Linkovi

Vijesti

Pojam Amerika prvi put se pojavio u bh. medijima 1866. godine

Katalog izložbe ''SAD u bh. štampi od Velikog rata''

Na koji način su Bosanci i Hercegovci krajem 19. i početkom 20. vijeka doživljavali Sjedinjene Američke Države najbolje prezentuje 30-tak panoa izložbe pod nazivom „SAD u bh. štampi do Velikog rata“, koja je nakon nekoliko bh. gradova otvorena i u Američkom kutku u Banjaluci.

Ova izložba kroz brojne novinske članke prezentuje koje su to novine prve pisale o Americi u BiH, kako su te vijesti putovale i nakon što su stizale u BiH na koji način su objavljivane u tadašnjim novinama.

Izložba ''SAD u bh. štampi do Velikog rata''
Izložba ''SAD u bh. štampi do Velikog rata''

Pojam Amerika prvi put se pominje u drugom broju Bosanskog vjesnika, koji je pokrenut 1866. godine u periodu kada je pokrenut i transatlantski telegrafski kabl. U praksi je to značilo da su vijesti iz daleke i prekookeanske zemlje u Evropu, ali i obrnuto, dolazile mnogo brže nego ranije. Vijesti su stizale brzinom od osam riječi u minuti, za razliku od ranijeg desetodnevnog putovanja brodom. Bio je to početak otkrivanja Amerike u bh. društvu.

Vijesti koje su stizale govorile su o njenom tehnološkom napretku, nevjerovatnim građevinskim uspjesima, brojnim izumima, ali i životu običnih ljudi. Upravo te teme čine i sadržaj kataloga izložbe kojim je Mediacentar Sarajevo kroz novinske članke iz tadašnje bh. štampe želio da pokaže kakve su sve vijesti dolazile iz zemlje koja je hiljadama kilometara daleko od Bosne i Hercegovine.

Boro Kontić, direktor Mediacentra
Boro Kontić, direktor Mediacentra

„U originalu ima 40 izložbenih plakata, međutim na našem portalu ima oko 100 članaka koji obavještavaju čitaoce nekadašnjih novina u BiH šta se to dešava u Americi. Inače ova izložba je nastala na osnovu arhiva Mediacentra koji je dostupan na internetu, gdje smo uspjeli da digitalizujemo veliki broj novina koje su se štampale u BiH od 1850. godine. S obzirom na to da arhiv sadrži preko milion članaka, razmišljali smo na koji način da iskoristimo taj potencijal od desetak novina koje su izlazile od 1866. do 1914. godine i opredijelili se da vidimo šta je to tadašnja štampa pisala o Americi“, kaže Boro Kontić, direktor Mediacentra Sarajevo.

Prema njegovim riječima, Amerika tog vremena, krajem 19. vijeka zapravo je ključ buduće Amerike. Na desetine članaka govore o zemlji nevjerovatnih otkrića, fantastičnih uspjeha i velike ravnopravnosti, ali i na koji način su naše novine gledale na zemlju jednakih šansi u kojoj čovjek može za nekoliko mjeseci da napravi fantastičan uspjeh.

Izložba ''SAD u bh. štampi do Velikog rata''
Izložba ''SAD u bh. štampi do Velikog rata''

Među mnogobrojnim novinskim člancima, na stranicama Bosanske Vile iz septembra 1912. godine može se pročitati jedan od prvih tekstova nobelovca Ive Andriće, odnosno njegov prevod američkog pjesnika Walta Whitmana. Riječ je o tekstu koji je objavljen 50 godina prije nego što će Ivo Andrić dobiti Nobelovu nagradu odnosno u periodu kada je naš čuveni književnik objavio tek nekoliko pjesama kao sarajevski gimnazijalac. Zanimljiv je i način na koji su neke od novina štampane u tom periodu, kao što je prvi veliki magazin „Nada“.

„Možemo reći da je čak i za ovaj period sadržaj 'Nade' moderan, ali i grafički interesantan. Ukoliko danas pogledate sačuvane primjerke tog magazina vidjećete da se radi o vrhunskoj štampi. Kada bi se novine danas tako radile jedan primjerak bi sigurno koštao 50-60KM“, objašnjava Kontić.

Voditelj digitalnog arhiva Mediacentra i autor izložbe Dragan Golubović za Glas Amerike ističe da se u ovim člancima između ostalog pominje Teslin izum bežičnog prenosa energije, gradnja nebodera od 14 spratova i izum kalkulatora.

Voditelj digitalnog arhiva Mediacentra i autor izložbe Dragan Golubović
Voditelj digitalnog arhiva Mediacentra i autor izložbe Dragan Golubović

„Posebno je zanimljivo koliko su u tom periodu žene dominantne i zastupljene u američkom društvu. Imate članke iz 1895. godine koji su apsolutno gender senzitivni, gdje se govori o glumicama, književnicama, novinarkama, odvjetnicama, graditeljicama itd. Zatim taj tehnički napredak od gradnje nebodera od 14 katova do pokušaja postavljanja stubova kako bi se osvijetlio čitav Atlantski okean, što je ljudima u BiH bilo nestvarno. Na osnovu ovih podataka vidi se veliki civilizacijski napredak u odnosu na BiH u tom vremenu“, objašnjava Golubović.

On ističe da je suština izložbe da upravo pokaže početke susreta bh. društva sa Amerikom odnosno zemljom koja je u to vrijeme za njih bila daleka, nezamisliva.

Upravo o tome govori i članak Sarajevskog lista iz avgusta 1879. godine pod nazivom „Osvetljenje Atlantskog okeana“: „U odvažnim zamišljajima Amerikanci su prevazišli sve ostale narode na svijetu. Oni su veći dio svojih zamišljaja i ostvarili, ali ovo što sad zamišljaju da ostvare teško će im ispasti za rukom. Pomislite samo, šta su sad naumili da ostvare! Da osvijetle Atlatnski okean električnom svjetlošću!“.

U odnosu na tu davnu 1879. godinu kada je američko društvo bilo nestvarno građanima BiH, danas ove dvije zemlje intezivno rade na međusobnom razumijevanju, jačaju kulturne i akademske razmijene i grade prijateljske odnose između svojih naroda. Upravo te ciljeve promoviše i banjalučki Američki kutak koji ovom izložbom najavljuje niz događaja u novootvorenom prostoru - maloj biblioteci američkog stila koja je kreirana da putem dostupnih informaciji o Americi doprinese širenju saradnje i jačanju veza između BiH i SAD.

See all News Updates of the Day

Hrvatska dobila zeleno svjetlo EK za ulazak u Šengen

Zastave EU ispred sjedišta Evropske komisije u Briselu.

Hrvatska je ispunila potrebne uslove za ulazak u šengenski prostor, saopštila je Evropska komisija u utorak i pozvala Savjet EU da tu zemlju uključi u prostor u kome ne postoje unutrašnje granične kontrole.

"Evropska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016., da je Hrvatska preduzela mjere koje su potrebne da bi se obezbjedili potrebni uslovi za punu primjenu šengenskih pravila ie da su standardi ispunjeni", saopštila je Komisija.

EK dodaje da Hrvatska "treba da nastaviti da radi na primjeni svih tekućih aktivnosti, posebno upravljanje na spoljnim granicama kako bi obezbjedila da ti uslovi budu i dalje ispunjeni. Komisija takodje danas potvrđuje da Hrvatska nastavlja da ispunjavati obveze povezane sa šengenskim pravilima, koje je preuzela tokom pristupnih pregovora", dodaje se u saopštenju.

Predsjednik Evropske komisije Jean Claude-Juncker pohvalio je napore Hrvatske na ispunjavanju svih uslova potrebnih da bi se ta zemlja pridružila Šengenu.

"Pohvaljujem Hrvatsku za njene napore i ustrajnost da ispuni sve potrebne uslove za pridruživanje Šengenu. Samo kroz očuvanje jedinstva i kroz zajedništvo možemo osigurati jači šengenski prostor. Dijeljenje postignuća Šengena mora biti naš zajednički cilj. I zato vjerujem da će zemlje članice preduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Šengena", rekao je Juncker, prenosi se u saopštenju.

Dimitris Avramopulos, komesar za migracije, unutrašnje poslove i državljanstvo, ocijenio je da je Šengen "jedno od najvećih i najosjetljivijih dostignuća evropskih integracija".

"Ali njegova snaga jako zavisi od njegove uključenosti - sada kada je Hrvatska poduzela mjere kako bi obezbjedila ispunjavanje potrebnih uslova, mi to moramo da prepoznamo. Jednom kada postane punopravna članica Šengena, doprinijet će daljem jačanju šengenskog prostora i obezbjediti da se spoljne granice EU bolje zaštite", rekao je Avramopulos.

Šengensku zonu čine Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Finska, Njemačka, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Španija, Švedska, Češka, Estonija, Mađarska, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija, kao i četiri pridružene zemlje koje nisu članice EU - Norveška, Island, Švajcarska i Lihtenštajn.

Građani koji žive u Šengenskoj zoni mogu da putuju slobodno kroz zemlje Zone, bez carinskih kontrola, što putovanja, rad i život čini lakšim, podsjeća se u saopštenju.

Iračka vojska: Američke trupe iz Sirije nemaju dozvolu za ostanak

A convoy of U.S. vehicles is seen after withdrawing from northern Syria, on the outskirts of Dohuk, Iraq, October 21, 2019.

Američke snage koje su prešle u Irak u toku povlačenja iz Sirije nemaju dozvolu boravka i mogu biti tamo samo u tranzitu, objavila je iračka vojska u utorak, a prenosi Reuters.

Izjava Iraka protivi se najavi Pentagona da se očekuje da se sve skoro 1.000 vojnika koji su se povukli iz sjeverne Sirije prebaci u zapadni Irak kako bi nastavili kampanju protiv militanata Islamske države Iraka i Levanta (IDIL) i "za pomoć u odbrani Iraka".

Visoki američki dužnosnik odbrane kasnije je pojasnio da je situacija i dalje fluidna i da bi se planovi mogli promijeniti.

"Sve američke snage koje su se povukle iz Sirije dobile su odobrenje da uđu u Kurdistansku regiju kako bi se mogle prevesti van Iraka. Ne postoji odobrenje za ove snage za ostanak u Iraku", kaže iračka vojska u saopštenju.

Nejasno je hoće li američke trupe koristiti Irak kao bazu za pokretanje kopnenih racija u Siriji i izvođenje vazdušnih napada protiv militanata IDIL-a.

Američke trupe iz Sirije bile bi dodatak na više od 5.000 američkih vojnika koji su već smješteni u zemlji i koji rade na obučavanju iračke vojske i sprečavanju ponovnog jačanja IDIL-a u Iraku.

Justin Trudeau pobijedio na izborima u Kanadi

Liberal leader and Canadian Prime Minister Justin Trudeau and his wife Sophie Gregoire Trudeau wave to supporters after the federal election at the Palais des Congres in Montreal, Quebec, Canada October 22, 2019. REUTERS/Carlo Allegri

Kanadski premijer Justin Trudeau i njegovi liberali pobijedili su na izborima i formiraće narednu, iako manjinsku vladu, navode mediji.

Najveće televizije na francuskom i engleskom jeziku prenijele su da Trudeauova partija nije osvojila apsolutnu većinu.

Prema podacima izborne komisije na osnovu 18 odsto prebrojanih glasova, liberali su osvojili 145 mandata, dok će konzervativci Andrewa Scheera imati 106 poslanika.

Liberalima nedostaje 14 poslaničkih mjesta da bi imali većinsku Vladu.

"Uspjeli ste prijatelji. Čestitam", rekao je Trudeau u obraćanju pristalicama u Montrealu.

Trudeau je na vlast došao 2015. godine. Njegova popularnost je u padu jer su u javnosti objavljene njegove fotografije na kojima je lice obojio u crno.

Analitičari navode da će se sada morati osloniti na Novu demokratsku partiju (NDP) za podršku u parlamentu.

Kanadski parlament ima 338 poslanika, što znači da je za većinu potrebno 170 mjesta.

Separatistički Kvebečki blok će imati 33 poslanika, a ljevičarska Nova demokratska partija 20.

Ti podaci su iznijeti nakon zatvaranja svih biračkih mjesta.

Slovačka: Četiri osobe optužene za ubistvo novinara Kucijaka

Candles are left in tribute to murdered Slovakian investigative reporter Jan Kuciak, 27, and his fiancee Martina, 27, at Slovak National Uprising Square in Bratislava, Feb. 27, 2018.

Slovačko tužilaštvo podiglo je optužnice protiv četiri osobe osumnjičene za ubistvo istraživačkog novinara Jana Kucijaka i njegove vjerenice.

Među četiri optužene osobe je i navodni organizator ubistva, biznismen koji je dugo bio osumnjičen za umiješanost u taj zločin.

Njega su tužioci ranije identifikovali kao Marijana K. Oni nisu naveli njegovo prezime jer je to standard u Slovačkoj.

Slučaj ubistva Kucijaka i njegove vjerenice Martine Kušnirove 21. februara 2018. u njihovom domu izazvao je masovne proteste i političku krizu koja je dovela do pada vlade Roberta Fica i smjenjivanja direktora policije.

Slovačke vlasti vjeruju da je ubistvo Kucijaka i Kušnirove naručeno zbog njegovog istraživanja moguće korupcije u vladi.

Tužioci su ranije naveli da je za ubistvo njih dvoje plaćeno 70.000 evra.

Čile: Sukobi policije i građana

A protester kicks a tear gas canister during clashes with police in Santiago, Chile, Oct. 20, 2019.

Predsjednik Čilea Sebastijan Pinjera izjavio je da je ta zemlja "u ratu", nakon trodnevnih nereda i pljački u kojima je sedam ljudi izgubilo život, što je najveća socijalna buna u više decenija.

"Mi smo u ratu protiv moćnog i nemilosrdnog neprijatelja, neprijatelja koji ne poštuje nikoga i ništa i koji je spreman da koristi nasilje i zločine bez ikakvih ograničenja", rekao je Pinjera juče novinarima.

U Santjagu je juče drugu noć zaredom na snazi bio policijski čas od 19 do 6 sati po lokalnom vremenu. Vanredno stanje je pored prijestolnice proglašeno i u više regiona, kao i u drugim najvećim gradovima.

General Havijer Iturijaga, kog je Pinjera u petak zadužio da povrati red, pozvao je građane da ostanu "mirni" i da ne napuštaju domove.

Vatrogasci su naveli da je pet osoba nastradalo kada je tokom pljačke fabrike za proizvodnju odeće izbio požar, dok je još dvoje poginulo u noći između petka i subote u požaru u supermarketu.

Dvije osobe su pogođene mecima i hospitalizovane su u "teškom" stanju, nakon incidenta s policijom.

A burned car stands on a street after a previous day's protest against the increase in subway ticket prices in Santiago, Chile, October 20, 2019.
A burned car stands on a street after a previous day's protest against the increase in subway ticket prices in Santiago, Chile, October 20, 2019.

Na ulicama glavnog grada Čilea nalazi se skoro 10.000 policajaca i vojnika. Vojne patrole se Santjagom kreću prvi put od pada diktature generala Augusta Pinočea (1973-1990).

Prema navodima vlasti, uhapšeno je ukupno 1.462 osobe, 644 u Santjagu i 848 u ostatku zemlje. Nakon tri dana nasilja, centar Santjaga, kao i centri drugih velikih gradova poput Valparaisa i Konsepsiona, izgleda opustošeno.

Uslijed policijskog časa je otkazano više stotina letova s aerodroma u Santjagu pa je na hiljade putnika tokom noći ostalo blokirano na terminalima.

Protesti su počeli u petak zbog povećanja cijene karata za metro u Santjagu. Reč je o najrazvijenijoj mreži podzemne željeznice u Južnoj Americi koja dnevno preveze oko tri miliona putnika.

Pinjera je u subotu suspendovao odluku o poskupljenju, ali su se protesti nastavili, potpaljeni bijesom naroda zbog socijalno-ekonomskih uslova i nejednakosti u zemlji hvaljenoj zbog političke i ekonomske stabilnosti ali u kojoj su zdravstvo i obrazovanje gotovo potpuno u rukama privatnog sektora.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG