Linkovi

Najnovije

Intervencija federalnih agenata u Oregonu mogući uzrok ustavne krize

Demonstranti tokom protesta zbog rasne nejednakosti u Portlandu (Foto: Reuters/Caitlin Ochs)
Demonstranti tokom protesta zbog rasne nejednakosti u Portlandu (Foto: Reuters/Caitlin Ochs)

Sjedinjene Države bi mogle da se nađu na pragu ustavne krize poslije događaja u američkoj državi Oregon, i sukoba tokom višenedjeljnih protesta pred portlandskim sudom, u kojima su učestvovali demonstranti i agenti federalnih policijskih snaga, kamuflirani među okupljenim građanima.

Raspoređivanje federalnih snaga - agenata u Portlandu, prijestonici američke države Oregon, potez koji je gromoglasno pozdravio predsjednik Donald Trump - povučen je bez saglasnosti lokalnih vlasti.

Demonstranti su preplavili plato pred federalnim sudom prošlog ponedjeljka uveče - prije nego što ih je policija rastjerala tokom intervencije u kojoj su korištene šok bombe i takozvana LRAD tehnologija (Long Range Acustic Device - akustični uređaj dugog dometa), koja proizvodi oštar i glasan zvuk, kroz ravan disk, sačinjen od više malih megafona.

Državne i lokalne vlasti, koje nisu tražile saveznu pomoć, čekaju presudu na osnovu tužbe koju su podnijele povodom toga krajem prošle nedjelje.

Elen Rozenblum, državna tužiteljka, navela je u sudskim dokumentima da su maskirani federalni agenti hapsili građane na ulici, daleko od sudnice, bez povoda - odvozeći ih u neobilježenim automobilima.

Predsjednik Donald Trump poručio je da planira slanje federalnih agenata i u druge američke gradove.

“Rasporedićemo više federalnih službenika - to vam sa sigurnošću mogu reći”, poručio je Trump u ponedjeljak.

“U Portlandu su uradili sjajan posao. Bili su tamo tri dana i za kratko vrijeme su postigli veliki uspjeh”, pohvalio se američki predsjednik.

Tim povodom pismom su se obratila Lori Lajtfut, gradonačelnica Čikaga i kritičarka američkog predsjednika, koja je odbacila bilo kakav vid angažmana federalnih službenika u tom gradu.

Federalne snage raspoređene u Portlandu specijanim ukazom predsednika Donalda Trampa o zaštiti federalnih spomenika i objekata
Federalne snage raspoređene u Portlandu specijanim ukazom predsednika Donalda Trampa o zaštiti federalnih spomenika i objekata

Ukazala je da je slanje i raspoređivanje onih koji, kako je navela, hapse i pritvaraju građane bez ikakvog razloga, loša ideja i zatražila od predsjednika da se uzdrži od toga.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) planira da razmjesti oko 150 agenata u Čikagu - rekao je agenciji AP neimenovani zvaničnik Sekretarijata koji ima neposredna saznanja o tom planu. AP je pojasnio da tom zvaničniku nije odobreno da javno govori o tome i svoja saznanja je tom mediju prenio pod uslovom očuvanja anonimnosti.

Ti agenti se, prema istom izvoru, bave istragama krijumčarenja ljudi, droge i oružja, kao i seksualnog iskorištavanja djece. Takođe, bili su raspoređeni na američko-meksičkoj granici tokom eskalacije migrantske krize iz centralnoameričkih država.

Predsjednik Trump, koji je demonstrante naziva anarhistima i agitatorima, rekao je da su agenti Sekretarijata za unutrašnju bezjbednost i Sekretarijata za pravosuđe angažovani da uspostave red ispred zgrade suda i pomognu gradu Portlandu.

Potezi Trumpove administracije suprotni su uobičajenom postupanju američkih konzervativaca koji se sa uvažavanjem odnose prema nadležnostima država i lokalnih vlasti. Veoma su se obazrivo odnosili prema angažovanju resursa federalne vlade - posebno angažovanju agenata.

Rend Pol, senator iz države Kentaki i jedan od istaknutijih republikanaca, koji pripada libertartarijanskom krilu partije, kritikovao je upotrebu federalnih resursa.

„Ne možemo se odreći slobode zbog bezbjednosti. Sprovođenje zakona donijetih na lokalnom nivou može i treba da riješi ove situacije u našim gradovima. Tu nema mjesta za federalne trupe ili neidentifikovane agente”, objavio je Pol.

Stručnjaci za ustavno pravo ukazuju da angažovanje federalnih službenika predstavljaju crvenu liniju u slučaju koji bi mogao postati svojevrsni test za američke države - s obzirom na to da djeluje da Trumpova administracija proširuje djelokrug rada federalnih snaga.

“Ideja da postoji prijetnja za federalni sud i da će federalne vlasti jednostavno upasti i raditi šta god im je volja - bez usaglašavanja i saradnje sa državnim i lokalnim vlastima je neobična - van konteksta građanskog rata”, smatra Majkl Dorf, profesor predmeta Ustavno pravo na Univerzitetu Kornel.

“Kod autoritarnih vladara standardni je potez da se potreba za prekidom nasilja iskoristi kao povod za primjenu sile. Na taj način izaziva se nasilni odgovor i pokreće se spirala nasilja”, ukazuje Dorf.

Međutim, Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost objavio je da su federalni agenti bili blokirani u zgradi portlandskog suda – i da su pojedinci ručnim lampama - laserima pokušavali da ih oslijepe.

"Portland je prepun nasilnih anarhista koji napadaju federalne službenike i zgrade", ukazano je u Tviter objavi naloga za odnose sa javnošću Sekretarijata.

„Ovdje nije riječ o mirnim protestima - već o počinjavanju federalnih krivičnih dela”, ukazano je u objavi.

Vodeći zvaničnici Predstavničkog doma, koji kontrolišu demokrate, izrazili su u nedjelju zabrinutost taktikom koju je administracija primjenila u Portlandu i drugim gradovima.

Tim povodom zatražili su sprovođenje federalne istrage.

Protesti u glavnom gradu države Oregon - Portlandu traju 52 dana. Mnogi skupovi, kojima su prisustvovale hiljade ljudi, protekli su mirno i bez incidenata. Međutim, grupe do nekoliko stotina demonstranata napadale su federalna zdanja i policijske stanice, podmećući požare, razbijajući prozore, i sukobljavajući se sa policijom.

Portlandske policijske snage upotrijebile su suzavac nekoliko puta – sve dok federalni sud nije zabranio takvu reakciju ukoliko nije proglašeno stanje nereda na ulicama. Međutim, angažovanje federalnih službenika pobuđuje sumnje da upravo oni protiv demonstranata ponovo upotrebljavaju suzavac.

Protesti u Portlandu eskalirali su 11. jula kada je jedan demonstrant prebačen u bolnicu sa teškim tjelesnim povredama tokom policijske intervencije. Incident je zabilježen na video snimku koji prikazuje povrijeđenog muškarca Donovana Labela, koji je stajao naspram policajaca držeći megafon - kada je zadobio udarac u glavu.

Nemiri podstaknuti policijskim tretmanom Afroamerikanaca
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:13 0:00

Širom Sjedinjenih Država talas protesta je eskalirao poslije smrti Afroamerikanca Džordža Flojda. On je preminuo tokom policijskog privođenja, kada mu je policajac Derek Šovin skoro devet minuta držao koljeno na vratu. Talas protesta, pod sloganom Black Lives Matters (Životi crnaca su važni) u prvi plan postavio je zahtjeve o reformi policije.

See all News Updates of the Day

Biden i Trump bi na različit način okončali rat u Ukrajini

Starice hodaju pored hostela uništenog tokom ruskog bombardovanja grada Seljdove u regionu Donjeck, 14. aprila 2024. godine. (Foto: AFP/Anatolii Stepanov)
Starice hodaju pored hostela uništenog tokom ruskog bombardovanja grada Seljdove u regionu Donjeck, 14. aprila 2024. godine. (Foto: AFP/Anatolii Stepanov)

Rat u Ukrajini traje duže od dvije godine. Prošle sedmice Sjedinjene Države su odobrile prodaju 138 miliona dolara vrijedne opreme za ukrajinske protivvadzušne sisteme HAWK.

U svom govoru o stanju nacije predsjednik Joe Biden je rekao da je Ukrajini potrebna američka podrška da bi se suprotstavila ruskoj invaziji.

„Ako bilo ko u ovoj prostoriji misli da će se Putin zaustaviti na Ukrajini, uvjeravam vas da neće. Ukrajina može da zaustavi Putina ako budemo uz nju i obezbijedimo joj oružje koje treba da se odbrani”, rekao je Biden.

Od početka invazije, Bidenova administracija je nametnula niz sankcija ruskim pojedincima i kompanijama, te je poslala 75 milijardi dolara pomoći Ukrajini.

Kao sin ukrajinskog imigranta, Steven Kassels sa Floride kaže da će glasati za Bidena: „Posmatram rat tamo i gledam Putina i ljude sa kojima se, po meni, nažalost, svrstao predsjednik Tramp, barem emocionalno. To je veoma strašno.”

Tokom svog mandata, Donald Trump je održavao bliske veze sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Pet godina kasnije, nazvao ga je „genijem” zbog invazije na Ukrajinu.

Washington Post je objavio da je Trump rekao da bi okončao rat pritiscima na Ukrajinu da ustupi dio zemlje Rusiji. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je to nazvao „primitivnom idejom”.

Na nedavnom predizbornom skupu, Trump se prisjetio razgovora koji je imao sa liderom članice NATO-a koja kasni sa ravnopravnim uplatama Alijansi.

„Pa, gospodine, ako ne platimo i napadne nas Rusija, da li ćete da nas zaštitite? Ja sam rekao: Ne, ne bih vas zaštitio. Zapravo, ohrabrio bih ih da rade šta god žele. Morate platiti”, govorio je Trump.

Biden i Trump se razlikuju i po tome kako bi okončali rat u Ukrajini.

“Predsjednik Trump je obećao američkom narodu da će završiti rat u Ukrajini – i oni mogu da vjeruju da će on to i ostvariti – da će ispregovarati mirovni dogovor sa obje strane”, kaže Karoline Leavitt, Trumpova portparolka.

To je razlog zbog kojeg će Issac Geer iz New Hampshirea glasati za Trumpa.

„Veoma mi je važno da se ne miješamo u strane ratove i da smanjimo vojnu potrošnju”, kaže Geer.

Zakon koji bi omogućio slanje 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini zaglavljen je u Predstavničkom domu Kongresa, kojeg kontrolišu Republikanci.

Istraživanje: Većina građana ne mijenja stav i želi BiH vidjeti u EU

Sarajevo
Sarajevo

Značajna većina građana glasala bi na referendumu za ulazak BiH u EU, ali se taj procenat smanjio u odnosu na prethodne dvije godine i danas bi više građana glasalo protiv ulaska u Uniju, pokazalo je ispitivanje javnog mnijenja rađeno za Međunarodni republikanski institut (IRI).

Ovo ispitivanje je pokazalo i da građani zemalja u okruženju većinom podržavaju ulazak u EU, invaziju Rusije na Ukrajinu smatraju neopravdanom, ali i da se građani Srbije sve više okreću Rusiji i Kini i imaju negativan odnos prema Zapadu.

Velika većina – 68 posto – građana BiH glasala bi za ulazak u Evropsku uniju da se referendum održava danas, ali se taj procenat smanjio u odnosu na ispitivanje od prije dvije godine, kada je iznosio 76 posto. U isto vrijeme, ispitivanje IRI-ja je pokazalo da se s 11 na 15 posto povećao procenat građana koji bi glasali protiv pridruživanja Uniji, kao i da se povećao procenat onih koji uopšte ne bi glasali.

U svim drugim zemljama okruženja, osim u Srbiji, taj procenat podrške ulasku u Uniju se povećao i trenutno je najveći u Albaniji – gdje bi devet od deset građana glasalo za pridruživanje EU. U Srbiji bi tek svaki četvrti od deset građana glasao za ulazak.

Najviše prozapadnih stavova pokazali su građani Albanije i Kosova, znatno manje Sjeverne Makedonije i Crne Gore, a najmanje građani Srbije. BiH se nalazi u sredini tabele s 39 posto građana koji smatraju da bi trebalo voditi samo prozapadnu i pro-EU politiku. Po 12 posto smatra da treba imati prozapadnu politiku ali zadržati odnose s Rusijom, odnosno jednako postupati prema Zapadu i Rusiji. Gotovo 20 posto građana nije odgovorilo na ovo pitanje.

Najveći procenat okrenutosti prema EU je u Albaniji – s minimalnim ili nikakvim afinitetima prema Rusiji. Slično je na Kosovu, dok najveći procenat okrenutosti prema Rusiji dolazi od ispitanika iz Srbije, iako je više od 70 posto ispitanika reklo da treba balansirati između zapadnih i ruskih politika.

“Postoji snažna želja širom Balkana za jačanjem zapadnih ekonomskih veza i pridruživanjem EU. Ova široka podrška pokazuje da ljudi širom regiona vjeruju da dalja integracija s Evropskom unijom može pomoći u postizanju održivog prosperiteta”, rekao je Paul McCarthy, direktor IRI-ja za Evropu.

Na pitanje da li misle je li EU ozbiljna kada kaže da želi članstvo BiH, gotovo identičan broj građana je odgovorio sa da i ne.

Podaci su prikupljani od 2. februara do 5. marta 2024. iz intervjua obavljenih uživo s učesnicima na uzorku od 1.225 odraslih iz BiH iz različitih regija.

Ispitanici iz BiH su prije dvije godine imali više povjerenja u pridruživanje NATO-u i njih polovina i sada smatra da BiH ipak treba u potpunosti biti članica. Više od 24 posto ispitanih smatra da BiH ne treba ni članstvo niti saradnju s NATO-om i taj se broj povećao u posljednje dvije godine. Četvrtina ispitanih nije odgovorila na ovo pitanje. Ispitivanje nije odvajalo odgovore u Republici Srpskoj gdje, prema različitim istraživanjima, postoji znatno manja podrška pridruživanju NATO-u nego u Federaciji. Također se razlikuju odnosi prema drugim zemjlama.

Stanovnici Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore većinski su odgovorili da je članstvo u NATO-u bilo pozitivno za njihovu zemlju.

Stanovnici Kosova i Albanije su u potpunosti okrenuti ka NATO paktu i procenat je porastao u odnosu na 2022., dok više od 70 posto ispitanika iz Srbije ne želi ni članstvo ni saradnju.

Ukupno za građane BiH najveći saveznici su Turska, što smatra 22 posto ispitanih, te Srbija i Rusija za 29 posto njih. Stanovnici Albanije i Kosova su u potpunosti okrenuti Sjedinjenim Američkim Državama. Ispitanicima iz Srbije su najveći saveznici Rusi, a iz Sjeverne Makedonije i Crne Gore su Srbija i SAD.

Ispitanici BiH, Kosova i Albanije kao najveću prijetnju za sigurnost vide u Srbiji, dok ispitanici iz Crne Gore i Srbije to vide u SAD-u. Građani BiH kao prijetnju za sigurnost, osim Srbije, vide u SAD-u i Rusiji, te Albaniji i Turskoj s minimalnim procentima.

Anketa je također pokazala da većina – u pet od šest anketiranih zemalja – vjeruje da je rat Rusije protiv Ukrajine potpuno ili donekle neopravdan. U Srbiji, međutim, skoro polvoina smatra da je Rusija potpuno ili donekle opravdana.

“Iako su ovi brojevi uglavnom pozitivni, odgovori srbijanskih ispitanika su zabrinjavajući. Ako su mir i bezbjednost dugoročni ciljevi na Balkanu, bolja opcija za Srbiju je da odbaci ruske stavove i izgradi jače veze sa Zapadom“, kaže Paul McCarthy, direktor za Evropu u IRI-ju.

U BiH trećina građana Rusiju smatra odgovornom za početak rata, dok 22 posto smatra da je Zapad odgovoran. Devet posto njih odgovornost vidi u Ukrajini, dok značajan broj građana obje strane smatra odgovornima.

Uzorak za ispitivanje pravljen je na osnovu popisa iz 2013. godine i prati etnički sastav države, kao i dobnu strukturu. Procentualno najveći broj ispitanika u BiH su stanovnici ruralnih krajeva životne dobi između 45 i 59 godina.

Trump se vraća na krivični sud u New Yorku radi odabira porote

Bivši američki predsjednik Donald Trump dolazi na sud na Manhattanu u New Yorku, 15. aparila 2024.
Bivši američki predsjednik Donald Trump dolazi na sud na Manhattanu u New Yorku, 15. aparila 2024.

Donald Trump stigao je u utorak u zgradu suda na Manhattanu na drugi dan suđenja za novčanu isplatu porno zvijezdi Stormy Daniles, dok se pokušava izabrati 12 porotnika koji će razmatrati krivicu ili nevinost prvog bivšeg predsjednika SAD koji će se suočiti sa krivičnim procesima.

Prvi dan u ponedjeljak naglasio je izazove zadatka.

Otprilike polovina od 96 ispitanih potencijalnih porotnika otpuštena je nakon što su izjavili da ne mogu nepristrasno suditi o polarizirajućem biznismenu koji je postao političar, koji nastoji da se vrati u Bijelu kuću dok se bori sa četiri odvojena krivična slučaja.

Rođen u New Yorku, a sada živi na Floridi, Trump je decenijama bio stalnica u gradskoj tabloidnoj štampi prije nego što je osvojio predsjedničku funkciju kao republikanac 2016. Ali kao političar, nikada nije mogao da računa na grad koji je u velikoj mjeri naklonjen demokratama.

Okružni tužilac Manhattana Alvin Bragg, demokrata, optužio je Trumpa za 34 krivična djela falsifikovanja poslovnih zapisa kako bi prikrio tajnu isplatu porno zvijezde Stormy Daniels neposredno prije izbora 2016. godine. Daniels kaže da je imala seksualni odnos s Trumpom prije desetak godina.

Trump se izjasnio da nije kriv i negira da se susret dogodio.

Ako bude osuđen, Trump bi i dalje mogao da se kandiduje za funkciju i da bude predsjednik ako pobijedi. Ali anketa Reuters/Ipsos pokazala je da polovina nezavisnih i četvrtina njegovih kolega republikanaca neće glasati za njega ako bude proglašen krivim.

U drugim predmetima, optužen je za pogrešno rukovanje povjerljivim informacijama i pokušaj poništavanja poraza od demokrata Joea Bidena 2020.

Trump se izjasnio da nije kriv u sva četiri krivična slučaja i kaže da su to zavjera Bidenovih demokrata kako bi ga politički neutralizirali.

Iako je slučaj u New Yorku usredsređen na događaje koji su se dogodili prije više od sedam godina, tužioci pokušavaju da Trumpa smatraju odgovornim i za novije ponašanje.

U ponedjeljak su zatražili od sudije Juana Merchana da kazni Trumpa sa 1.000 dolara za svaku od tri objave na društvenim mrežama ovog mjeseca u kojima su kritizirani Daniels i Michael Cohena, Trumpov bivšeg posrednik za kojeg se očekuje da će biti istaknuti svjedok u suđenju.

Trump je u utorak ujutro na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social kritizirao Merchana, rekavši da mu sudija neće dozvoliti da odgovara "ljudima koji na TV-u lažu i bljuju mržnju cijeli dan".

Pomoć Ukrajini i Izraelu pred Predstavničkim domom SAD kao odvojeni zakoni

Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson
Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson

Predstavnički dom američkog Kongresa razmatraće pomoć Izraelu i Ukrajini kao posebne zakone ove nedjelje, saopštio je predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Mike Johnson, više od dva mjeseca nakon što je Senat usvojio zakon u kojem je spojena pomoć za te dvije zemlje i Tajvan.

Napuštajući sastanak republikanaca u Predstavničkom domu u ponedjeljak uveče, Johnson je rekao da će taj dom Kongresa, u kojem malu većinu imaju republikanci, razmatrati ukupno četiri odvojena zakona, uključujući i pomoć Tajvanu, saveznicima SAD u Indo-Pacifiku, kao i prioritete američke nacionalne bezbjednosti.

"Znamo da nas svijet posmatra da vidi kako reagujemo", rekao je Johnson novinarima. "Oni gledaju da li će Amerika ustati za svoje saveznike i u našem interesu širom svijeta. I hoćemo."

Usvajanje paketa američke pomoći je odloženo zbog Johnsonove nespremnosti da razmotri dvopartijski zakon vrijedan 95 milijardi dolara koji je Senat usvojio u februaru, uključujući 14 milijardi dolara za Izrael, kao i 60 milijardi dolara za Ukrajinu.

U to su bile uključene i milijarde za jačanje saveznika u Indo-Pacifiku, gdje Kina postaje sve odlučnija, kao i za međunarodnu humanitarnu pomoć.

Johnson je rekao da novi prijedlozi Predstavničkog doma predviđaju otprilike isti iznos strane pomoći kao i prijedlog zakona usvojen u Senatu, ali da će uključivati razlike uključujući i određenu pomoć datu u obliku zajma.

Republikanci imaju za cilj da objave tekstove prijedloga zakona već u utorak, ali će poštovati 72-časovni period za pregledanje prije glasanja. Johnson je rekao da bi glasanje o usvajanju moglo da se dogodi kasno u petak.

Utvrđivanje američke pomoći postalo je hitno nakon iranskog napada dronovima i raketama tokom vikenda na Izrael, uprkos žestokom protivljenju u duboko podijeljenom Kongresu.

Tri od četiri zakona koje je Johnson predložio odnose se na Ukrajinu, Izrael i Indo-Pacifik. Detalji četvrtog preijdloga još nisu najjasniji.

Pristalice su insistirale na tome da bi široka mjera inostrane pomoći usvojena sa podrškom od 70 odsto u Senatu dobila sličnu podršku u Predstavničkom domu. Međutim, Johnson je navodio različite razloge za odlaganje, među kojima i potrebu da se dolari poreskih obveznika usredsrede na domaća pitanja, kao i nevoljnost da se preuzmu mjere Senata bez više informacija.

Johnson se također suočava sa prijetnjom krajnje desno orijentisanih republikanaca da će ga svrgnuti sa mjesta predsjednika ako dozvoli da pomoć Ukrajini napreduje. Mnogi na desnici, posebno oni koji su blisko povezani sa bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je bio skeptičan u pogledu pomoći Kijevu u borbi te zemlje protiv Rusije, žestoko se protive slanju dodatnih milijardi dolara Ukrajini.

Kokus slobode u Predstavničkom domu - grupa republikanaca sa preko 30 članova - objavila je u ponedjeljak saopštenje u kojem poziva na pomoć Izraelu, ali ne i Ukrajini, i odbacila kao pogrešnu svaku sugestiju da bi napad na Izrael trebalo da pomogne u olakšavanju puta za određivanje više sredstava za Kijev.

SAD: Antisemitski incidenti dostigli rekord u 2023. godini

Izraelske i američke zastave vijore se u blizini Capitola tokom skupa podrške Izraelu i protesta protiv antisemitizma, Washington, 14. novembra 2023.
Izraelske i američke zastave vijore se u blizini Capitola tokom skupa podrške Izraelu i protesta protiv antisemitizma, Washington, 14. novembra 2023.

Jevrejska zagovaračka grupa Liga protiv klevete (ADL) izbrojala je 8.873 antisemitskih incidenata u 2023, što je povećanje od 140% u odnosu na 2022. i rekordno visok nivo otkako je grupa počela da prati incidente od 1979. godine, navodi se u izvještaju.

Više od 5.200 incidenata prijavljeno je nakon 7. oktobra 2023, dana kada je palestinska islamistička grupa Hamas napala Izrael, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši više od 250 talaca.

Izrael je odgovorio pokretanjem kontranapada u pojasu Gaze u kojem je ubijeno oko 32.000 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima Gaze, a veći dio enklave kojom upravlja Hamas pretvorio se u ruševine.

„Američki Jevreji su na meti zbog toga ko su u školi, na poslu, na ulici, u jevrejskim institucijama, pa čak i kod kuće. Ova kriza zahtijeva hitnu akciju svakog sektora društva i svake države u uniji”, rekao je izvršni direktor ADL-a Jonathan Greenblatt u izjavi.

Prema izvještaju Vijeća za američko-islamske odnose (CAIR) objavljenom ranije ovog mjeseca, prijavljena diskriminacija i napadi na muslimane i Palestince također su dostigli rekordnu vrijednost u SAD-u 2023. godine.

Broj pritužbi je iznosio 8.061 u 2023. godini, što je porast od 56% u odnosu na prethodnu godinu i najveći od kada je CAIR počeo pratiti takve incidente prije skoro 30 godina. Oko 3.600 tih incidenata dogodilo se od oktobra do decembra, saopštio je CAIR.

Napetosti između proizraelskih i propalestinskih demonstranata dostigle su vrhunac u SAD-u dok rat bjesni, posebno u fakultetskim kampusima. ADL je zabilježio 732 incidenta u kampusu između 7. oktobra i kraja 2023. godine, u poređenju sa samo 63 incidenta u istom periodu 2022. godine, navodi se u izvještaju.

ADL bilježi slučajeve prijavljene direktno organizaciji, a također prati medijske izvještaje, evidenciju organa za sprovođenje zakona i slučajeve koje su snimile druge jevrejske organizacije.

Incidenti 2023. uključivali su vandalizam u jevrejskim studentskim centrima i sinagogama, prijetnje bombama i skandiranje na demonstracijama koje pozivaju na smrt Jevreja i uništenje Izraela, saopćio je ADL.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG