Linkovi

Vijesti

Pojam Amerika prvi put se pojavio u bh. medijima 1866. godine

Katalog izložbe ''SAD u bh. štampi od Velikog rata''

Na koji način su Bosanci i Hercegovci krajem 19. i početkom 20. vijeka doživljavali Sjedinjene Američke Države najbolje prezentuje 30-tak panoa izložbe pod nazivom „SAD u bh. štampi do Velikog rata“, koja je nakon nekoliko bh. gradova otvorena i u Američkom kutku u Banjaluci.

Ova izložba kroz brojne novinske članke prezentuje koje su to novine prve pisale o Americi u BiH, kako su te vijesti putovale i nakon što su stizale u BiH na koji način su objavljivane u tadašnjim novinama.

Izložba ''SAD u bh. štampi do Velikog rata''
Izložba ''SAD u bh. štampi do Velikog rata''

Pojam Amerika prvi put se pominje u drugom broju Bosanskog vjesnika, koji je pokrenut 1866. godine u periodu kada je pokrenut i transatlantski telegrafski kabl. U praksi je to značilo da su vijesti iz daleke i prekookeanske zemlje u Evropu, ali i obrnuto, dolazile mnogo brže nego ranije. Vijesti su stizale brzinom od osam riječi u minuti, za razliku od ranijeg desetodnevnog putovanja brodom. Bio je to početak otkrivanja Amerike u bh. društvu.

Vijesti koje su stizale govorile su o njenom tehnološkom napretku, nevjerovatnim građevinskim uspjesima, brojnim izumima, ali i životu običnih ljudi. Upravo te teme čine i sadržaj kataloga izložbe kojim je Mediacentar Sarajevo kroz novinske članke iz tadašnje bh. štampe želio da pokaže kakve su sve vijesti dolazile iz zemlje koja je hiljadama kilometara daleko od Bosne i Hercegovine.

Boro Kontić, direktor Mediacentra
Boro Kontić, direktor Mediacentra

„U originalu ima 40 izložbenih plakata, međutim na našem portalu ima oko 100 članaka koji obavještavaju čitaoce nekadašnjih novina u BiH šta se to dešava u Americi. Inače ova izložba je nastala na osnovu arhiva Mediacentra koji je dostupan na internetu, gdje smo uspjeli da digitalizujemo veliki broj novina koje su se štampale u BiH od 1850. godine. S obzirom na to da arhiv sadrži preko milion članaka, razmišljali smo na koji način da iskoristimo taj potencijal od desetak novina koje su izlazile od 1866. do 1914. godine i opredijelili se da vidimo šta je to tadašnja štampa pisala o Americi“, kaže Boro Kontić, direktor Mediacentra Sarajevo.

Prema njegovim riječima, Amerika tog vremena, krajem 19. vijeka zapravo je ključ buduće Amerike. Na desetine članaka govore o zemlji nevjerovatnih otkrića, fantastičnih uspjeha i velike ravnopravnosti, ali i na koji način su naše novine gledale na zemlju jednakih šansi u kojoj čovjek može za nekoliko mjeseci da napravi fantastičan uspjeh.

Izložba ''SAD u bh. štampi do Velikog rata''
Izložba ''SAD u bh. štampi do Velikog rata''

Među mnogobrojnim novinskim člancima, na stranicama Bosanske Vile iz septembra 1912. godine može se pročitati jedan od prvih tekstova nobelovca Ive Andriće, odnosno njegov prevod američkog pjesnika Walta Whitmana. Riječ je o tekstu koji je objavljen 50 godina prije nego što će Ivo Andrić dobiti Nobelovu nagradu odnosno u periodu kada je naš čuveni književnik objavio tek nekoliko pjesama kao sarajevski gimnazijalac. Zanimljiv je i način na koji su neke od novina štampane u tom periodu, kao što je prvi veliki magazin „Nada“.

„Možemo reći da je čak i za ovaj period sadržaj 'Nade' moderan, ali i grafički interesantan. Ukoliko danas pogledate sačuvane primjerke tog magazina vidjećete da se radi o vrhunskoj štampi. Kada bi se novine danas tako radile jedan primjerak bi sigurno koštao 50-60KM“, objašnjava Kontić.

Voditelj digitalnog arhiva Mediacentra i autor izložbe Dragan Golubović za Glas Amerike ističe da se u ovim člancima između ostalog pominje Teslin izum bežičnog prenosa energije, gradnja nebodera od 14 spratova i izum kalkulatora.

Voditelj digitalnog arhiva Mediacentra i autor izložbe Dragan Golubović
Voditelj digitalnog arhiva Mediacentra i autor izložbe Dragan Golubović

„Posebno je zanimljivo koliko su u tom periodu žene dominantne i zastupljene u američkom društvu. Imate članke iz 1895. godine koji su apsolutno gender senzitivni, gdje se govori o glumicama, književnicama, novinarkama, odvjetnicama, graditeljicama itd. Zatim taj tehnički napredak od gradnje nebodera od 14 katova do pokušaja postavljanja stubova kako bi se osvijetlio čitav Atlantski okean, što je ljudima u BiH bilo nestvarno. Na osnovu ovih podataka vidi se veliki civilizacijski napredak u odnosu na BiH u tom vremenu“, objašnjava Golubović.

On ističe da je suština izložbe da upravo pokaže početke susreta bh. društva sa Amerikom odnosno zemljom koja je u to vrijeme za njih bila daleka, nezamisliva.

Upravo o tome govori i članak Sarajevskog lista iz avgusta 1879. godine pod nazivom „Osvetljenje Atlantskog okeana“: „U odvažnim zamišljajima Amerikanci su prevazišli sve ostale narode na svijetu. Oni su veći dio svojih zamišljaja i ostvarili, ali ovo što sad zamišljaju da ostvare teško će im ispasti za rukom. Pomislite samo, šta su sad naumili da ostvare! Da osvijetle Atlatnski okean električnom svjetlošću!“.

U odnosu na tu davnu 1879. godinu kada je američko društvo bilo nestvarno građanima BiH, danas ove dvije zemlje intezivno rade na međusobnom razumijevanju, jačaju kulturne i akademske razmijene i grade prijateljske odnose između svojih naroda. Upravo te ciljeve promoviše i banjalučki Američki kutak koji ovom izložbom najavljuje niz događaja u novootvorenom prostoru - maloj biblioteci američkog stila koja je kreirana da putem dostupnih informaciji o Americi doprinese širenju saradnje i jačanju veza između BiH i SAD.

See all News Updates of the Day

Moskva i Peking traže sastanak SB UN zbog 'američkog raspoređivanja projektila'

Missile Test

Rusija i Kina zatražile su od Savjeta bezbjednosti UN da u četvrtak (22. avgust) bude održan sastanak zbog "izjava američkih zvaničnika o planovima za razvoj i raspoređenje projektila srednjeg dometa", javlja Reuters.

U zahtjevu, u koji je uvid imala agencija Reuters, navodi se da Moskva i Peking traže sastanak Savjeta bezbjednosti UN na osnovu člana "prijetnje međunarodnom miru i bezbjednosti" i zatražile su da predstavnik UN za razoružanje Izumi Nakamicu preda izvještaj tijelu svjetske organizacije.

Pentagon je početkom sedmice saopštio da je izvršeno probno ispaljenje krstarećeg projektila koji je pogodio svoju metu nakon leta dužeg od 500 kilometara i to je prva slična proba od kada su se SAD povukle iz Sporazuma o nuklearnim raketama srednjeg dometa (INF).

Trump: I druge zemlje treba da se bore protiv 'Islamske države'

Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da i druge države treba da se uključe u borbu protiv "Islamske države", navodeći kao primjer Rusiju, Pakistan i Iran.

Trump je, takođe, naglasio da, ukoliko Evropa ne preuzme zarobljene borce "Islamske države" da će ih on osloboditi u matične države, poput Njemačke i Francuske.

Više hiljada ljudi, uključujući muškarce, žene i djecu iz više od 50 država nalazi se u zatvorenim kampovima na sjeveroistoku Sirije koja je pod kontroklom Sirijskih demokratskih snaga.

Među njima je najmanje 2.000 osumnjičenih stranih boraca, uglavnom iz zapadnih država.

Rusija traži da SAD ukine sankcije Iranu

Američki predsjednik Donald Trump i predsjednik Irana Hassan Rouhani

Zamjenik stalnog ruskog predstavnika u Ujedinjenim nacijama Dmitri Poljanskij pozvao je na okončanje američke politike sankcija protiv Irana, dodajući kako nije moguće tražiti od Teherana pregovore dok mu se istovremeno uvode sankcije.

Govoreći na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj međunarodnom miru i sigurnosti, Poljanskij je kazao da su nedavne napetosti u Perzijskom zalivu izmišljene i zatražio je od svih strana da pokažu suzdržanost.

On je pozvao na napore na deeskalaciji kroz politička i diplomatska sredstva.

Poljanskij je izjavio da ultimatumi, sankcije i prijetnje trebaju biti uklonjeni.

Rusija je uvijek vjerovala da su pregovori mogući uzimajući u obzir poštovanje jednakih prava svih država, međunarodnih pravila i diplomatskog pristupa, dodao je on.

Ruski diplomata je ponovio da je uskraćivanje 80 posto iranske trgovine pod okriljem nelegalnih i jednostranih sankcija nemoguće.

"U skladu s svojom iranofobnom politikom, SAD nastoje stvoriti koaliciju u Perzijskom zalivu koja bi pojačala napetosti u regiji više nego ikada", dodao je Poljanskij.

Brojne zemlje, među kojim su Japan, Francuska, Njemačka i Španija do sada su izrazile protivljenje mornaričkoj koaliciji.

Ranije je portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova Abbas Mousavi je opisao mogućnost "cionističkog" prisustva u Perzijskom zalivu kao flagranatnu prijetnju Iranu, navodeći da je borba protiv izraelskog vojnog prisustva iransko pravo.

Iran je izrazio protivljenje stvaranju takve koalicije i opisao je to opasnim i provokativnim potezom, dodajući da će tvorci te koalicije, skupa s njenim članicama, biti smatrani uzrokom napetosti u regiji, prenosi iranska novinska agencija Irna

Migranti s broda 'Open Arms' iskrcani na Lampedusu

Migrants jump off the Spanish rescue ship Open Arms, close to the Italian shore in Lampedusa, Aug. 20, 2019.

Skoro stotinu migranata koji su bili nasukani na spasilačkom brodu "Open Arms" kraj obale Lampeduse iskrcali su se na talijanskom otoku u utorak navečer.

Migranti, uglavnom iz Afrike, iskrcani su s čamca nakon što je talijanski tužitelj naredio zapljenu broda i evakuaciju ljudi na brodu.

Brod "Open Arms", kojim upravlja istoimena španska dobrotvorna organizacija, spasio je migrante koji su krenuli u Evropu kraj libijske obale. No nakon što je Italija odbila dopustiti da pristane, brod je bio nasukan na moru gotovo tri sedmice, pod okriljem humanitaraca koji su upozorili da su migranti u nevolji i hitno im je potrebno utočište.

Direktor i osnivač "Open Arms"-a, Oscar Camps, ranije je na Twitteru potvrdio da će brod biti privremeno oduzet, dodavši da je to "trošak koji Open Arms preuzima kako bi osigurao pomoć ljudima na brodu", prenosi Reuters.

"Smatramo da je najvažnije dati prednost zdravlju i sigurnosti migranata u ovom humanitarnom slučaju", poručio je Camps.

Španija je u utorak poslijepodne poslala mornarički brod kako bi spasila migrante i izbjeglice i odvela ih na Mallorcu nakon što su neki od njih skočili u more.

No brod španske mornarica trebao je stići do Lampeduse za tri dana, a posada "Open Arms" je više puta upozorila da je situacija na brodu očajna te da su neki migranti samoubilački nastrojeni.

Brod "Open Arms" je od četvrtka bio usidren nekoliko stotina metara od obala Lampeduse, a migrantima su talijanske vlasti uskraćivale pristup otoku iako se šest evropskih zemalja obvezalo da će ih prihvatiti.

Ranije je sud u Italiji podržao žalbu španskog spasilačkog broda "Open Arms", suspendujući zabranu italijanskog ministarstva unutarnjih poslova koja je spriječavala brod da uđe u italijanske vode.

Neki od migranata bili su na brodu već 19 dana, a dio njih je pokušao plivati prema Lampedusi, skočivši s broda.

Trump odložio sastanak sa danskom premijerkom zbog Grenlanda

This combination of file photos created Aug. 20, 2019 shows Denmark's Prime Minister Mette Frederiksen (L) and U.S. President Donald Trump.

Američki predsjednik Donald Trump odložio je planirani sastanak sa premijerkom Danske Mete Frederiksen zbog njene nezainteresovanosti da razgovara o mogućoj kupovini danske autonomne teritorije Grenlanda.

Nakon "komentara Mete Frederiksen da nije zainteresovana da razgovara o kupovini Grenlanda, odložiću sastanak planiran za dvije nedelje za neko drugo vrijeme...", tvitovao je Trump.

Sastanak američkog predsjednika i danske premijerke bio je planiran početkom septembra.

Pošto je Vol strit džurnal prvi objavio da je Tramp zainteresovan da kupi Grenland, danske i vlasti Grenlanda odmah su saopštile da nije na prodaju.

Tramp nije negirao zainteresovanost za kupovinu, ali je rekao da ne planira da gradi na ostrvu.

Na Grenlandu se decenijama nalazi američka vazduhoplovna baza.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG