Linkovi

Vijesti

Pojam Amerika prvi put se pojavio u bh. medijima 1866. godine

Katalog izložbe ''SAD u bh. štampi od Velikog rata''

Na koji način su Bosanci i Hercegovci krajem 19. i početkom 20. vijeka doživljavali Sjedinjene Američke Države najbolje prezentuje 30-tak panoa izložbe pod nazivom „SAD u bh. štampi do Velikog rata“, koja je nakon nekoliko bh. gradova otvorena i u Američkom kutku u Banjaluci.

Ova izložba kroz brojne novinske članke prezentuje koje su to novine prve pisale o Americi u BiH, kako su te vijesti putovale i nakon što su stizale u BiH na koji način su objavljivane u tadašnjim novinama.

Izložba ''SAD u bh. štampi do Velikog rata''
Izložba ''SAD u bh. štampi do Velikog rata''

Pojam Amerika prvi put se pominje u drugom broju Bosanskog vjesnika, koji je pokrenut 1866. godine u periodu kada je pokrenut i transatlantski telegrafski kabl. U praksi je to značilo da su vijesti iz daleke i prekookeanske zemlje u Evropu, ali i obrnuto, dolazile mnogo brže nego ranije. Vijesti su stizale brzinom od osam riječi u minuti, za razliku od ranijeg desetodnevnog putovanja brodom. Bio je to početak otkrivanja Amerike u bh. društvu.

Vijesti koje su stizale govorile su o njenom tehnološkom napretku, nevjerovatnim građevinskim uspjesima, brojnim izumima, ali i životu običnih ljudi. Upravo te teme čine i sadržaj kataloga izložbe kojim je Mediacentar Sarajevo kroz novinske članke iz tadašnje bh. štampe želio da pokaže kakve su sve vijesti dolazile iz zemlje koja je hiljadama kilometara daleko od Bosne i Hercegovine.

Boro Kontić, direktor Mediacentra
Boro Kontić, direktor Mediacentra

„U originalu ima 40 izložbenih plakata, međutim na našem portalu ima oko 100 članaka koji obavještavaju čitaoce nekadašnjih novina u BiH šta se to dešava u Americi. Inače ova izložba je nastala na osnovu arhiva Mediacentra koji je dostupan na internetu, gdje smo uspjeli da digitalizujemo veliki broj novina koje su se štampale u BiH od 1850. godine. S obzirom na to da arhiv sadrži preko milion članaka, razmišljali smo na koji način da iskoristimo taj potencijal od desetak novina koje su izlazile od 1866. do 1914. godine i opredijelili se da vidimo šta je to tadašnja štampa pisala o Americi“, kaže Boro Kontić, direktor Mediacentra Sarajevo.

Prema njegovim riječima, Amerika tog vremena, krajem 19. vijeka zapravo je ključ buduće Amerike. Na desetine članaka govore o zemlji nevjerovatnih otkrića, fantastičnih uspjeha i velike ravnopravnosti, ali i na koji način su naše novine gledale na zemlju jednakih šansi u kojoj čovjek može za nekoliko mjeseci da napravi fantastičan uspjeh.

Izložba ''SAD u bh. štampi do Velikog rata''
Izložba ''SAD u bh. štampi do Velikog rata''

Među mnogobrojnim novinskim člancima, na stranicama Bosanske Vile iz septembra 1912. godine može se pročitati jedan od prvih tekstova nobelovca Ive Andriće, odnosno njegov prevod američkog pjesnika Walta Whitmana. Riječ je o tekstu koji je objavljen 50 godina prije nego što će Ivo Andrić dobiti Nobelovu nagradu odnosno u periodu kada je naš čuveni književnik objavio tek nekoliko pjesama kao sarajevski gimnazijalac. Zanimljiv je i način na koji su neke od novina štampane u tom periodu, kao što je prvi veliki magazin „Nada“.

„Možemo reći da je čak i za ovaj period sadržaj 'Nade' moderan, ali i grafički interesantan. Ukoliko danas pogledate sačuvane primjerke tog magazina vidjećete da se radi o vrhunskoj štampi. Kada bi se novine danas tako radile jedan primjerak bi sigurno koštao 50-60KM“, objašnjava Kontić.

Voditelj digitalnog arhiva Mediacentra i autor izložbe Dragan Golubović za Glas Amerike ističe da se u ovim člancima između ostalog pominje Teslin izum bežičnog prenosa energije, gradnja nebodera od 14 spratova i izum kalkulatora.

Voditelj digitalnog arhiva Mediacentra i autor izložbe Dragan Golubović
Voditelj digitalnog arhiva Mediacentra i autor izložbe Dragan Golubović

„Posebno je zanimljivo koliko su u tom periodu žene dominantne i zastupljene u američkom društvu. Imate članke iz 1895. godine koji su apsolutno gender senzitivni, gdje se govori o glumicama, književnicama, novinarkama, odvjetnicama, graditeljicama itd. Zatim taj tehnički napredak od gradnje nebodera od 14 katova do pokušaja postavljanja stubova kako bi se osvijetlio čitav Atlantski okean, što je ljudima u BiH bilo nestvarno. Na osnovu ovih podataka vidi se veliki civilizacijski napredak u odnosu na BiH u tom vremenu“, objašnjava Golubović.

On ističe da je suština izložbe da upravo pokaže početke susreta bh. društva sa Amerikom odnosno zemljom koja je u to vrijeme za njih bila daleka, nezamisliva.

Upravo o tome govori i članak Sarajevskog lista iz avgusta 1879. godine pod nazivom „Osvetljenje Atlantskog okeana“: „U odvažnim zamišljajima Amerikanci su prevazišli sve ostale narode na svijetu. Oni su veći dio svojih zamišljaja i ostvarili, ali ovo što sad zamišljaju da ostvare teško će im ispasti za rukom. Pomislite samo, šta su sad naumili da ostvare! Da osvijetle Atlatnski okean električnom svjetlošću!“.

U odnosu na tu davnu 1879. godinu kada je američko društvo bilo nestvarno građanima BiH, danas ove dvije zemlje intezivno rade na međusobnom razumijevanju, jačaju kulturne i akademske razmijene i grade prijateljske odnose između svojih naroda. Upravo te ciljeve promoviše i banjalučki Američki kutak koji ovom izložbom najavljuje niz događaja u novootvorenom prostoru - maloj biblioteci američkog stila koja je kreirana da putem dostupnih informaciji o Americi doprinese širenju saradnje i jačanju veza između BiH i SAD.

See all News Updates of the Day

Francuska vlada podnijela ostavku

French Prime Minister Edouard Philippe speaks during a televised address Paris, France May 28, 2020.

Francuski premijer Edouard Philippe u petak je predao pismo ostavke cijele vlade predsjedniku Emmanuel Macron koji je ostavku prihvatio, saopštila je Jelisejska palata.

Vlada u ostavci će se baviti tekućim pitanjima do imenovanja novog sastava, prenijela je agencija AFP.

Macron je u četvrtak navečer izjavio planira "novi put" sa "novom ekipom" čime je implicitno potvrdio informacije koje posljednjih dana kruže o promjenama u vladi, prenijeli su francuski mediji.

U medijima se posljednjih dana pominje da bi novi premijer mogao bude šef diplomatije Jean Yves Le Drian, ali neki izvori navode da bi to mogla da bude ministarica odbrane Florence Parly.

U Turskoj počelo suđenje za ubistvo Khashoggija

A demonstrator holds a poster picturing Saudi journalist Jamal Khashoggi and a lightened candle during a gathering outside the Saudi Arabia consulate in Istanbul, on October 25, 2018.

Turski sud počeo je u petak 3. jula suđenje u odsustvu dvojici saradnika saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana kao i za 18 drugih državljana Saudijske Arabije zbog ubistva Jamala Khasoggija, kolumniste Washington posta u oktobru 2018. godine. 

Tužilaštvo u Istanbulu navodi u optužnici iz marta da su bivši zamjenik šefa saudijske generalne obavještajne službe Ahmed el Asiri i bivši savjetnik u kraljevskom sudu Saud el Kahtani podstakli "planirano ubistvo sa monstruoznom namjerom".

Tužilaštvo traži kaznu doživotnog zatvora za optužene osobe, koje su napustile Tursku te će im se suditi u odsustvu.

Suđenje prati njegova zaručnica Hatice Cengiz koja se nada da će to dovesti do informacija o tome gdje se nalaze Khashoggijevi ostaci.

Pored nje na suđenju je specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija Agnes Callamard, koja je ranije ubistvo kolumniste dovela u direktnu vezu sa saudijskim princom Mohammedom bin Salmanom.

Odvojeno suđenje u Saudijskoj Arabiji

Saudijska Arabija odbacila je zahtjeve Turske za izručenjem osumnjičenih. Samo suđenje bit će pomno posmatrano zbog mogućih novih informacija ili dokaza o ubistvu uključujući i to gdje se nalaze Khashoggijevi posmrtni ostaci, piše agencija Associated pres (AP).

Turski tužioci kažu kako su osumnjičeni “od početka postupali u skladu sa odlukom da žrtvu odvedu u Saudijsku Arabiju i ubiju ako ne pristane.”

Rijad je insistirao da su kraljevski sudovi ispravno mjesto za suđenje osumnjičenima, te su sproveli suđenje za 11 osumnjičenih za ubistvo. U decembru prošle godine osudili su pet osoba na smrtne kazne, dok su još tri osobe osuđene zbog prikrivanje zločina dobile kombinovano, zatvorske kazne od 24 godine.

Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija, Agnes Callamard koja je sprovela istragu o ubistvu, izjavila je ranije da potraga za pravdom ne smije biti prepuštena saudijskom pravosudnom sistemu koji je, kako je navela, "ranjiv na politička uplitanja".

U svom izvještaju američka Centralna obavještajna agencija je zaključila da je prijestolonasljednik, Mohammed bin Salman naredio ubistvo saudijskog novinara, što je mladi princ uporno poricao.

UN-ova specijalna izvjestiteljica Callamard također je u svom izvještaju navela da postoje "vjerodostojni dokazi" o umiješanosti saudijskog princa Salmana u ubistvo novinara.

"Dokazi prikupljeni tokom moje misije u Turskoj pokazali su da je gospodin Khashoggi bio žrtva brutalnog i unaprijed planiranog ubistva, kojeg su isplanirali i izvršili zvaničnici Saudijske Arabije", rekla je Callamard u saopštenju nakon završene istrage u februaru prošle godine.

U intervjuu za američki TV kanal CBS, u septembru prošle godine bin Salman je rekao da kao lider preuzima "punu odgovornost" za ubistvo saudijskog novinara.

Ubistvo u oktobru 2018.

Jamal Khashoggi, koji je bio stanovnik Sjedinjenih Država i državljanin Saudijske Arabije, ušao je u konzulat svoje zemlje u Istanbulu 2. oktobra 2018. godine kako bi preuzeo dokumente za vjenčanje. Iz njega nikada nije izašao. Turski zvaničnici smatraju da je njegovo tijelo raskomadano i uklonjeno iz objekta.

Tim od 15 saudijskih agenata doletio je u Tursku kako bi se susreli sa njim u konzulatu. Tim je uključivao doktora za forenziku, obavještajne i sigurnosne službenike, te pojedince koji su radili u uredu prijestolonasljednika.

Khashoggi je bio kritičar princa bin Salmana i prije ubistva pisao je kolumne za Washington Post.

Događaj iz oktobra 2018. godine u saudijskom konzulatu u Istanbulu izazvao je oštre kritike iz svijeta i narušio odnose Ankare i Rijada, kao i međunarodni ugled princa Bin Salmana.

Guverner Texasa propisao obavezno nošenje maski - iako je mjera veoma nepopularna

Demonstrantkinja u Austinu na protestu protiv obaveznog nošenja maski.

Guverner Texasa, republikanac Greg Abbott, propisao je obavezno nošenje zaštitnih maski u toj državi u okruzima koji imaju više od 20 oboljelih od koronavirusa.

Cilj ove mjere, navodi Reuters, je da se izbjegne ponovno zatvaranje lokala i obustavljanje poslovanja.

Ipak, propisivanje obaveze nošenja maski kako bi se spriječilo širenje koronavirusa je veoma nepopularno među Abbottovom republikanskom bazom birača. Ali, guverner je objasnio da je ta mjera apsolutno neophodna.

"U proteklih nekoliko nedjelja imali smo nagli skok u broju oboljelih od koronavirusa. Moramo da usporimo širenje virusa, ali ovoga puta želimo da to učinimo bez zatvaranja Texasa", rekao je guverner.

Maske u Texasu se moraju nositi u svim javnim ustanovama i napolju ako je rastojanje između ljudi manje od dva metra.

Onima koji ne nose biće izrečena jedna opomena, a potom mogu biti kažnjeni sa 250 dolara. Zatvorska kazna nije predviđena.

Guverner je takođe lokalnim vlastima dao ovlaštenje da zabrane okupljanje više od 10 ljudi na otvorenom.

Protest protiv nošenja maski

U nedjelju je ispred državne skupštine Texasa bio održan protest oko 150 ljudi koji su protiv nošenja maski.

Protest protiv nošenja maski u Texasu
Protest protiv nošenja maski u Texasu

Texsas je država koja je jedna od vodećih u SAD po broju inficiranih, a samo u četvrak je prijavila osam hiljada novih slučajeva.

Stopa inficiranih je skočila sa 4,5 odsto u maju do 14 odsto koliko je sada, rekao je guverner Abbott.

Naređenje da se maske obavezno nose je veliki obrt u Abbottovoj politici, jer je dva mjeseca ignorisao apele demokrata u Texasu da propiše obavezno nošenje maski.

Takođe, nije izdao naređenje građanima da ostanu kod kuće, već je od njih zatražio da to učine ukoliko je moguće.

NATO pokreće plan za odbranu Baltika

The NATO symbol in front of the glass facade of the new NATO headquarters in Brussels on Thursday, April 19, 2018.

Sjevernoatlantski savez (NATO) pokrenuo je proces odbrambenog plana Poljske i baltičkih zemalja nakon što je Turska odbacila svoje prigovore, saopštili su zvaničnici Litvanije, Poljske i Francuske, prenosi Reuters. 

Tursko ministarstvo odbilo je komentarisati ovu informaciju.

Plan odbrane Poljske, Litvanije, Latvije i Estonije, čiji su detalji povjerljivi, sastavljen je na njihov zahtjev nakon što je Rusija anektirala Krim u Ukrajini 2014. godine. U decembru je usvojen tokom NATO samita u Londonu.

No, Turska nije dopuštala šefovima NATO-a da sprovedu plan, osim ako ne priznaju kurdske snage Jedinicu narodne odbrane (YPG) u sjevernoj Siriji kao terorističku organizaciju.

“Turci su odustali od svojih prigovora”, izjavio je u srijedu službenik francuskog Ministarstva oružanih snaga.

Diplomata NATO-a rekao je da sada planovi napokon dogovoreni.

Iako nije jasno da li je Turska dobila ikakve ustupke zbog priznanja sporazuma, drugi NATO diplomata rekao je da je Ankara prihvatila plan nakon pritiska 29 ostalih saveznika krajem prošlog mjeseca.

Odbrambeni plan Poljske i baltičkih zemalja, poznat kao ‘Obrambeni orao’ nema direktnog uticaja na strategiju Turske u Siriji.

“Donošenje političke odluke, koja je postignuta u Londonu, je uspjeh za cijeli NATO”, rekao je litvanski ministar odbrane Raimundas Karoblis.

Turska je započela svoju ofanzivu na sjeveru Sirije nakon što su Sjedinjene Države u oktobru prošle godine povukle hiljadu svojih vojnika. NATO saveznici iz Ankare smatraju da napadi potkopavaju borbu protiv takozvane ‘Islamske države’.

Merkel: Evropa se nalazi u najtežoj situaciji u svojoj historiji

German Chancellor Angela Merkel speaks during a joint press conference with French President Emmanuel Macron (not pictured) after a bilateral meeting at Meseberg Castle, the federal government's guest house, in Meseberg, Germany, June 29, 2020.

Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je lidere Evropske unije da postignu dogovor o višemilijarderskom fondu za oporavak od korona virusa. Ona je također pozvala na rješenje poručivši da se Evropa suočava sa najtežom situacijom u svojoj historiji, prenosi Reuters. 

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen koja se njemačkoj kancelarki pridružila video pozivom povodom njemačkog preuzmanja predsjedavanja EU, također je upozorila da su narednih šest mjeseci ključni nakon što je regija sporo reagovala na korona virus i sada se suočava sa ozbiljnim ekonomskim padom.

“Jasno nam je gdje su poteškoće, ali svi znamo da bi bilo dobro da se dogovorimo u julu”, rekla je Merkel, osvrćući se na planove novog sedmogodišnjeg budžeta Unije.

“Moramo se dogovoriti ovog ljeta. Ne mogu zamisliti nijednu drugu varijantu, tako da ćemo se jako potruditi da pokažemo znak naše odlučnosti”, rekla je Merkel i dodala: “Znamo da se Evropa nalazi u najtežoj situaciji u svojoj historiji.”

Sa 35.000 smrtnih slučajeva zbog COVID-19 zabilježenih samo u Italiji, mjere ograničavanja širom Evropske unije zatvorile su brojne kompanije, onemogućile sredstva za život i zadužile vlade u nastojanju da zaštite radnike.

Prijedlog Komisije za fondom za oporavak od 750 milijardi eura, uglavnom je bio pozdravljen od strane EU čelnika, no i dalje treba biti usaglašen. Fiskalno konzervativne sjeverne zemlje predvođene Nizozemskom nevoljne su da njihovi porezni obveznici plaćaju podrčku južnim zemljama EU.

“U ovakvim vremenima, solidarnost je na testu”, rekla je Merkel.

Iako je rotirajuće, šestomjesečno, presjedanje EU donosi ograničenu moć i Merkel se suočava sa ogromnim očekivanjima da može ispregovarati pomak u fondu za oporavak kao i novi budžet Unije za period 2021-2027. godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG