Linkovi

Top priča

Intervencija federalnih agenata u Oregonu mogući uzrok ustavne krize

Demonstranti tokom protesta zbog rasne nejednakosti u Portlandu (Foto: Reuters/Caitlin Ochs)

Sjedinjene Države bi mogle da se nađu na pragu ustavne krize poslije događaja u američkoj državi Oregon, i sukoba tokom višenedjeljnih protesta pred portlandskim sudom, u kojima su učestvovali demonstranti i agenti federalnih policijskih snaga, kamuflirani među okupljenim građanima.

Raspoređivanje federalnih snaga - agenata u Portlandu, prijestonici američke države Oregon, potez koji je gromoglasno pozdravio predsjednik Donald Trump - povučen je bez saglasnosti lokalnih vlasti.

Demonstranti su preplavili plato pred federalnim sudom prošlog ponedjeljka uveče - prije nego što ih je policija rastjerala tokom intervencije u kojoj su korištene šok bombe i takozvana LRAD tehnologija (Long Range Acustic Device - akustični uređaj dugog dometa), koja proizvodi oštar i glasan zvuk, kroz ravan disk, sačinjen od više malih megafona.

Državne i lokalne vlasti, koje nisu tražile saveznu pomoć, čekaju presudu na osnovu tužbe koju su podnijele povodom toga krajem prošle nedjelje.

Elen Rozenblum, državna tužiteljka, navela je u sudskim dokumentima da su maskirani federalni agenti hapsili građane na ulici, daleko od sudnice, bez povoda - odvozeći ih u neobilježenim automobilima.

Predsjednik Donald Trump poručio je da planira slanje federalnih agenata i u druge američke gradove.

“Rasporedićemo više federalnih službenika - to vam sa sigurnošću mogu reći”, poručio je Trump u ponedjeljak.

“U Portlandu su uradili sjajan posao. Bili su tamo tri dana i za kratko vrijeme su postigli veliki uspjeh”, pohvalio se američki predsjednik.

Tim povodom pismom su se obratila Lori Lajtfut, gradonačelnica Čikaga i kritičarka američkog predsjednika, koja je odbacila bilo kakav vid angažmana federalnih službenika u tom gradu.

Federalne snage raspoređene u Portlandu specijanim ukazom predsednika Donalda Trampa o zaštiti federalnih spomenika i objekata
Federalne snage raspoređene u Portlandu specijanim ukazom predsednika Donalda Trampa o zaštiti federalnih spomenika i objekata

Ukazala je da je slanje i raspoređivanje onih koji, kako je navela, hapse i pritvaraju građane bez ikakvog razloga, loša ideja i zatražila od predsjednika da se uzdrži od toga.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) planira da razmjesti oko 150 agenata u Čikagu - rekao je agenciji AP neimenovani zvaničnik Sekretarijata koji ima neposredna saznanja o tom planu. AP je pojasnio da tom zvaničniku nije odobreno da javno govori o tome i svoja saznanja je tom mediju prenio pod uslovom očuvanja anonimnosti.

Ti agenti se, prema istom izvoru, bave istragama krijumčarenja ljudi, droge i oružja, kao i seksualnog iskorištavanja djece. Takođe, bili su raspoređeni na američko-meksičkoj granici tokom eskalacije migrantske krize iz centralnoameričkih država.

Predsjednik Trump, koji je demonstrante naziva anarhistima i agitatorima, rekao je da su agenti Sekretarijata za unutrašnju bezjbednost i Sekretarijata za pravosuđe angažovani da uspostave red ispred zgrade suda i pomognu gradu Portlandu.

Potezi Trumpove administracije suprotni su uobičajenom postupanju američkih konzervativaca koji se sa uvažavanjem odnose prema nadležnostima država i lokalnih vlasti. Veoma su se obazrivo odnosili prema angažovanju resursa federalne vlade - posebno angažovanju agenata.

Rend Pol, senator iz države Kentaki i jedan od istaknutijih republikanaca, koji pripada libertartarijanskom krilu partije, kritikovao je upotrebu federalnih resursa.

„Ne možemo se odreći slobode zbog bezbjednosti. Sprovođenje zakona donijetih na lokalnom nivou može i treba da riješi ove situacije u našim gradovima. Tu nema mjesta za federalne trupe ili neidentifikovane agente”, objavio je Pol.

Stručnjaci za ustavno pravo ukazuju da angažovanje federalnih službenika predstavljaju crvenu liniju u slučaju koji bi mogao postati svojevrsni test za američke države - s obzirom na to da djeluje da Trumpova administracija proširuje djelokrug rada federalnih snaga.

“Ideja da postoji prijetnja za federalni sud i da će federalne vlasti jednostavno upasti i raditi šta god im je volja - bez usaglašavanja i saradnje sa državnim i lokalnim vlastima je neobična - van konteksta građanskog rata”, smatra Majkl Dorf, profesor predmeta Ustavno pravo na Univerzitetu Kornel.

“Kod autoritarnih vladara standardni je potez da se potreba za prekidom nasilja iskoristi kao povod za primjenu sile. Na taj način izaziva se nasilni odgovor i pokreće se spirala nasilja”, ukazuje Dorf.

Međutim, Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost objavio je da su federalni agenti bili blokirani u zgradi portlandskog suda – i da su pojedinci ručnim lampama - laserima pokušavali da ih oslijepe.

"Portland je prepun nasilnih anarhista koji napadaju federalne službenike i zgrade", ukazano je u Tviter objavi naloga za odnose sa javnošću Sekretarijata.

„Ovdje nije riječ o mirnim protestima - već o počinjavanju federalnih krivičnih dela”, ukazano je u objavi.

Vodeći zvaničnici Predstavničkog doma, koji kontrolišu demokrate, izrazili su u nedjelju zabrinutost taktikom koju je administracija primjenila u Portlandu i drugim gradovima.

Tim povodom zatražili su sprovođenje federalne istrage.

Protesti u glavnom gradu države Oregon - Portlandu traju 52 dana. Mnogi skupovi, kojima su prisustvovale hiljade ljudi, protekli su mirno i bez incidenata. Međutim, grupe do nekoliko stotina demonstranata napadale su federalna zdanja i policijske stanice, podmećući požare, razbijajući prozore, i sukobljavajući se sa policijom.

Portlandske policijske snage upotrijebile su suzavac nekoliko puta – sve dok federalni sud nije zabranio takvu reakciju ukoliko nije proglašeno stanje nereda na ulicama. Međutim, angažovanje federalnih službenika pobuđuje sumnje da upravo oni protiv demonstranata ponovo upotrebljavaju suzavac.

Protesti u Portlandu eskalirali su 11. jula kada je jedan demonstrant prebačen u bolnicu sa teškim tjelesnim povredama tokom policijske intervencije. Incident je zabilježen na video snimku koji prikazuje povrijeđenog muškarca Donovana Labela, koji je stajao naspram policajaca držeći megafon - kada je zadobio udarac u glavu.

Nemiri podstaknuti policijskim tretmanom Afroamerikanaca
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:13 0:00

Širom Sjedinjenih Država talas protesta je eskalirao poslije smrti Afroamerikanca Džordža Flojda. On je preminuo tokom policijskog privođenja, kada mu je policajac Derek Šovin skoro devet minuta držao koljeno na vratu. Talas protesta, pod sloganom Black Lives Matters (Životi crnaca su važni) u prvi plan postavio je zahtjeve o reformi policije.

See all News Updates of the Day

Liderke država govore danas pred Generalnom skupštinom UN

Mađarski ministar inostranih poslova Peter Szijjarto obraća se 75. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, u sjedištu UN-a, u New Yorku, 23. septembar 2021.

Osam žena - tri potpredsjednice i pet premijerki - trebalo bi da govore u petak u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. "Ne možemo spasiti našu planetu ako izostavimo ugrožene - žene, djevojke i manjine", rekla je predsjednica Zuzana Caputova​ Generalnoj skupštini ranije ove nedjelje.

Predsjednica Tanzanije Samia Suluhu Hassan​, prva žena predsjednica te zemlje, rekla je na Skupštini u četvrtak: "Covid-19 prijeti da vrati nazad naša postignuća."

Također u četvrtak, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres upozorio je na samitu o hrani koji nastoji poboljšati globalnu proizvodnju hrane i pristup da gotovo polovina planete ne može da priušti zdravu hranu.

"Hrana je život. Ali u zemljama, zajednicama i domaćinstvima u svakom kutku svijeta ova suštinska potreba - ovo ljudsko pravo - postaje neispunjena", rekao je Guterres virtualnom samitu o prehrambenim sistemima na marginama godišnjeg okupljanja Generalne skupštine UN.

Antonio Guterres govori na sjednici Generalne skupštine UN-a, New York, 23. septembar 2021.
Antonio Guterres govori na sjednici Generalne skupštine UN-a, New York, 23. septembar 2021.

Guterres je rekao da tri milijarde ljudi ne može da priušti hranjivu hranu.

"Svakog dana stotine miliona ljudi odlaze u krevet gladni. Djeca gladuju", rekao je on.

I dok milioni ljudi gladuju, a glad je realnost u dijelovima Jemena i Etiopije, gotovo jedna trećina sve proizvodnje hrane je izgubljena ili protraćena.

Samit, koji radi više od godinu dana, ima za cilj da ponovo analizira svaki aspekt proizvodnje hrane kako bi postali ekološki prihvatljiviji, bezbjedniji, hranljiviji i pristupačniji. To je također dio unaprijeđenja 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija, među kojima je "nulta glad" glavni prioritet.

"Pandemija Covida-19 učinila je ovaj izazov mnogo većim", rekao je Guterres. "To je produbilo nejednakosti, desetkovalo ekonomije i bacilo milione u krajnje siromaštvo".

Pandemija povećava izazov

Virus je također bio na umu liderima koji su se obratili Generalnoj skupštini u četvrtak - posebno afričkim liderima, koji su predstavljali veliki dio govornika tog dana. Mnogi su se pojavili putem video poruka zbog pandemije.

Vakcinacija protiv Covida u Južnoj Africi.
Vakcinacija protiv Covida u Južnoj Africi.

"Optužnica je protiv čovječanstva da su više od 82 posto svjetskih doza vakcine stekle bogate zemlje, dok je manje od jedan odsto otišlo u zemlje sa niskim prihodima", rekao je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa ​u video obraćanju.

Afrički centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izvještavaju da je četiri posto afričke populacije potpuno vakcinisano.

"Gomilanje i nejednaka distribucija sa rezultirajućim neujednačenim obrascima vakcinacije širom svijeta nije prihvatljivo", rekao je predsjednik Zimbabvea Emmerson Mnangagwa u unaprijed snimljenoj poruci. "Vakcinacijski nacionalizam je samoporažavajući i suprotan mantri da 'niko nije siguran dok svi nisu sigurni'. Bilo na sjeveru planete ili na jugu, bogati ili siromašni, stari ili mladi - svi ljudi u svijetu zaslužuju pristup vakcinama."

Također je postojala zabrinutost zbog trenda državnih udara u Africi. U proteklih godinu dana vojni udari su se dogodili u Čadu, Maliju i Gvineji. Sudanska vojska je saopštila da je tamo pokušala državni udar samo ove nedjelje. U Tunisu neki tvrde da je predsjednik Kais Saied ​u suštini izveo puč, pozivajući se na vanredna ovlaštenja, otpustivši premijera i suspendujući parlament radi učvršćivanja svojih ovlaštenja.

Predsjednik Angole Joao Goncalves Lourenco​ rekao je da nema dovoljno reakcija drugih zemalja kako bi se obeshrabrili pučevi.

"Smatramo neophodnim da međunarodna zajednica postupi odlučno i da ne izdaje samo osuđujuće izjave kako bi prisilila te aktere da vrate vlast legitimno uspostavljenim institucijama", rekao je on na skupu. "Ne možemo da nastavimo da dozvoljavamo nedavnim primjerima, poput Gvineje i drugih, da uspiju u Africi i na drugim kontinentima".

Na Bliskom istoku, irački predsjednik Barham Salih izrazio je zabrinutost zbog terorizma u svojoj zemlji i širem regionu.

"Ne možemo potcjenjivati opasnost koju predstavlja terorizam. Ako postanemo opušteni i ometeni regionalnim sukobima, jednostavno ćemo vidjeti povratak mračnjačkih snaga koje će ugroziti naš narod i našu bezbjednost", rekao je on. "Saradnja i solidarnost su naš jedini izbor u našoj borbi protiv međunarodnog terorizma i grupa koje ga podržavaju."

Pomirenje

U međuvremenu, mogućnosti ove nedjelje za intenzivnu diplomatiju pomogle su da se ublaži rijetko viđen rascjep u američko-francuskim odnosima.

Francuski zvaničnici bili su ogorčeni zbog bezbjednosnog pakta između Australije, Velike Britanije i Sjedinjenih Država ranije ovog mjeseca.

Prema tom aranžmanu, Australija će dobiti najmanje osam podmornica na nuklearni pogon, koje će se graditi u Australiji uz upotrebu američke tehnologije. Dogovor je postignut kada je Australija odustala od ranijeg ugovora o francuskim podmornicama vrijednog desetine milijardi dolara.

Telefonski sastanak predsjednika Joea Bidena i Emmanuela Macrona u srijedu i lični sastanak u četvrtak između njihovih najviših diplomata na marginama Generalne skupštine u New Yorku izgleda da su prošli dug put do smirivanja Pariza i obnove povjerenja.

U izvještaju su korištene neke informacije AP-a.

SAD kupuju novih 500 miliona doza vakcina za zemlje u razvoju

Predsjednik Joe Biden na virtuelnom samitu o Covidu-19 na marginama Generalne skupštine UN 22. septembra 2021. (Foto: AFP/Brendan Smialowski)

Američki predsjednik Joe Biden saopštio je da će SAD kupiti još 500 miliona doza vakcina protiv Covida-19 za zemlje u razvoju tokom naredne godine.

Amerika je, prethodno, obećala više od 500 miliona doza vakcine koju su zajednički proizvele farmaceutske kompanije Pfizer i BioNTech zemljama u razvoju do kraja juna sljedeće godine. To znači da će SAD svijetu ukupno obezbjediti milijardu doza vakcina protiv Covida-19.

„Na svaku vakcinu koju dajemo jednom Amerikancu, doniramo tri vakcine globalno”, tweetovao je državni sekretar Antony Blinken u srijedu, uoči Bidenovog saopštenja.

Biden je donaciju dodatnih doza, koje će također proizvesti Pfizer, najavio na virtuelnom samitu posvećenom Covidu-19, koji se održava na marginama Generalne skupštine UN.

Izjavio je: „Vlade mogu da učine mnogo, ali ne možemo sve da uradimo sami.”

Biden je podržao cilj Svjetske trgovinske organizacije da se u narednih godinu dana vakciniše najmanje 70% svjetske populacije, a očekuje se da će iskoristiti svoje saopštenje da podstakne druge, bogate zemlje da takođe pojačaju napore za kontrolisanje pandemije.

Generalni sekretar Svjetske zdravstvene organizacije Tedors Adhanom Ghebreyesus ​izjavio je u junu da je za ostvarenje tog cilja potrebno 11 milijardi doza vakcine.

U svom govoru u Ujedinjenim nacijama u utorak, Biden je istakao da su SAD već podijelile više od 160 miliona doza vakcina u više od stotinu zemalja, što je više nego što su uradile sve druge zemlje svijeta zajedno.

U proteklih godinu dana, u svijetu je podijeljeno više od 5,9 milijardi doza vakcine, što predstavlja oko 43% svjetske populacije. Međutim, zbog ogromnog dispariteta u distribuciji, mnoge siromašne zemlje imaju teškoće da vakcinišu čak i najugroženije građane.

Svjetski lideri i globalne organizacije sve više kritikuju disparitet i spor tempo vakcinacije. Uprkos američkom reagovanju, žalili su se da je ono neadekvatno - posebno pokušaj SAD da podijele dodatne, "booster" doze Amerikancima prije nego što su ugroženi u siromašnim zemljama dobili i prvu dozu.

Neke od informacija u tekstu preuzete su od agencija AP i Reuters.

Visoki zvaničnici osudili tretman migranata na američko-meksičkoj granici

Agenti carinske službe na konjima usmjeravaju migrante koji prelaze rijeku Rio Grande iz Meksika u Texas, 19. septembra 2021.

Visoki američki zvaničnici, među kojima je potpredsjednica Kamala Harris u utorak su osudili način na koji su agenti granične patrole na konjima okruživali i usmjeravali migrante sa Haitija, da bi ih spriječili da uđu u Sjedinjene Države. 

"Snimci koje sam vidjela, način na koji su ti pojedinci na konjima tretirali ljudska bića - to je užasno", rekla je Harris novinarima. "Potpuno podržavam detaljnu istragu o tome šta se tačno dogodilo, istragu koja je već počela. Ali ljudska bića nikada ne smiju da budu tretirana na taj način."

Harris je rekla da će kasnije razgovarati sa sekretarom za unutrašnju bezbjednost, Alejandrom Mayorkasom​, koji je naredio da se otvori istraga o postupcima agenata Granične patrole.

Na pretresu u Kongresu, Mayorkas je izjavio: "Užasnuli su me ti prizori... Nećemo tolerisati bilo kakvo maltretiranje ili zlostavljanje bilo kojeg migranta."

Snimak pokazuje Haićane kako prelaze meksičko-američku granicu

Na fotografijama i video snimcima vide se agenti kako pokušavaju da zgrabe neke od hiljada migranata okupljenih na granici duž rijeke Rio Grande, i kako pomoću konja pokušavaju da ih potisnu nazad ka Meksiku.

"Pustiću da istraga teče svojim tokom, ali fotografije koje sam vidio su me duboko uznemirile", rekao jeMayorkas za CNN.

Na jednom video snimku čuje se agent kako govori ružne riječi dok jedno dijete skače da bi se sklonilo konju sa puta.

"Niko ne smije da koristi konja kao oružje da bi agresivno napao dijete", rekao je Mayorkas. "To je neprihvatljivo. To nije u skladu sa našom politikom i treningom. Želim da budem jasan: to je neprihvatljivo."

U ranijim izvještajima čulo se da su agenti koristili bičeve da bi kontrolisali migrante. Međutim, oni su zamahivali uzdama konja i po svemu sudeći nikoga nisu udarili.

Mayorkas je takođe rekao da je loš tretman migranata protivan politici granične patrole, i vrijednostima njegovog Sekretarijata. Rekao je da će se istraga brzo odvijati.

"Javnost mora i zaslužuje da zna rezultate", rekao je sekretar za unutrašnju bezbjednost.

Zvanična vozila parkirana su uz obalu Rio Grande blizu migrantskog kampa u Del Riju u Texasu 21. septembra 2021.
Zvanična vozila parkirana su uz obalu Rio Grande blizu migrantskog kampa u Del Riju u Texasu 21. septembra 2021.

Još jedan istaknuti demokrata, lider senatske većine Chuck Schumer, govoreći u Senatu je izjavio: "Moramo da govorimo o tom ponašanju, da ustanovimo ko je odgovoran. Stomak mi se prevrće od tih prizora. To mora da prestane."

Republikanski kritičar predsjednika Joea Bidena, senator Josh Hawley, kritikovao je Mayorkasa zbog imigracione politike za koju kaže da je podstakla migraciju skoro 15.000 Haićana do granice. Haićani su, većinom, napustili svoju karipsku naciju poslije zemljotresa 2010. godine, i od tada žive u južnoameričkim državama.

Na pretresu senatskog odbora za unutrašnju bezbjednost, Hawley je rekao Mayorkasu: "Ovo je humanitarna kriza u Del Riju. Možete da je opisujetee kako želite... ali ne treba da umanjujemo humanitarne uslove za koje ste, iskreno, vi odgovorni... Desetine hiljada ljudi žive u uslovima koji su zapanjujući, zapanjujući, a dovela ih je ovdje vaša politika."

Hawley i drugi republikanci krive Bidenovu administraciju zato što je ublažila strogu imigracionu politiku prethodnog predsjednika, Donalda Trumpa.

Prema podacima Kancelarije za nacionalnu migraciju Haitija, više od 320 migranata je deportovano u Haiti u nedjelju a dva leta su stigla u ponedjeljak popodne. U jednom od aviona bilo je oko 130 migranata. Grupe za zaštitu ljudskih prava na Haitiju javljaju da se dodatni letovi očekuju ove nedjelje.

Biden u Generalnoj skupštini UN: Ne želimo podijeljeni svijet

Predsjednik Joe Biden govori na 76. zasjedanju Generalne skupštine UN u New Yorku, 21. septembra 2021.

Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da svijet mora da sarađuje kao nikada ranije da bi se suočio sa globalnim izazovima. "Ne želimo novi hladni rat ili podijeljeni svijet", poručio je Biden u svom prvom obraćanju Generalnoj skupštini UN-a u svojstvu predsjednika Sjedinjenih Država.

"Naša bezbjednost, prosperitet i same slobode su isprepleteni kao nikada ranije", rekao je Biden u obraćanju u kojem je promovisao svoj multilateralni pogled na svijet, fokusiran na diplomatiju.

"SAD su se vratile za sto na međunarodnim forumima, a posebno Ujedinjenim nacijama", rekao je američki lider.

To je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika prvo" njegovog prethodnika Donalda Trumpa.

Pred svijetom je "odlučujuća decenija", istakao je Biden i dodao da lideri treba da sarađuju na borbi protiv pandemije koronavirusa, zagrijevanja planete i cyber prijetnji. Istakao je da će SAD udvostručiti svoje finansijske obaveze u borbi protiv klimatskih promjena i da će potrošiti 10 milijardi dolara za borbu protiv gladi u svijetu.

Ne pominjući po imenu najvećeg rivala svoje zemlje - Kinu - Biden je obećao da neće pokušavati da eskalira taj taj sukob. Generalni sekretar UN Antonio Guterres, koji je govorio prije Bidena na otvaranju 76. Generalne skupštine, izjavio je da će "biti nemoguće odgovoriti na dramatične ekonomske i razvojne izazove ako su dvije najveće svjetske ekonomije suparnici".

"Ne želimo - ponoviću - ne želimo novi hladni rat ili svijet podeljen na rigidne blokove", rekao je predsednik Biden. "SAD su spremne da rade sa svakom zemljom koja radi na mirnom rješenju zajedničkih izazova, čak i ako se ne slažemo u nekim drugim sferama, jer svi ćemo trpjeti posljedice neuspjeha ako se ne ujedinimo protiv hitnih prijetnji kao što su Covid-19, klimatske promjene, ili stalne prijetnje kao što je nuklearna proliferacija."

Govoreći o pitanju vojne sile, Bajden je poručio da "američka vojna sila mora da bude poslednje pribežište, a ne prvo, i da ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svetski problem."

Govoreći o pitanju vojne sile, Biden je poručio da "američka vojna sila mora da bude posljednji zaklon, a ne prvi. I ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svjetski problem."

"Počinje era neumorne diplomatije"

Biden je branio i haotično američko povlačenje iz Afganistana navodeći da je to bio neopohodan korak da bi se napravio zaokret u američkoj politici i koncentrisalo na globalni izazov anti-demokratskih sistema, pandemiju Covida-19 i klimatske promjene.

"Okončali smo 20 godina sukoba u Afganistanu i dok zatvaramo ovu eru neumornih ratova, otvaramo novu eru neumorne diplomatije", izjavio je Biden.

Predsjednik Biden razgovara sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterresom pred početak 76. zasjedanja Generalne skupštine UN u New Yorku, 20. septembra 2021.
Predsjednik Biden razgovara sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterresom pred početak 76. zasjedanja Generalne skupštine UN u New Yorku, 20. septembra 2021.

Američki predsjednik ranije je svoju kontroverznu odluku o povlačenju vojnika iz Afganistana donekle objasnio i željom administracije da se fokusira na stvarnog protivnika - Kinu. U nedjelju, generalni sekretar UN Antoni Guterres je pozvao SAD i Kinu da odvrate potencijalni hladni rat, i apelovao da poprave svoj, kako je rekao, "kompletno disfunkcionalni odnos".

"Ne bih se složila sa tom karakterizacijom odnosa", izjavila je u ponedjeljak portparolka Bijele kuće Jen Psaki, koja je dodala da su Biden i njegov kineski kolega Xi Jinping prošle nedjelje vodili razgovor od 90 minuta, koji je, kako kaže, "bio otvoren ali svakako nije bilo povišenih tonova".

U Ujedinjenim nacijama, Biden je također poručio da će Amerika biti lider u suočavanju sa izazovima - od Covida 19 do klimatskih promjena, ali da to neće raditi sama.

Biden je doputovao u New York u ponedjeljak uveče gdje se sastao sa oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Poslije govora u utorak, na marginama Generalne skupštine će se sastati sa australijskim premijerom Scottom Morisonom, a po povratku u Washington biće domaćin britanskom premijeru Borisu Johnsonu na razgovorima u Bijeloj kući.

Prošle nedjelje, tri zemlje su najavile bezbjednosni pakt prema kome se Australiji pružaju američka tehnologija nuklearnih podmornica, dok britanska mornarica nudi svoje stručno znanje, kako bi se toj zemlji pomoglo da se suočava sa prijetnjama u indopacifičkom regionu. Analitičari vide taj potez kao pokušaj suprotstavljanja rastućem uticaju Kine u regionu.

Biden će promovirati svoj multilateralni pogled na Generalnoj skupštini UN-a

Američki predsjednik Joe Biden sastao se s generalnim sekretarom Ujedinjenih naroda Antoniom Guterresom na 76. sjednici Generalne skupštine UN-a u New Yorku, 20. septembra 2021. REUTERS/Kevin Lamarque

U svom prvom pojavljivanju na mjestu šefa države na Generalnoj skupštini UN-a u utorak, američki predsjednik Joe Biden promovirat će svoj multilateralni pogled na svijet usmjeren na diplomatiju, kažu zvaničnici administracije.

"Ovo je važna sedmica za predsjednika Bidena i njegovo vodstvo na svjetskoj sceni i napredak prema nekim kritičnim prioritetima za američku nacionalnu sigurnost i za širi mir i prosperitet svijeta", rekao je zvaničnik administracije u ponedjeljak.

Taj stav je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika na prvom mjestu" njegovog prethodnika, Donalda Trumpa.

Godišnji događaj prilika je za 193-članu skupštinu da razgovara o izazovima od regionalnog i globalnog značaja.

Biden je u ponedjeljak navečer otputovao u New York na sastanak oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Nakon govora koji održi u utorak, on ima sporedni sastanak u New Yorku s australijskim premijerom Scottom Morrisonom, a kasnije tokom dana ugošćuje britanskog premijera Borisa Johnsona u Bijeloj kući.

Konflikt sa Kinom

Prošle sedmice, tri su zemlje najavile sigurnosni pakt, koji će Australiji pružiti američku tehnologiju nuklearnih podmornica i britansku pomorsku ekspertizu, kako bi pomogao zemlji u suzbijanju prijetnji u indo-pacifičkoj regiji. Analitičari ovaj potez smatraju pokušajem suprotstavljanja rastućem utjecaju Kine u regiji.

U Ujedinjenim nacijama, Biden će također govoriti o povlačenju trupa iz Afganistana, što je, kako je rekao, dio fokusa njegove administracije na stvarnog protivnika - Kinu.

Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, obraća se novinarima tokom 76. zasjedanja Generalne skupštine UN -a u New Yorku, 20. septembra 2021. godine.
Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, obraća se novinarima tokom 76. zasjedanja Generalne skupštine UN -a u New Yorku, 20. septembra 2021. godine.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je u nedjelju Sjedinjene Države i Kinu da spriječe ono što bi, kako je rekao, mogao biti potencijalni hladni rat, te je zamolio dvije zemlje da poprave svoj "potpuno disfunkcionalan" odnos.

"Ne bih se složila s karakterizacijom odnosa", rekla je u ponedjeljak sekretarica za štampu Jen Psaki, dodajući da su Biden i njegov kineski kolega prošle sedmice vodili 90-minutni razgovor koji je bio "iskren, ali sigurno nije bio povišen".

Ona je dodala: "Sutra će predsjednik održati govor, kao što svi znate, na Generalnoj skupštini UN -a, i potpuno će jasno dati do znanja da ne želi voditi budući hladni rat ni sa jednom zemljom u svijetu."

Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je da će predsjednik govoriti zatvaranju poglavlja o ratu u Afganistanu i otvaranju poglavlja intezivne diplomatije što uključuje saveznike i partnere za suočavanje sa izazovima današnjice poput Covida-19, klimatskih promjena, novih tehnologija, modernog pristupa u borbi protiv terorizma…

Rijedak raskol sa saveznikom

SAD, Britanija i Australija sklopile novi sigurnosni sporazum
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Ali Bidenova globalistička, kooperativna vizija kosi se s neugodnom stvarnošću. Najstariji američki saveznik, Francuska, u petak je opozvala svoje ambasadore u Sjedinjenim Državama i Australiji, izražavajući bijes zbog onoga što je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian nazvao "ubodom nožem u leđa" koji su izvršile te dvije zemje kada je njihov sporazum o podmornicama poništio francusko-australijski ugovor od 70 milijardi dolara o konvencionalnim podmornicama.

Psaki je rekla da će Biden uskoro imati telefonski poziv sa svojim francuskim kolegom, predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji ne planira putovati u New York. Odbila je reći da li će Bidenova administracija učiniti kompenzacijski gest Francuskoj.

Psaki je pokušala umanjiti raskol, obilježen time što je Francuska po prvi povukla ambasadora.

"Ponovno uspostavljanje saveza ne znači da nećete imati neslaganja ili nećete imati neslaganja oko toga kako pristupiti bilo kojem određenom pitanju u svijetu", rekla je. "To nije prepreka za stvaranje saveza, važno partnerstvo. To nikada nije bilo i trenutno nije."

Le Drian je novinarima u ponedjeljak u Ujedinjenim nacijama rekao da postoji "kriza povjerenja" po tom pitanju. Nije se toliko radilo o prekidu ugovora, rekao je, već se "prije svega radi o rušenju povjerenja između saveznika".

Kasnije u toku sedmice, odvojeno od sjednice Generalne skupštine, Biden će biti domaćin samita o koronavirusu a sastat će se i s indijskim premijerom Narendrom Modijem i japanskim premijerom Yoshihideom Sugom. Njih dvojica su članovi takozvane "Četvorke", strateškog dijaloga koji uključuje i Australiju, koji se vidi kao bedem protiv rastućeg kineskog uticaja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG