Linkovi

Optužnice za ratne zločine u Brčkom, Prijedoru, Bratuncu i Sanskom Mostu


Sudnica Suda BiH (Fotografija preuzeta sa stranice Suda BiH)
Sudnica Suda BiH (Fotografija preuzeta sa stranice Suda BiH)

Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv devetorice bivših pripadnika Armije RBiH (ABiH) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na području Brčkog 1993. godine.

Admir Osmanović, Smajil Omerović, Jasmin Huskanović, Kemal Hindić, Martin Frančešević, Ramiz Pljakić, Ivo Anđelović, te Hazim i Bahrija Fazlović se terete za mučenje, zlostavljanje i ubistvo 11 zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) u blizini mjesta Boderište (Brčko).

Kako je saopćilo Tužilaštvo BiH, Rizvanović, Omerović i Huskanović, su kao pripadnici Interventne jedinice 3. bataljona 108. motorizovane brigade ABiH, kod Boderišta, u izvršenoj zasjedi zarobili 11 pripadnika 1. posavske brigade VRS, te ih nakon toga mučili, zlostavljali, nanosili im teške tjelesne povrede i potom ih ubili, čime su postupali suprotno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija u vezi sa zarobljenicima za vrijeme rata.

„Hindić, Frančešević, Pljakić, Fazlović, Anđelović i Fazlović terete se da su u svojstvu zapovjednika Operativne grupe I- Bosanska Posavina, 108. pješačke brigade HVO, te 108. motorizovane brigade ABiH, znali za zločin koji su počinili njima podređeni vojnici, te propustili poduzeti nužne i razumne mjere kako bi izvršioci bili otkriveni, procesuirani i kažnjeni za ratni zločin“, navodi se u optužnici.

Tužilaštvo će navode optužnice dokazivati pozivanjem oko 70 svjedoka i stručnih vještaka, te prilaganjem više od 300 materijalnih dokaza.

Zločini u Zecovima kod Prijedora

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Jugomira Marčetića, bivšeg pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) za zločine počinjene nad bošnjačkim civilnim stanovništvom iz mjesta Zecovi (općina Prijedor).

Tužilaštvo tereti Jugomira Marčetića za učešće u napadu na selo Zecovi, kada je ubijeno najmanje 150 osoba, te protjerano cjelokupno stanovništvo i zatočeno u logore Omarska, Keraterm i Trnopolje na području Prijedora.

„Marčetić se tereti da je lično učestvovao u nasilnom razdvajanju muškaraca od žena i djece, te progonu civila, kao i u ubistvu oko 20 civila bošnjačke nacionalnosti iz navedenog sela“, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

U saopćenju je navedeno i da je Marčetić učestvovao u mučenju, nečovječnom postupanju, kao i silovanju i seksualnom zlostavljanju žena i djevojaka bošnjačke nacionalnosti.

Prema Tužilaštvu, napad na Zecove je izvršen za vrijeme širokog i sistematičnog napada VRS, policije i paravojnih formacija na civilno stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Prijedora, u okviru kojeg je Marčetić postupao suprotno odredbama Međunarodnog humanitarnog prava.

Navode optužnice, Državno tužilaštvo će dokazivati pozivanjem oko 20 svjedoka i stručnih vještaka, od čega će oko trećine svjedoka iskaz dati uz mjere zaštite, te prilaganjem oko 80 materijalnih dokaza.

Zločini u Bratuncu

Tužilaštvo BiH optužilo je Milana Trišića za zločin protiv čovječnosti na području Bratunca 1992. godine.

Trišiću je na teret stavljeno da je od aprila do oktobra 1992. godine, za vrijeme širokog i sistematičnog napada policije i Vojske Republike Srpske (VRS), učestvovao u progonu civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti iz sela Hranča i mjesta Bratunac, ubistvima, nezakonitim zatočenjem, odvođenjem u logore, prisilnim nestankom, mučenjem i drugim nečovječnim djelima.

U optužnici se navodi da je kao pripadnik Teritorijalne odbrane (TO) u više navrata učestvovao u napadu na selo Hranča, tokom kojeg je izvršeno nezakonito hapšenje i prisilno izmještanje više od 250 mještana. Na teret mu je stavljeno i učešće u pljačkanju imovine, koja je nakon toga zapaljena.

On je optužen i da je u maju 1992. godine učestvovao u ubistvima civila bošnjačke nacionalnosti, zatočenih na više lokacija na području Bratunca, te njihovim odvođenjem u nepoznatom pravcu. Kako se navodi, ubistva većeg broja osoba je počinio vatrenim i hladnim oružjem, kao i tupim predmetima.

Tužilaštvo planira dokazati navode optužnice pozivanjem oko 120 svjedoka, od kojih više od 30 su pod mjerama zaštite, te prilaganjem više stotina dokaznih materijala.

​Trišić je u oktobru deportovan u BiH iz SAD, gdje je procesuiran zbog davanja neistinitih podataka o učešću u ratu.

Zločini u Sanskom Mostu

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Milorada Krunića za zločine počinjene nad žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Sanskog Mosta 1992. godine.

Krunić je optužen za učešće u ubistvu civila koji su iz Sanskog Mosta transportovani na “Manjaču”. Kako se navodi, on je 11. juna 1992. godine, predvodio grupu i vršio nadzor prilikom transporta muškaraca iz zatvoreničkih objekata Sportska dvorana i preduzeća “Betonirka” u logor “Manjača”. Prema optužnici, Krunić je odvojio šest civila, a potom učestvovao u njihovom ubistvu pored lokalnog puta Pavići-Hazići, prilikom povratka konvoja sa Manjače.

On je optužen da je u svojstvu pripadnika rezervnog sastava milicije počinio zločin protiv čovječnosti. Navodi se da je učestvovao u širokom i sistematskom napadu Vojske Republike Srpske (VRS), pripadnika milicije i paravojnih formacija.

Navode optužbe Tužilaštvo će dokazivati pozivanjem 35 svjedoka i vještaka, te ulaganjem više od 250 materijalnih dokaza.

U saopštenju Tužilaštva se navodi da je Krunić državljanin BiH i Srbije.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

XS
SM
MD
LG