Linkovi

Najvažnije

Intervencija federalnih agenata u Oregonu mogući uzrok ustavne krize

Demonstranti tokom protesta zbog rasne nejednakosti u Portlandu (Foto: Reuters/Caitlin Ochs)

Sjedinjene Države bi mogle da se nađu na pragu ustavne krize poslije događaja u američkoj državi Oregon, i sukoba tokom višenedjeljnih protesta pred portlandskim sudom, u kojima su učestvovali demonstranti i agenti federalnih policijskih snaga, kamuflirani među okupljenim građanima.

Raspoređivanje federalnih snaga - agenata u Portlandu, prijestonici američke države Oregon, potez koji je gromoglasno pozdravio predsjednik Donald Trump - povučen je bez saglasnosti lokalnih vlasti.

Demonstranti su preplavili plato pred federalnim sudom prošlog ponedjeljka uveče - prije nego što ih je policija rastjerala tokom intervencije u kojoj su korištene šok bombe i takozvana LRAD tehnologija (Long Range Acustic Device - akustični uređaj dugog dometa), koja proizvodi oštar i glasan zvuk, kroz ravan disk, sačinjen od više malih megafona.

Državne i lokalne vlasti, koje nisu tražile saveznu pomoć, čekaju presudu na osnovu tužbe koju su podnijele povodom toga krajem prošle nedjelje.

Elen Rozenblum, državna tužiteljka, navela je u sudskim dokumentima da su maskirani federalni agenti hapsili građane na ulici, daleko od sudnice, bez povoda - odvozeći ih u neobilježenim automobilima.

Predsjednik Donald Trump poručio je da planira slanje federalnih agenata i u druge američke gradove.

“Rasporedićemo više federalnih službenika - to vam sa sigurnošću mogu reći”, poručio je Trump u ponedjeljak.

“U Portlandu su uradili sjajan posao. Bili su tamo tri dana i za kratko vrijeme su postigli veliki uspjeh”, pohvalio se američki predsjednik.

Tim povodom pismom su se obratila Lori Lajtfut, gradonačelnica Čikaga i kritičarka američkog predsjednika, koja je odbacila bilo kakav vid angažmana federalnih službenika u tom gradu.

Federalne snage raspoređene u Portlandu specijanim ukazom predsednika Donalda Trampa o zaštiti federalnih spomenika i objekata
Federalne snage raspoređene u Portlandu specijanim ukazom predsednika Donalda Trampa o zaštiti federalnih spomenika i objekata

Ukazala je da je slanje i raspoređivanje onih koji, kako je navela, hapse i pritvaraju građane bez ikakvog razloga, loša ideja i zatražila od predsjednika da se uzdrži od toga.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) planira da razmjesti oko 150 agenata u Čikagu - rekao je agenciji AP neimenovani zvaničnik Sekretarijata koji ima neposredna saznanja o tom planu. AP je pojasnio da tom zvaničniku nije odobreno da javno govori o tome i svoja saznanja je tom mediju prenio pod uslovom očuvanja anonimnosti.

Ti agenti se, prema istom izvoru, bave istragama krijumčarenja ljudi, droge i oružja, kao i seksualnog iskorištavanja djece. Takođe, bili su raspoređeni na američko-meksičkoj granici tokom eskalacije migrantske krize iz centralnoameričkih država.

Predsjednik Trump, koji je demonstrante naziva anarhistima i agitatorima, rekao je da su agenti Sekretarijata za unutrašnju bezjbednost i Sekretarijata za pravosuđe angažovani da uspostave red ispred zgrade suda i pomognu gradu Portlandu.

Potezi Trumpove administracije suprotni su uobičajenom postupanju američkih konzervativaca koji se sa uvažavanjem odnose prema nadležnostima država i lokalnih vlasti. Veoma su se obazrivo odnosili prema angažovanju resursa federalne vlade - posebno angažovanju agenata.

Rend Pol, senator iz države Kentaki i jedan od istaknutijih republikanaca, koji pripada libertartarijanskom krilu partije, kritikovao je upotrebu federalnih resursa.

„Ne možemo se odreći slobode zbog bezbjednosti. Sprovođenje zakona donijetih na lokalnom nivou može i treba da riješi ove situacije u našim gradovima. Tu nema mjesta za federalne trupe ili neidentifikovane agente”, objavio je Pol.

Stručnjaci za ustavno pravo ukazuju da angažovanje federalnih službenika predstavljaju crvenu liniju u slučaju koji bi mogao postati svojevrsni test za američke države - s obzirom na to da djeluje da Trumpova administracija proširuje djelokrug rada federalnih snaga.

“Ideja da postoji prijetnja za federalni sud i da će federalne vlasti jednostavno upasti i raditi šta god im je volja - bez usaglašavanja i saradnje sa državnim i lokalnim vlastima je neobična - van konteksta građanskog rata”, smatra Majkl Dorf, profesor predmeta Ustavno pravo na Univerzitetu Kornel.

“Kod autoritarnih vladara standardni je potez da se potreba za prekidom nasilja iskoristi kao povod za primjenu sile. Na taj način izaziva se nasilni odgovor i pokreće se spirala nasilja”, ukazuje Dorf.

Međutim, Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost objavio je da su federalni agenti bili blokirani u zgradi portlandskog suda – i da su pojedinci ručnim lampama - laserima pokušavali da ih oslijepe.

"Portland je prepun nasilnih anarhista koji napadaju federalne službenike i zgrade", ukazano je u Tviter objavi naloga za odnose sa javnošću Sekretarijata.

„Ovdje nije riječ o mirnim protestima - već o počinjavanju federalnih krivičnih dela”, ukazano je u objavi.

Vodeći zvaničnici Predstavničkog doma, koji kontrolišu demokrate, izrazili su u nedjelju zabrinutost taktikom koju je administracija primjenila u Portlandu i drugim gradovima.

Tim povodom zatražili su sprovođenje federalne istrage.

Protesti u glavnom gradu države Oregon - Portlandu traju 52 dana. Mnogi skupovi, kojima su prisustvovale hiljade ljudi, protekli su mirno i bez incidenata. Međutim, grupe do nekoliko stotina demonstranata napadale su federalna zdanja i policijske stanice, podmećući požare, razbijajući prozore, i sukobljavajući se sa policijom.

Portlandske policijske snage upotrijebile su suzavac nekoliko puta – sve dok federalni sud nije zabranio takvu reakciju ukoliko nije proglašeno stanje nereda na ulicama. Međutim, angažovanje federalnih službenika pobuđuje sumnje da upravo oni protiv demonstranata ponovo upotrebljavaju suzavac.

Protesti u Portlandu eskalirali su 11. jula kada je jedan demonstrant prebačen u bolnicu sa teškim tjelesnim povredama tokom policijske intervencije. Incident je zabilježen na video snimku koji prikazuje povrijeđenog muškarca Donovana Labela, koji je stajao naspram policajaca držeći megafon - kada je zadobio udarac u glavu.

Nemiri podstaknuti policijskim tretmanom Afroamerikanaca
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:13 0:00

Širom Sjedinjenih Država talas protesta je eskalirao poslije smrti Afroamerikanca Džordža Flojda. On je preminuo tokom policijskog privođenja, kada mu je policajac Derek Šovin skoro devet minuta držao koljeno na vratu. Talas protesta, pod sloganom Black Lives Matters (Životi crnaca su važni) u prvi plan postavio je zahtjeve o reformi policije.

See all News Updates of the Day

Pregled dešavanja na Capitol Hillu 2022.

Pregled dešavanja na Capitol Hillu 2022.
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:29 0:00

Od finansiranja klimatskih i socijalnih programa do zaštitite prava na istospolne brakove, i istrage protiv bivšeg predsjednika Trumpa, demokratski zakonodavci su se bavili sa mnogo pitanja, u godini u kojoj su imali većinu u Kongresu, što više nije slučaj.

Zelenskyy i ‘duh Ukrajine’ osoba godine magazina Time

The AP Interview Russia Ukraine War Zelenskyy

Magazin Time proglasio je u srijedu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog svojom osobom godine, dodijelivši mu priznanje "zbog dokaza da hrabrost može biti zarazna kao i strah".

Glavni urednik Edward Felsenthal rekao je da je izbor Zelenskog — uz “duh Ukrajine” — bio “najjasniji u sjećanju”.

“Bez obzira ispunjava li bitka za Ukrajinu nadom ili strahom, svijet je 2022. marširao u stilu Volodimira Zelenskog”, rekao je.

Komičar koji je postao političar koji je 2019. izabran da vodi Ukrajinu, Zelenskyy je neprestano radio od ruske invazije 24. februara kako bi potaknuo otpor svoje zemlje i pridobio međunarodnu potporu Ukrajini.

Felsenthal je rekao da je odluka Zelenskog kad je rat počeo "da ne bježi iz Kijeva, nego da ostane i skupi podršku bila sudbonosna".

“Za dokazivanje da hrabrost može biti zarazna kao i strah, za poticanje ljudi i naroda da se okupe u odbrani slobode, za podsjećanje svijeta na krhkost demokratije — i mira — Volodymyr Zelensky i duh Ukrajine su TIME-ova osoba za 2022. godine”, dodao je.

Magazin je također istaknuo ljude za koje se kaže da utjelovljuju duh Ukrajine. Među njima su inženjer Oleg Kutkov, koji je pomogao da Ukrajina ostane povezana; Olga Rudenko, urednica Kyiv Independenta; i britanski borbeni kirurg David Nott.

Timeov godišnji izbor izazivao je raspravu, a ponekad i kontroverzu otkako je započeo 1927. Osoba godine 2021. bio je Elon Musk, tehnološki, telekomunikacijski i svemirski magnat koji je nedavno kupio Twitter. Godine 2020. titula je pripala predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu - u to vrijeme izabranom predsjedniku - i potpredsjednici Kamali Harris.

Demokratski senator Vornok pobjednik drugog kruga izbora u Džordžiji

Demokratski senator Rafael Vornok (Foto: AP/Brynn Anderson)

Demokratski senator Rafael Vornok pobijedio je u utorak republikanskog protivkandidata i bivšeg fudbalera Heršela Volkera u drugom krugu izbora u Džordžiji, čime su demokrate proširile većinu u Senatu, pokazuju projekcije agencije AP i vodećih američkih televizijskih mreža.

Poslije Vornokove pobjede, demokrate će imati većinu od 51. mjesta u Senatu koji broji 100 članova, nakon što su prethodno obje stranke imale po 50 mjesta. To će demokratama donekle olakšati da potvrđuju Bajdenove kandidate za sudije i položaje u administraciji. Međutim, za usvajanje većine zakona i dalje je potrebna podrška republikanaca.

Vornokova pobjeda učvrstila je status Džordžije kao jedne od ključnih država na predsjedničkim izborima 2024. godine. Demokrate su protekle dvije godine pobijedile u tri trke za Senat u toj američkoj državi, u kojoj je nekada Republikanska stranka imala najveću popularnost, ali u kojoj je predsjednik Džo Bajden pobijedio 2020. godine.

Volkerov poraz predstavlja neuspjeh za bivšeg predsjednika Donalda Tuampa koji se ponovo kandidovao za republikansku predsjedničku nominaciju. Tramp je na proteklim kongresnim izborima podržao Volkera i desetine drugih istaknutih republikanskih kandidata, ali je imao pomiješane rezultate u tijesnim trkama.

Volkerovu kampanju opterećivao je niz optužbi, uključujući i tvrdnje bivših djevojaka - koje je negirao - da ih je ohrabrivao na abortus, iako je javno tražio da se prekid trudnoće proglasi nelegalnim.

Drugi krug izbora u Džoržiji, održan nakon što ni jedan kandidat nije osvojio 50 odsto glasova tokom prvog kruga 8. novembra, najskuplja je izborna trka ovogodišnjeg izbornog ciklusa u koju je utrošeno više od 400 miliona dolara. Prema finansijskim podacima, Vornok je imao jasnu prednost kada je riječ o novcu izdvojenom za kampanju.

Ovo je druga Vornokova pobjeda u drugom krugu izbora za dvije godine - mjesto senatora prvi put je osvojio u januaru 2021. godine.

Vornok je sveštenik u istorijskoj crkvi u Atlanti u kojoj je nekad propovjedao čuveni američki borac za ljudska prava Martin Luter King. I Vornok i Volker su Afroamerikanci.

Volker je optužio Vornoka da podržava politiku koja je dovela do rasta inflacije, a tokom kampanje je izražavao protivljenje učešću transrodnih osoba u ženskim sportovima.

Republikanci su na izborima za Kongres osvojili tijesnu većinu u Predstavničkom domu, ali se nisu ostvarila neka predviđanja o "crvenom talasu" odnosno ubjedljivim pobjedama republikanskih kandidata. Republikanska stranka takođe nije osvojila većinu u Senatu.

Biden spreman da razgovara sa Putinom, ali ne sada. I Putin je voljan da pregovora, ali po zahtjevima Moskve

Kombinovana fotografija ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Joea Bidena.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je "otvoren za pregovore" o Ukrajini, ali Zapad mora da prihvati zahtjeve Moskve, saopšteno je iz Kremlja dan pošto je američki predsjednik Joe Biden izjavio da je spreman da razgovara sa Putinom o okončanju rata.

Rusija je saopštila da zapadni zahtjevi da se potpuno povuče iz Ukrajine kao preduslov za bilo koje buduće razgovore u suštini isključuju mogućnost takvih pregovora.

Portparol Kremlja Dmitri Peskov je naglasio da je ruski predsjednik otvoren za pregovore ali da je zapadni zahtjev da Moskva prvo povuče vojnike iz Ukrajine - neprihvatljiv.

Poslije nekoliko sati privatnih razgovora sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o Ukrajini i drugim temama, američki predsjednik Biden je izjavio da je spreman da razgovara sa Putinom, ali samo uz konsultacije sa saveznicima iz NATO.

Dodao je da je spreman da razgovara "ako Putin pokaže da je zainteresovan da se nađe način da se okonča rat", dodajući da ruski lider "to još nije pokazao".

Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby u petak je pojasnio da Biden ne namjerava da sada razgovara sa Putinom zato što još ne postoje uslovi za to.

"Jednostavno nismo sada u situaciji gdje razgovori izgledaju kao koristan pristup", rekao je Kirby.

Putin je u petak ujutru telefonom razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Kako je saopšteno iz Scholzovog kabineta, kancelar je Putinu jasno prenio da je "što prije potrebno pronaći diplomatsko rješenje, što uključuje povlačenje ruskih vojnika".

U saopštenju izdatom iz Kremlja poslije razgovora sa Scholzom, Putin je ponovo okrivio Zapad da podstiče Ukrajinu da produžava rat snabdijevajući je oružjem. Putin je izjavio da su nedavni napadi na ukrajinsku infrastrukturu bili "neminovni" nakon što je Ukrajina navodno bombardovala ključni most na krimskom poluostrvu i energetska postrojenja.

Američki predsjednik Biden nije direktno razgovarao sa Putinom od ruske invazije na Ukrajinu 24. februara. U martu, Biden je ruskog predsjednika opisao kao "kasapina", koji "ne može ostati na vlasti".

"Postoji jedan način da se ovaj rat završi - da se Putin povuče iz Ukrajine", rekao je Biden u četvrtak. "Bolesno je to što radi. Ako traži način da okonča rat, ništa nije učinio."

Predsjednik SAD DJoe Biden i predsjednik Francuske Emmanuel Macron hodaju pored vozila tokom sastanka u Washingtonu, 30. novembra 2022.
Predsjednik SAD DJoe Biden i predsjednik Francuske Emmanuel Macron hodaju pored vozila tokom sastanka u Washingtonu, 30. novembra 2022.

Macron je rekao da je uvjeren da će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu uz veću vojnu i humanitarnu pomoć.

"Riječ je o našim vrijednostima", rekao je francuski lider. "Veoma je važno da SAD podržavaju Ukrajinu."

Biden je rekao da SAD "nikada neće tražiti od Ukrajine da pravi kompromis" da okonča rat bez saglasnosti vlade u Kijevu.

Ranije, prije njihovih privatnih razgovora, Biden je, pozdravljajući Macrona u prvoj državnoj posjeti jednog stranog lidera otkad je preuzeo položaj, rekao: "Francuska i Sjedinjene Države se suočavaju sa ambicijom Vladimira Putina".

"Savez između naše dvije nacije ostaje od suštinskog značaja za našu odbranu", rekao je Biden. "SAD nisu mogle da traže boljeg partnera od Francuske".

On je opisao Francusku kao najstarijeg saveznika i nepokolebljivog partnera u cilju slobode.

Macron je, govoreći tokom sunčanog, ali prohladnog jutra u Washingtonu, rekao: "Dok se rat vraća na evropsko tlo sa ruskom agresijom protiv Ukrajine i u svjetlu višestrukih kriza sa kojima se suočavaju naše nacije i društva, moramo još jednom jednom da postanemo braća po oružju".

Rekao je da Washington i Pariz "dijele istu vjeru u slobodu i demokratske vrijednosti".

Escobar: Političari u BiH sarađuju sa kriminalcima

Escobar: Političari u BiH sarađuju sa kriminalcima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:56 0:00

Gabriel Escobar, kada je u pitanju BiH, osvrnuo na pitanje korupcije, najnovijih odluka visokog predstavnika, i izazova sa kojima se ta zemlja suočava.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG