75-godišnja Suu Kyi optužena je za ilegalno posedovanje uređaja za komunikaciju "voki-toki" i kršenje restrikcija uvedenih zbog Covida-19, dok je prošle godine vodila kampanju prije parlamentarnih izbora. Njeni advokati rekli su novinarima da očekuju da suđenje traje do kraja jula.
Dobitnica Nobelove nagrade za mir je u pritvoru od 1. februara, kada je njena civilna vlada zbačena skoro tri mjeseca pošto je njena Nacionalna liga za demokratiju ostvarila ubjedljivu pobjedu na izborima.
Uz ranije optužbe, vlasti su optužile Aung San Suu Kyi da je prekršila Zakon o državnim tajnama, podsticala javne nerede, zloupotrijebila zemljište za svoju humanitarnu fondaciju i primila ilegalne isplate 600.000 dolara u gotovini, kao i 11 kilograma zlata.
Phil Robertson, zamjenik direktora organizacije Human Rights Watch za Aziju, saopštio je u ponedjeljak da sve optužbe treba da budu odbačene, a Suu Kyi "odmah i bezuslovno puštena na slobodu."
Njen advokat Khin Maung Zaw u pisanom saopštenju za burmanski servis Glasa Amerike prošle nedjelje je odbacio dodatne optužbe, nazivajući ih "apsurdnim i neosnovanim."
Navodi o izbornim prevarama
Vojna hunta je "masovne izborne prevare 8. novembra" navela kao razlog za puč, što je tvrdnja koju je odbacila civilna izborna komisija. Hunta je zaprijetila i da će zbog tih tvrdnji rasformirati Nacionalnu ligu za demokratiju.
Puč je izazvao krizu u državi na jugoistoku Azije, i demonstracija protiv vojne uprave kao i sukoba između nekoliko naoružanih etničkih grupa i vladajuće hunte.
U kampanji gušenja protesta, vlada je ubila više od 800 demonstranata i posmatrača od kako je vojna hunta preuzela vlast, prema podacima Asocijacije za pomoć političkim zatvorenicima, koja prati ubistva i hapšenja u Mjanmaru.
