Dok je nestašica respiratora skoro svuda u svijetu, usljed velikih potreba za liječenje oboljelih od koronavirusa, neki ljekari pokušavaju da ne koriste te mašine kad god mogu. Razlog: U nekim bolnicama je zabilježeno mnogo smrtnih slučajeva pacijenata na respiratorima, te se doktori boje da ove mašine štete pojedinim pacijentima.
Ljekari širom svijeta i dalje traže najbolji način da se bore protiv zaraze, oslanjajući se na dostupne informacije, dok je broj pacijenata sve veći, a vlada nestašica osnovnih potrepština.
Respiratori upumpavaju kiseonik pacijentima kojima otkazuju pluća. Da bi se se priključio na respirator, pacijent treba da bude pod sedacijom i stavlja mu se cijev u grlo. Smrtnost takvih pacijenata je velika, bez obzira iz kog razloga im je potrebna pomoć pri disanju.
Uopšteno govoreći, 40 do 50 odsto pacijenata sa teškim respiratornim stanjem umre na respiratoru, tvrde eksperti. U Njujorku je 80 odsto pacijenata na respiratorima preminulo, navode gradski i državni zvaničnici. I u drugim krajevima SAD, prijavljeno je više smrtnih slučajeva na respiratorima, nego prije, rekao je Albert Rizo, vodeći medicinski zvaničnik Američke asocijacije za plućne bolesti.
Slični izvještaji stižu iz Kine i Velike Britanije. U jednom britanskom izvještaju, navodi se da je smrtnost na respiratorima 66 odsto. U jednom, doduše malom istraživanju u Vuhanu u Kini, gdje se zaraza pojavila, navodi se cifra od 86 odsto smrtnih slučajeva.
Još nije jasan razlog, moguće je i da ima veze sa tim kakvog je zdravstvenog stanja pacijent bio prije nego što se zarazio. Takođe, može imati i veze sa tim koliko su teško oboljeli do momenta kada su stavljeni na respirator, smatraju stručnjaci.
Pojedini ljekari pitaju se da li respiratori možda pogoršavaju stanje pacijentima, tako što izazivaju štetnu reakciju imunog sistema. To je špekulacija, ali stručnjaci tvrde da poslije nekog vremena kiseonik koji pod visokim pritiskom stiže u pluća pacijenata može da šteti.
"Znamo da mehaničko disanje nije benigno" kaže doktor Edi Fan, stručnjak za liječenje pluća u bolnici u Torontu. On navodi da su istraživanja pokazala u posljednjih par decenija da mehaničko upumpavanje kiseonika, može da ošteti pluća. To se može izbjeći ograničavanjem pritiska i količine vazduha u mašini. Pojedini ljekari pokušavaju da što manje pribjegavaju respiratorima, i okreću se drugim mašinama.
Ljekari pokušavaju i da koriste druge mjere, postavljaju pacijente da leže na stomaku da bi drugi dijelovi pluća radili bolje. Pojedini uvode kiseonik pacijentima kroz nos.
Doktor Džozef Habuš, ljekar urgentne medicine u bolnici na Menhetnu smatra da treba učini sve da pacijentima bude bolje, prije nego što dođe do intubacije. Dodaje da te odluke nemaju veze sa tim da li li ima dovoljno respiratora, ne sporeći da je nestašica problem.
Doktor Vilijam Šefner, stručnjak za zarazne bolesti sa Instituta Vanderbilt kaže da mnoge studije pokazuju da oboljeli od koronavirusa duže ostaju na respiratorima od drugih pacijenata. Stručnjaci navode da pacijenti sa bakterijskom upalom pluća mogu da budu na respiratoru ne duže od dan ili dva.
Guverner Njujorka Endrju Kuomo je, odgovarajući na pitanje novinara o smrtnosti pacijenata na respiratorima u srijedu rekao da su pacijenti sa koronavirusom na respiratorima bili "sedam, 10 do 15 dana, prije nego što preminuli".
Zbog toga i brine nestašica respiratora. Stručnjaci se brinu da će ljekari biti prinuđeni da odlučuju ko će živjeti, a ko umrijeti, jer neće imati dovoljno mašina. Smatra se da je 3 do 4 odsto oboljelih treba pomoć respiratora.
"Respirator nije terapija, to je samo pomoćno sredstvo dok čekamo da se pacijent oporavi", kaže doktor Robert Alvarez, specijalista za pluća sa Univeziteta za zdravstveni sistem u Majamiju.
