Ova izložba kroz brojne novinske članke prezentuje koje su to novine prve pisale o Americi u BiH, kako su te vijesti putovale i nakon što su stizale u BiH na koji način su objavljivane u tadašnjim novinama.
Pojam Amerika prvi put se pominje u drugom broju Bosanskog vjesnika, koji je pokrenut 1866. godine u periodu kada je pokrenut i transatlantski telegrafski kabl. U praksi je to značilo da su vijesti iz daleke i prekookeanske zemlje u Evropu, ali i obrnuto, dolazile mnogo brže nego ranije. Vijesti su stizale brzinom od osam riječi u minuti, za razliku od ranijeg desetodnevnog putovanja brodom. Bio je to početak otkrivanja Amerike u bh. društvu.
Vijesti koje su stizale govorile su o njenom tehnološkom napretku, nevjerovatnim građevinskim uspjesima, brojnim izumima, ali i životu običnih ljudi. Upravo te teme čine i sadržaj kataloga izložbe kojim je Mediacentar Sarajevo kroz novinske članke iz tadašnje bh. štampe želio da pokaže kakve su sve vijesti dolazile iz zemlje koja je hiljadama kilometara daleko od Bosne i Hercegovine.
„U originalu ima 40 izložbenih plakata, međutim na našem portalu ima oko 100 članaka koji obavještavaju čitaoce nekadašnjih novina u BiH šta se to dešava u Americi. Inače ova izložba je nastala na osnovu arhiva Mediacentra koji je dostupan na internetu, gdje smo uspjeli da digitalizujemo veliki broj novina koje su se štampale u BiH od 1850. godine. S obzirom na to da arhiv sadrži preko milion članaka, razmišljali smo na koji način da iskoristimo taj potencijal od desetak novina koje su izlazile od 1866. do 1914. godine i opredijelili se da vidimo šta je to tadašnja štampa pisala o Americi“, kaže Boro Kontić, direktor Mediacentra Sarajevo.
Prema njegovim riječima, Amerika tog vremena, krajem 19. vijeka zapravo je ključ buduće Amerike. Na desetine članaka govore o zemlji nevjerovatnih otkrića, fantastičnih uspjeha i velike ravnopravnosti, ali i na koji način su naše novine gledale na zemlju jednakih šansi u kojoj čovjek može za nekoliko mjeseci da napravi fantastičan uspjeh.
Među mnogobrojnim novinskim člancima, na stranicama Bosanske Vile iz septembra 1912. godine može se pročitati jedan od prvih tekstova nobelovca Ive Andriće, odnosno njegov prevod američkog pjesnika Walta Whitmana. Riječ je o tekstu koji je objavljen 50 godina prije nego što će Ivo Andrić dobiti Nobelovu nagradu odnosno u periodu kada je naš čuveni književnik objavio tek nekoliko pjesama kao sarajevski gimnazijalac. Zanimljiv je i način na koji su neke od novina štampane u tom periodu, kao što je prvi veliki magazin „Nada“.
„Možemo reći da je čak i za ovaj period sadržaj 'Nade' moderan, ali i grafički interesantan. Ukoliko danas pogledate sačuvane primjerke tog magazina vidjećete da se radi o vrhunskoj štampi. Kada bi se novine danas tako radile jedan primjerak bi sigurno koštao 50-60KM“, objašnjava Kontić.
Voditelj digitalnog arhiva Mediacentra i autor izložbe Dragan Golubović za Glas Amerike ističe da se u ovim člancima između ostalog pominje Teslin izum bežičnog prenosa energije, gradnja nebodera od 14 spratova i izum kalkulatora.
„Posebno je zanimljivo koliko su u tom periodu žene dominantne i zastupljene u američkom društvu. Imate članke iz 1895. godine koji su apsolutno gender senzitivni, gdje se govori o glumicama, književnicama, novinarkama, odvjetnicama, graditeljicama itd. Zatim taj tehnički napredak od gradnje nebodera od 14 katova do pokušaja postavljanja stubova kako bi se osvijetlio čitav Atlantski okean, što je ljudima u BiH bilo nestvarno. Na osnovu ovih podataka vidi se veliki civilizacijski napredak u odnosu na BiH u tom vremenu“, objašnjava Golubović.
On ističe da je suština izložbe da upravo pokaže početke susreta bh. društva sa Amerikom odnosno zemljom koja je u to vrijeme za njih bila daleka, nezamisliva.
Upravo o tome govori i članak Sarajevskog lista iz avgusta 1879. godine pod nazivom „Osvetljenje Atlantskog okeana“: „U odvažnim zamišljajima Amerikanci su prevazišli sve ostale narode na svijetu. Oni su veći dio svojih zamišljaja i ostvarili, ali ovo što sad zamišljaju da ostvare teško će im ispasti za rukom. Pomislite samo, šta su sad naumili da ostvare! Da osvijetle Atlatnski okean električnom svjetlošću!“.
U odnosu na tu davnu 1879. godinu kada je američko društvo bilo nestvarno građanima BiH, danas ove dvije zemlje intezivno rade na međusobnom razumijevanju, jačaju kulturne i akademske razmijene i grade prijateljske odnose između svojih naroda. Upravo te ciljeve promoviše i banjalučki Američki kutak koji ovom izložbom najavljuje niz događaja u novootvorenom prostoru - maloj biblioteci američkog stila koja je kreirana da putem dostupnih informaciji o Americi doprinese širenju saradnje i jačanju veza između BiH i SAD.