

Istorijski gledano, geografska ravnoteža bi "možda bila najčešća vrsta bilansa koju biste vidjeli", kaže Goldstein. U današnje vrijeme "ideja geografske ravnoteže zapravo nije toliko važna računica kao neke druge stvari".

Guverneri Pennsylvanije i Michigana, koji su demokrate, podržali su Harris u ponedjeljak. To je poništilo sve spekulacije da bi Shapiro ili Vhitmer mogli da izazovu Harris u borbi za delegate uoči nacionalne konvencije stranke sljedećeg mjeseca. Također se činilo da ih automatski stavlja u razmatranje kao mogućih kandidata za potpredsednika.

Pennsylvania u igri

Pobjeda u Pennsylvaniji je praktično neophodna za sve strane. Ključna država daje 19 elektorskih glasova — najviše od bilo koje države na bojnom polju 2024. — od 270 potrebnih da se dostigne prag za pobjedu na predsjedničkim izborima u SAD.

U razgovoru uživo o Shapiru, glavni nacionalni dopisnik CNN-a John King rekao je da guverner jeste kandidat, ali da je "on Jevrejin. Može postojati određeni rizik ako ga stavimo na listu".

Komentatori na društvenim mrežama brzo su odgovorili da Harris možda oklijeva da izabere Shapira, koji pruža jaku podršku Izraelu, jer bi mogao da ugrozi njene šanse u Michiganu, gdje je bilo došlo do reakcija arapsko-američkih birača protiv liste Biden-Harris na primarnim izborima zbog predsjednikove podrške ratu Izraela protiv Hamasa.

"To mnogo govori o stanju američke politike i možda posebno (o stanju) u progresivnim krugovima, to što je jedan od (argumenata) 'protiv' toga da Kamala Harris izabere Shapira za svog potpredsjednika - to što je on Jevrejin" i kakav bi mogao da bude efekat toga, rekao je na X-u u nedjelju Arsen Ostrovsky, izvršni direktor Međunarodnog pravnog foruma, globalne mreže advokata koji podržavaju Izrael.

Muž Kamale Harris, drugi gospodin Douglas Emhoff, je Jevrejin.

Sjedinjene Države nikada nisu imale jevrejskog predsjednika ili potpredsjednika. Demokrata Al Gore je 2000. odabrao jevrejskog američkog senatora Joea Liebermana za svog kandidata za potpredsjednika na listi koja je izgubila od republikanaca Georgea W. Busha i Dicka Cheneyja.

Jevreji čine manje od tri odsto američke populacije, ali igraju veliku ulogu u akademskoj zajednici, biznisu, pravu, Kongresu SAD, popularnoj kulturi i, kao što je bio slučaj sa drugim manjinama, tradicionalno se suočavaju sa institucionalnom diskriminacijom. Antisemitizam je ponovo oživio posljednjih godina i na krajnjoj ljevici, i na krajnjoj desnici.

Guverner Illinoisa je također Jevrejin. Pricker, milijarder, naslednik bogatstva hotela Hayat, vodi državu koja donosi veliku nagradu od 19 elektorskih glasova i koja se smatra pouzdano plavom (demokratskom).

Pritzker je u utorak u intervjuu za MSNBC negirao da je iz kampanje Kamale Harris dobio zahtjev za provjeru materijala. Upitan da li je zainteresovan da uđe u trku sa njom, izbjegao je direktan odgovor.

"Volim da budem guverner države Illinois, i bio sam u kampanji boreći se žestoko da demokrate pobijede", odgovorio je on.

Možda po prvi put

Guvernerka Michigana (država sa 15 elektorskih glasova) na listi sa Harris predstavljala bi kombinaciju bez presedana — kandidatkinju i za predsjednicu, kandidatkinju i za potpredsjednicu.

Vhitmer je u ponedjeljak ublažila takve spekulacije.

"Ne, ne planiram nikud da idem", rekla je ona novinaru VLNS TV-a u ponedjeljak, koji ju je pitao da li bi bila voljna da prihvati ponudu da se pridruži Harris na partijskoj listi. "Ne napuštam Michigan".

Koliko je poznato, nijedna druga žena nije predmet razmatranja kampanje Harrisove.

Republikanci su jednom predložili ženu za svoju kandidatkinju za mesto potpredsjednika. Guvernerku Alaske Sarah Palin izabrao je senator John McCain na izborima 2008. na kojima je Barack Obama, demokrata, izabran za prvog afroameričkog predsjednika zemlje.

Demokrate su također jedina velika stranka koja je nominovala ženu za funkciju predsjednika SAD. Hillary Clinton, koja je bila državna sekretarica i supruga bivšeg predsjednika Bičla Clintona, pobedila je na izborima 2016. godine po opštem broju glasova, ali je Trump osvojio najviše elektorskih glasova i tako postao predsjednik.

Guverner Sjeverne Karoline Roy Cooper, demokrata, izabran je 2016. i ponovo 2020. godine, uprkos tome što je Trump oba puta dobio najviše glasova birača u državi na istom glasanju. Cooper ima ograničen mandat i ne može da traži ponovni izbor u državi Tar Hill (nadimak za Sjevernu Karolinu), koja ima 16 elektorskih glasova.

Coopera su više puta pitali tokom pojavljivanja u ponedjeljak na MSNBC-u da li bi razmotrio mjesto broj dva ako mu ga ponudi Harris.

"Cijenim ljude što pričaju o meni", rekao je, "ali mislim da je fokus trenutno na njoj ove nedjelje".

Zatim, tu je guverner Kentuckyja Andy Beshear (osam elektorskih glasova), čija je država prije nekoliko decenija postala pouzdano republikansko crvena u predsjedničkim takmičenjima. Posljednji put kada je većina stanovnika Kentuckyja izabrala demokratu za predsjednika bila je 1996. godine, kada je Bill Clinton, koji se uspješno kandidovao za reizbor, pobijedio bivšeg lidera većine u Senatu Boba Dolea u državi Kentucky.

Neki predlažu nepolitičara

Senator Mark Kelly je jedini koji nije na poziciji guvernera, a za koga se zna da je uzet u razmatranje. Arizona je jugozapadna swing država sa 11 elektorskih glasova. Bivši borbeni pilot mornarice i penzionisani astronaut, Kelly je oženjen bivšom članicom Kongresa Gabby Giffords, koja je dala ostavku 2012. godine zbog teške povrede mozga zadobijene u atentatu.

Postoje prijedlozi da bi Harris trebalo da razmišlja van okvira i da izabere nepolitičara, kao što je penzionisani general, kako bi povećala svoje šanse kod konzervativnih nezavisnih glasača zabrinutih zbog mogućnosti Trumpovog povratka na mjesto vrhovnog komandanta.

Profesor prava Goldstein, autor dvije knjige o evoluciji uloge američkog potpredsjednika, ne očekuje da će se to dogoditi.

"Svaki potpredsjednički izbor od 1940. godine bio je ili sadašnji ili bivši senator Sjedinjenih Država, guverner, član Predstavničkog doma ili osoba koja je imala visoku federalnu izvršnu funkciju", rekao je on. "Dakle, bilo bi iznenađujuće da je izbor bio neko ko dolazi iz vojske."

Ovih dana, rekao je Goldstein za Glas Amerike, pri odabiru kandidata za potpredsjednika je prvenstveno važno da li imaju "kalibar da su vjerodostojni kao predsjednik, barem u očima ljudi koji bi mogli da podrže listu, ili da imaju stas i sposobnost [da] mogu da preuzmu zadatke koje je potpredsjednica Harris imala u posljednje tri i po godine".

Stella Hsu i Kim Lewis učestvovale su u pisanju ovog izvještaja.

Vlasti BiH propustile desetine miliona eura pomoći od EU, jer nisu usaglasile Reformsku agendu

Vlasti Bosne i Hercegovine propustile su rok da usaglase nacrt "Reformske agende", i pošalju je Evropskoj komisiji, saopštila je 24. jula predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto.

Reformska agenda je lista društveno-ekonomskih reformi, koje vlasti BiH planiraju provesti u naredne tri godine.

Istovremeno je i preduslov da BiH dobije prvu tranšu finansijske pomoći iz fonda Evropske unije (EU) za reformu i rast Zapadnog Balkana, 70 miliona eura.

Tim fondom, vrijednim šest milijardi eura, EU nastoji podržati reforme u zemljama Zapadnog Balkana u periodu od 2024. do 2027. godine, i ubrzati njihov put ka članstvu u EU. Od te sume, jedna milijarda eura namijenjena je za podršku Bosni i Hercegovini.

Međutim, ako zemlja ne ispuni preduslove za podršku, EU može odlučiti da obustavi isplatu ili da preusmjeri sredstava ka drugim zemljama.

"Radni tim za izradu Plana reformi u BiH nije usvojio nacrt Reformske agende, jer predstavnici četiri kantona nisu dali svoju suglasnost na predloženi nacrt dokumenta, unatoč dodatnom roku od dva dana, koji je odobrila Europska komisija", navela je predsjedavajuća Krišto.

Dodala je da saglasnost na Nacrt reformske agende nisu dali Srednjobosanski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski, te Unsko-sanski kanton, zbog čega je Bosna i Hercegovina jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije dostavila Evropskoj komisiji nacrt Reformske agende.

"Nažalost, unatoč svim naporima i potpori koju smo dobili od europskih institucija, nije bilo dovoljno da svi u Bosni i Hercegovini pokažemo minimalnu dozu političke odgovornosti i usmjerimo naše aktivnosti prema zajedničkom europskom putu", rekla je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.

Krišto, koja ujedno predsjedava i radnim timom za donošenje nacrta Reformske agende, nije detaljnije objasnila zašto su vlasti ova četiri kantona odbile podržati nart ovog dokumenta.

Članovi Radnog tima za izradu plana reformi su četiri državna ministra, dva entitetska premijera i dva ministra financija, deset kantonalnih premijera, uz direktore Direkcije za ekonomsko planiranje i Direkcije za evropske integracije BiH.

Oni su trebali iznijeti svoje prijedloge i usuglasiti plan koji bi Vijeće ministara BiH poslalo u Brisel.

Ministar saobraćaja Edin Forto je za propuštanje velike šanse okrivio Stranku demokratske akcije (SDA), navodeći da je posredstvom svoja četiri kantonalna premijera odbila podržati plan reformi.

"Odlučili su u SDA da zakoče evropski put i uskrate novac građanima i firmama u cijeloj BiH", naveo je Forto u objavi na mreži Facebook.

Koje uslove EU postavlja zemljama Zapadnog Balkana?

Da bi zemlje Zapadnog Balkana imale korist od Fonda EU za reformu i rast, trebaju ispuniti nekoliko kriterija, koji podjednako važe i za sve zemlje članice EU.

Odnose se na poštovanje principa vladavine prava, demokratije, institucionalne reforme, i sprječavanja korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena.

Isplate novca EU za "Plan rasta" biće uslovljene strogim kriterijumima, a Evropska komisija mora utvrditi da su uslovi ispunjeni prije isplate, dok će odluku morati odobriti i Vijeće EU.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova traži "zajednički jezik" s Kinom u razgovorima o okončanju rata s Rusijom

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba se rukuje kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem prije sastanka u južnom kineskom gradu Guangzhouu u srijedu, 24. jula 2024.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba se rukuje kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem prije sastanka u južnom kineskom gradu Guangzhouu u srijedu, 24. jula 2024.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da traži "zajednički jezik" u razgovorima ove sedmice sa svojim kineskim kolegom o okončanju rata njegove zemlje s Rusijom.

Kuleba se u srijedu sastao s ministrom vanjskih poslova Wang Yijem u Guangzhouu, velikom komercijalnom i proizvodnom centru u južnoj Kini. To je prva posjeta ukrajinskog ministra vanjskih poslova zemlji od ruske invazije na Ukrajinu, koja je zategla odnose Ukrajine s Kinom.

"Uvjeren sam da je pravedan mir u Ukrajini u strateškim interesima Kine, a uloga Kine kao globalne sile za mir je važna", rekao je Kuleba.

Kina ima bliske veze sa Rusijom i zalagala se za prekid rata koji bi uzeo u obzir interese obje strane. Taj stav je doveo u konfrontaciju ne samo s Ukrajinom, već i sa zapadnoevropskim zemljama i Sjedinjenim Državama, koje traže povlačenje Rusije kao osnovu za bilo kakvo rješenje.

Kina nije učestvovala na mirovnoj konferenciji u Švicarskoj prošlog mjeseca koja nije uključivala Rusiju.

Očekivalo se da će Kuleba lobirati kod kineskih zvaničnika da prisustvuju još jednoj mirovnoj konferenciji planiranoj negdje prije američkih predsjedničkih izbora početkom novembra. Njegova posjeta odražava kalkulaciju da bi bilo koji mirovni sporazum povoljan za Ukrajinu vjerovatno bio neuspješan bez Kine.

Kineski zvaničnici tvrde da dvije zemlje imaju prijateljske i saradničke odnose. Konstatujući rast između Kine i Ukrajine, Wang je u svom uvodnom obraćanju rekao da su se veze nastavile normalno razvijati "uprkos složenim i stalno promjenjivim međunarodnim i regionalnim situacijama".

Kuleba je u Kinu stigao u utorak. U video snimku objavljenom u utorak kasno na svojim nalozima na društvenim mrežama, Kuleba je rekao da će imati opsežne pregovore kako bi potražio zajednički jezik u potrazi za mirom u Ukrajini.

"Moramo da krenemo ka pravednom i stabilnom miru", rekao je on, prema prevodu koji je objavio Euromaiden Press, novinski sajt na engleskom jeziku o Ukrajini. "Kina može igrati značajnu ulogu u tome. Idemo."

Njegova posjeta uslijedila je nakon rijetkog javnog prijekora Kine od strane ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u junu. Zelenski je optužio Kinu da pomaže Rusiji da blokira učešće zemalja u švicarskoj mirovnoj konferenciji. Kina je negirala da je vršila pritisak na druge.

Kina je objavila zasebni mirovni plan sa Brazilom u šest tačaka uoči konferencije. Taj potez i tajming vjerovatno su razbjesnili ukrajinske zvaničnike koji su usred traženja podrške za svoj mirovni prijedlog.

"Moramo izbjeći nadmetanje mirovnih planova", rekao je Kuleba u svom video snimku na društvenim mrežama ove sedmice.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG