Linkovi

Top priča SAD

Intervencija federalnih agenata u Oregonu mogući uzrok ustavne krize

Demonstranti tokom protesta zbog rasne nejednakosti u Portlandu (Foto: Reuters/Caitlin Ochs)

Sjedinjene Države bi mogle da se nađu na pragu ustavne krize poslije događaja u američkoj državi Oregon, i sukoba tokom višenedjeljnih protesta pred portlandskim sudom, u kojima su učestvovali demonstranti i agenti federalnih policijskih snaga, kamuflirani među okupljenim građanima.

Raspoređivanje federalnih snaga - agenata u Portlandu, prijestonici američke države Oregon, potez koji je gromoglasno pozdravio predsjednik Donald Trump - povučen je bez saglasnosti lokalnih vlasti.

Demonstranti su preplavili plato pred federalnim sudom prošlog ponedjeljka uveče - prije nego što ih je policija rastjerala tokom intervencije u kojoj su korištene šok bombe i takozvana LRAD tehnologija (Long Range Acustic Device - akustični uređaj dugog dometa), koja proizvodi oštar i glasan zvuk, kroz ravan disk, sačinjen od više malih megafona.

Državne i lokalne vlasti, koje nisu tražile saveznu pomoć, čekaju presudu na osnovu tužbe koju su podnijele povodom toga krajem prošle nedjelje.

Elen Rozenblum, državna tužiteljka, navela je u sudskim dokumentima da su maskirani federalni agenti hapsili građane na ulici, daleko od sudnice, bez povoda - odvozeći ih u neobilježenim automobilima.

Predsjednik Donald Trump poručio je da planira slanje federalnih agenata i u druge američke gradove.

“Rasporedićemo više federalnih službenika - to vam sa sigurnošću mogu reći”, poručio je Trump u ponedjeljak.

“U Portlandu su uradili sjajan posao. Bili su tamo tri dana i za kratko vrijeme su postigli veliki uspjeh”, pohvalio se američki predsjednik.

Tim povodom pismom su se obratila Lori Lajtfut, gradonačelnica Čikaga i kritičarka američkog predsjednika, koja je odbacila bilo kakav vid angažmana federalnih službenika u tom gradu.

Federalne snage raspoređene u Portlandu specijanim ukazom predsednika Donalda Trampa o zaštiti federalnih spomenika i objekata
Federalne snage raspoređene u Portlandu specijanim ukazom predsednika Donalda Trampa o zaštiti federalnih spomenika i objekata

Ukazala je da je slanje i raspoređivanje onih koji, kako je navela, hapse i pritvaraju građane bez ikakvog razloga, loša ideja i zatražila od predsjednika da se uzdrži od toga.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) planira da razmjesti oko 150 agenata u Čikagu - rekao je agenciji AP neimenovani zvaničnik Sekretarijata koji ima neposredna saznanja o tom planu. AP je pojasnio da tom zvaničniku nije odobreno da javno govori o tome i svoja saznanja je tom mediju prenio pod uslovom očuvanja anonimnosti.

Ti agenti se, prema istom izvoru, bave istragama krijumčarenja ljudi, droge i oružja, kao i seksualnog iskorištavanja djece. Takođe, bili su raspoređeni na američko-meksičkoj granici tokom eskalacije migrantske krize iz centralnoameričkih država.

Predsjednik Trump, koji je demonstrante naziva anarhistima i agitatorima, rekao je da su agenti Sekretarijata za unutrašnju bezjbednost i Sekretarijata za pravosuđe angažovani da uspostave red ispred zgrade suda i pomognu gradu Portlandu.

Potezi Trumpove administracije suprotni su uobičajenom postupanju američkih konzervativaca koji se sa uvažavanjem odnose prema nadležnostima država i lokalnih vlasti. Veoma su se obazrivo odnosili prema angažovanju resursa federalne vlade - posebno angažovanju agenata.

Rend Pol, senator iz države Kentaki i jedan od istaknutijih republikanaca, koji pripada libertartarijanskom krilu partije, kritikovao je upotrebu federalnih resursa.

„Ne možemo se odreći slobode zbog bezbjednosti. Sprovođenje zakona donijetih na lokalnom nivou može i treba da riješi ove situacije u našim gradovima. Tu nema mjesta za federalne trupe ili neidentifikovane agente”, objavio je Pol.

Stručnjaci za ustavno pravo ukazuju da angažovanje federalnih službenika predstavljaju crvenu liniju u slučaju koji bi mogao postati svojevrsni test za američke države - s obzirom na to da djeluje da Trumpova administracija proširuje djelokrug rada federalnih snaga.

“Ideja da postoji prijetnja za federalni sud i da će federalne vlasti jednostavno upasti i raditi šta god im je volja - bez usaglašavanja i saradnje sa državnim i lokalnim vlastima je neobična - van konteksta građanskog rata”, smatra Majkl Dorf, profesor predmeta Ustavno pravo na Univerzitetu Kornel.

“Kod autoritarnih vladara standardni je potez da se potreba za prekidom nasilja iskoristi kao povod za primjenu sile. Na taj način izaziva se nasilni odgovor i pokreće se spirala nasilja”, ukazuje Dorf.

Međutim, Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost objavio je da su federalni agenti bili blokirani u zgradi portlandskog suda – i da su pojedinci ručnim lampama - laserima pokušavali da ih oslijepe.

"Portland je prepun nasilnih anarhista koji napadaju federalne službenike i zgrade", ukazano je u Tviter objavi naloga za odnose sa javnošću Sekretarijata.

„Ovdje nije riječ o mirnim protestima - već o počinjavanju federalnih krivičnih dela”, ukazano je u objavi.

Vodeći zvaničnici Predstavničkog doma, koji kontrolišu demokrate, izrazili su u nedjelju zabrinutost taktikom koju je administracija primjenila u Portlandu i drugim gradovima.

Tim povodom zatražili su sprovođenje federalne istrage.

Protesti u glavnom gradu države Oregon - Portlandu traju 52 dana. Mnogi skupovi, kojima su prisustvovale hiljade ljudi, protekli su mirno i bez incidenata. Međutim, grupe do nekoliko stotina demonstranata napadale su federalna zdanja i policijske stanice, podmećući požare, razbijajući prozore, i sukobljavajući se sa policijom.

Portlandske policijske snage upotrijebile su suzavac nekoliko puta – sve dok federalni sud nije zabranio takvu reakciju ukoliko nije proglašeno stanje nereda na ulicama. Međutim, angažovanje federalnih službenika pobuđuje sumnje da upravo oni protiv demonstranata ponovo upotrebljavaju suzavac.

Protesti u Portlandu eskalirali su 11. jula kada je jedan demonstrant prebačen u bolnicu sa teškim tjelesnim povredama tokom policijske intervencije. Incident je zabilježen na video snimku koji prikazuje povrijeđenog muškarca Donovana Labela, koji je stajao naspram policajaca držeći megafon - kada je zadobio udarac u glavu.

Nemiri podstaknuti policijskim tretmanom Afroamerikanaca
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:13 0:00

Širom Sjedinjenih Država talas protesta je eskalirao poslije smrti Afroamerikanca Džordža Flojda. On je preminuo tokom policijskog privođenja, kada mu je policajac Derek Šovin skoro devet minuta držao koljeno na vratu. Talas protesta, pod sloganom Black Lives Matters (Životi crnaca su važni) u prvi plan postavio je zahtjeve o reformi policije.

See all News Updates of the Day

Izvještaj State Departmenta: Razotkrivene ruske taktike širenja lažnih narativa

Visoki ruski zvaničnici i proruski mediji nastojali su da iskoriste strah i zbrku koji prate pandemiju – stvaranjem i širenjem teorija zavjere, ukazano je u izvještaju; (Foto: RFE/RL/karikatura Evgenija Olinika)

Sjedinjene Države razotkrile su ruske taktike korištenja kombinovanih zvaničnih, anonimnih i neimenovanih kanala i platformi za stvaranje i širenje lažnih narativa, navedeno je u izvještaju Centra za globalno angažovanje State Departmenta (Global Engagement Center)

Visoki ruski zvaničnici i proruski mediji nastojali su da iskoriste strah i zbrku koji prate pandemiju COVID19 – stvaranjem i širenjem teorija zavjere, ukazano je u izvještaju.

Centar za globalno angažovanje ušao je u trag ruskim vezama dezinformisanja detaljno opisujući načine na koje se zvanični Kremlj bavi širenjem dezinformacija, koristeći se zvaničnom vladinom komunikacijom, oglašavanjem koje finansira država, korštenjem anonimnih izvora, zloupotrebom društvenih mreža i dezinformisanjem u cyber prostoru.

„Peking je preuzeo ruske metode koristeći internet stranice i anonimne kanale kako bi podstakao dezinformacije i propagandu, čiji je cilj podrivanje demokratskih normi i institucija“, izjavila je Lea Gabrijel, specijalna izaslanica i koordinatorka Centra, tokom telefonskog brifinga.

Sedam internet siteova i organizacija pod kontrolom zvaničnog Kremlja, uključujući site Fondacije strateške kulture i istraživačkog centra Kateon, pobrojano je u izvještaju Centra za globalno angažovanje State Departmenta.

“Prijetnja kineskim i ruskim dezinformisanjem je stvarna i opasna”, upozorila je Gabrijel.

Narativima koje šire kritikuju Sjedinjene Države dok pohvalno opisuju Rusiju - naročito odgovor te zemlje na pandemiju koronavirusa.

Izvještaj je objavljen u isto vrijeme kada su Sjedinjene Države ponudile deset miliona dolara za informacije koje bi doprinijele otkrivanju ili pronalaženju osoba, koje sarađuju sa stranim vladama u namjeri da se miješaju u američke izbore - upotrebom nezakonitih cyber aktivnosti.

"Američka vlada neće tolerisati strano miješanje u izbore. Centar za globalno angažovanje State Departmenta sarađuje i razmjenjuje informacije sa partnerima širom svijeta o ometanju izbora i taktikama kojima se koristi Rusija i drugi”, rekla je Gabrijel za Glas Amerike.

U izvještaju je ukazano da su glavni ciljevi Rusije problematizovanje značaja demokratskih institucija, slabljenje međunarodnog kredibiliteta i saradnje Sjedinjenih Država i njihovih saveznika i partnera.

Suprotstavljena im je, kako je ukazano, kontra-dezinformaciona zajednica koju čine vlade, civilno društvo, akademski krugovi, privatni sektor i građani.

"Patriotski milioneri" pozivaju na veće poreze za bogate

"Patriotski milioneri" pozivaju na veće poreze za bogate
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Umjesto na konvencijama, Trump prihvata nominaciju iz Bijele kuće, Biden iz svog doma

Joe Biden i Donald Trump (Foto: AP)

Bivši potpredsednik Joe Biden neće putovati u Viskonsin da prihvati nominaciju demokrata za kandidaturu za predsednika tokom partijske nacionalne konvencije ovog mjeseca, zbog straha od koronavirusa, naveli su stranački zvaničnici.

Odluka da Biden i drugi zvaničnici ne idu u Milvoki, gdje su demokrate planirale da održe konvenciju koja bi trajala nekoliko dana, označava da će događaj planiran od 17. do 20. avgusta biti skoro u potpunosti virtuelan. Biden će prihvatiti imenovanje i obratiti se naciji iz svog doma u Delaveru, navela je Demokratska stranka.

S druge strane, republikanski predsjednik Donald Trump naveo je da će vjerovatno svoj govor o prihvatanju nominacije održati iz Bijele kuće, krajem mjeseca.

Ove promjene u posljednjem momentu su samo podsjetnik kako je pandemija izazvala poremećaj u tradicionalnoj kampanji za predsjedničke izbore 3. novembra. Predsjedničke konvencije su obično bile događaj koji se prenosi na televiziji, gdje su držani vatreni govori pred partijskim poklonicima.

Demokratski nacionalni komitet (DNC) naveo je da je odluka donijeta da bi se zaštitilo zdravlje stanovnika Milvokija, kao i ogromnog broja ljudi koji bi učestvovali na nacionalnoj konvenciji.

Konvencija će biti događaj od dva sata svako veče u udarno vreme, sa uključenjima iz cijele zemlje, naveo je DNC.

"Od samog početka pandemije, stavljamo zdravlje i bezbjednost američkog naroda na prvo mjesto", navodi predsjedavajući DNC Tom Perez u saopštenju.

Republikanska konvencija trebalo je da bude održana u Šarlotu u Sjevernoj Karolini, prije nego što je Trump pomjerio dio događaja u Džeksonvil na Floridi, pošto je guverner Sjeverne Karoline upozorio da možda neće dozvoliti velika okupljanja.

Međutim, širenje zaraze koronavirusom na Floridi navelo je Trumpa da otkaže planove. Samo jedno veče konvencije, veče za nominaciju, održaće se u Šarlotu, objavio je Trump u intervjuu za Fox News u srijedu.

Trump je rekao da će veliki dio konvencije biti virtuelan i da će biti govora održanih uživo sa raznih lokacija, uključujući njegovo obraćanje naciji 27. avgusta

Corona kriza: Bijela kuća i demokrate nastoje da postignu sporazum o finansijskoj pomoći

Sekretar za finansije Stiven Mnučin obraća se novinarima o pregovorima o paketu pomoći zbog epidemije koronavirusa, u Bijeloj kući 23. jula 2020.

Zvaničnici Bijele kuće i vođe demokrata u Kongresu trebalo bi da se sastanu ponovo u srijedu kako bi do kraja ove nedjelje postigli dogovor o novom paketu pomoći zbog posljedica krize nastale zbog koronavirusa.

Sekretar za finansije Stiven Mnučin kazao je nakon 90 minuta pregovora u utorak da je cilj da se finalizira prijedlog u narednim danima kako bi se omogućilo glasanje u Kongresu naredne nedjelje.

Srijeda će biti treći dan u nizu kako teku razgovori između Mnučina, šefa osoblja Bijele kuće Marka Medouza, predsjedavajuće Predstavničkim domom Nensi Pelosi i lidera demokrata u Senatu Čaka Šumera.

"Zaista smo prošli temu po temu, prelistavajući", rekao je Šumer nakon sastanka u utorak. "Napravili su neke ustupke, što cijenimo. Mi smo napravili neke ustupke, što oni cijene. Još uvijek smo daleko od mnogo važnih tema, ali nastavljamo da idemo ka njima".

Medouz je sastanak u utorak nazvao "vjerovatno najproduktivnijim sastankom koji smo imali do danas".

Dvije strane podijeljene su po pitanju veličine svojih preporučenih paketa pomoći. Demokrate pozivaju na 3,4 hiljada milijardi i nova trošenja, dok republikanci žele limit od jedne hiljade milijardi dolara.

Među temama o kojima se raspravlja je i slanje druge runde stimulativnih uplata, što bi pomoglo zakupcima da izbjegnu deložaciju i pomoć poštanskoj službi kako bi se uplatila pomoć od 600 dolara nedeljno nezaposlenima koja je istekla prošle nedelje.

Republikanski lideri predložili su usvajanje manjeg paketa koji bi se bavio nekim oblastima, dok bi se pregovori o drugim ostavili za kasnije. Demokrate su odbacile takav pristup, uz argument da bi federalna vlada trebalo da preduzme veliku akciju kako bi se suprotstavila ekonomskim izazovima sa kojima se zemlja suočava.

Bijela kuća je kritikovala demokrate zbog blokiraranja kratkoročng zakona u petak kojim bi se produžili benefiti za nezaposlene na nedjelju dana, što bi liderima u kongresu dalo više vremena za pregovore.

"To bi trebalo da vam tačno kaže gdje stoje demokrate", rekla je pres-sekretarka Bijele kuće Kejli Mekeneni na brifingu u utorak.

Ali, demokrate su svjesne da imaju bolju pregovaračku poziciju otkako su liderima republikanaca u Senatu potrebni njihovi glasovi za usvajanje zakona.

Lider većine u Senatu Mič Mekonel priznao je u utorak da neće imati punu podršu republikanaca kao što je imao i martu kada se Kongres brzo složio o velikom paketu pomoći na početku krize.

"Ukoliko tragamo za totalnim konsenzusom među republikanskim senatorima, nećemo ga naći", rekao je Mekonel novimarima u utorak. "Prema tome, imamo podjelu po pitanju toga šta raditi. Ono čemu se nadamo je dvopartijski prijedlog ispregovaran od strane predsjednika Sjedinjenih Država i njegovog tima i demokratske većine u Predstavničkom domu za potpisivanje prijedloga zakona koji bi bio prihvatljiv za značajan procenat republikanaca".

Mnučin je nagovijestio određenu fleksibilnost u ponedjeljak, kada je rekao novinarima "otvoreni smo za veći paket ukoliko možemo da postignemo sporazum".

Trump uredbom traži ograničavanje broja stranih radnika u federalnim agencijama

President Donald Trump holds up a signed Executive Order on hiring American workers, during a meeting with U.S. tech workers, in the Cabinet Room of the White House, Aug. 3, 2020, in Washington.

Predsjednik SAD Donald Trump potpisao je uredbu kojom se od federalnih agencija traži da dokažu da ne zapošljavaju ljude iz inostranstva umjesto Amerikanaca kvalifikovanih za te poslove. Nije jasno da li će se i kako ova odluka odnositi na Glas Amerike, koji je federalna agencija.

Bijela kuća kaže da uredba pomoći u spriječavanju federalnih agencija da "nepravedno zamijene američke radnike jeftinom stranom radnom snagom".

Uredbom se od svih federalnih agencija traži da sprovedu internu istragu i utvrde da li zapošljavaju državljane SAD na određenim pozicijama.

Trump je rekao da se na ovakav potez odlučio zbog poteza direktora jedne državne agencije u Tennesseeu koji je, zbog prethodne zabrane izdavnja viza radnicima iz inostranstva, odlučio da 20 odsto posla delegira kompanijama koje su u inostranstvu.

Predsjednik SAD je otpustio direktora agencije iz Tennesseea i zaprijetio da će smjeniti i ostale članove borda ako nastave da angažuju radnike iz inostranstva.

"Ako izdate američke radnike, čut ćete samo dvije reči: Otpušteni ste", rekao je Trump.

Kako će uredba uticati na Glas Amerike?

The Voice of America building, Monday, June 15, 2020, in Washington.
The Voice of America building, Monday, June 15, 2020, in Washington.

Trumpova uredba je donijeta u momentu kada se u Glasu Amerike već razmatra da li da se produže vize novinarima iz inostranstva, koji obično imaju vize J-1.

Revizija produženja novinarskih viza je odluka Michaela Packa, novog izvršnog direktora Agencije za globalne medije u čijem je sastavu i Glas Amerike, kojeg je na to mjesto nominovao predsjednik Trump.

U Glasu Amerike radi 62 honoraraca i 14 stalno zaposlenih koji su na J-1 vizama, koje dobijaju zbog potrebnog znanja dva jezika (engleskog i jezika na kojem neki od 44 servisa emituje program) i drugih potrebnih vještina za obavljanje posla.

Na pitanje Glasa Amerike da li će nova Trumpova uredba uticati i na novinare Glasa Amerike, Bijela kuća nije konkretno odgovorila već samo uputila na site o zapošljavanjima u vladi SAD za one koji nisu američki državljani.

Portparol Agencije za globalne medije rekao je da se analiza svake pojedinačne J-1 vize radi sa ciljem da se poboljša interni menadžment i da se zaštiti nacionalna bezbjednost.

Novinarska udruženja kao što je PEN Amerika i Nacionalni klub novinara saopštili su da bi odbijanje produženja viza za novinare Glasa Amerike mnoge od njih dovelo u rizik da budu uhapšeni u zemljama iz kojih su došli, jer će tamo morati da se vrate ako nemaju vizu.

Nije poznat tačan broj novinara angažovanih na J-1 vizama u ostalim dijelovima Agencije za slobodne medije kao što su Radio Slobodna Evropa, Radio Slobodna Azija, Kancelarija za emitovanje na Kubi i Mreža za emitovanje na Bliskom istoku.

Trumpova uredba o zabrani izdavanja novih J-1 viza pravi izuzetak za one koji su već u Americi i imaju te vize - kao što je slučaj sa novinarima koji već rade u zgradi Glasa Amerike u Washingtonu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG