Linkovi

Analize i istraživanja

Požari u Kaliforniji: Proglašeno vanredno stanje, desetine hiljada ljudi evakuisane

Požari u okrugu Sonoma u Kaliforniji

Vlasti u Sjevernoj Kaliforniji naložile su evakuaciju 180 hiljada stanovnika, dok veliki požar nastavlja da se širi u tom području.

"Oko 180 hiljada ljudi je pod naredbom za evakuaciju zbog požara Kinkejd. To je najveća evakuacija koju pamti iko od nas u kancelariji šerifa", tvitovao je u nedjelju šerif okruga Sonoma.

Guverner Kalifornije Gevin Njusom je zbog požara proglasio vanredno stanje u toj saveznoj državi.

U međuvremenu, milioni građana suočeni su sa isključenjima struje. Pacifička kompanija za struju i gas (PG&C) počela je u subotu popodne masovna isključenja struje velikom broju mušterija, da bi spriječila širenje požara.

Kompanija je pod stečajem zbog tužbi podnijetih poslije brojnih požara, među kojima je i prošlogodišnji u kojem je poginulo 85 osoba u gradu Paradajs u Kaliforniji.

Pogođeno područje je zahvatio i snažan, suhi vjetar, sa udarima jačine do 112 kilometara na čas.

Nacionalna meteorološka služba upozorila je da bi vjetrovi mogli da budu rekordni, dok je elektrodistribucija saopštila da vjetrovi te jačine predstavljaju veliki rizik po elektro-distributivni sistem i da mogu da izazovu brzo širenje požara.

Veliki požar bjesni i u južnoj Kaliforniji, blizu mjesta Santa Klarita, sjeverno od Los Anđelesa. U plamenu je izgorjelo oko 16 kvadratnih kilometara, dok su proteklog petka bile zatvorene škole i jedan od glavnih autoputeva.

Još nije poznato šta je izazvalo požare, a iz elektrodistribucije upozoravaju da bi najmanje varnica, iz bilo kojeg izvora, mogla da ima katastrofalne posljedice. "Mi ne želimo da budemo taj izvor", saopšteno je iz elektrodistribucije.

See all News Updates of the Day

Macron potvrdio perspektivu članstva za Zapadni Balkan

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron, Paris, 9 Dec. 2021.

Predsjednik Francuske, Emanuel Makron (Emmanuel Macron) poručio je da Zapadnom Balkanu treba poslati jasnu poruku da postoji perspektiva članstva, ali je naveo da se moraju preduzeti reforme unutar Evropske unije (EU) kako bi bio moguċ prijem novih članica.

“Evropa ne može okrenuti leđa Zapadnom Balkanu. Zapadni Balkan je geografski i istorijski, po tragičnosti i obeċanjima o buduċnosti koje nosimo, u srcu evropskog kontinenta. Nose ožiljke koji nas istovremeno podsjeċaju kolika je krhkost mira ali i jačina EU", naveo je francuski predsjednik.

"Moramo da razmotrimo naše odnose sa Zapadnim Balkanom i damo jasnu i iskrenu perspektivu pristupanja”, poručio je Makron.

Francuski predsjednik je ove navode iznio na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta (EP) govoreći o prioritetima francuskog šestomjesečnog predsjedavanja koje je počelo prvog januara ove godine.

On je međutim naglasio da Evropa u postojeċim uslovima nije ona koja može primati nove članice.

„Ovo nije Evropa koja može da ima 31, 32 ili 33 članica. Lagali bismo sebe ako bismo tako mislili”, rekao je francuski predsjednik istakavši neophodnost promjena u EU koje bi omoguċile prema njemu „brže, jasnije i efikasnije odluke”

Makron je najavio inicijativu o organizovanju konferencije o Zapadnom Balkanu koja bi, prema njegovim riječima uslijedila nakon Konferencije o buduċnosti Evropske unije.

Konferencija o budućnosti Evrope je serija rasprava i diskusija koju vode građani i koja će omogućiti ljudima iz cijele Evrope da podijele svoje ideje i pomognu u oblikovanju zajedničke budućnosti.

Riječ je o prijedlogu Evropske komisije i Evropskog parlamenta, koji datira iz 2019. godine i ima za cilj da se sagleda srednjoročna i dugoročna budućnost EU i kakve reforme treba preduzeti u njenim politikama i institucijma.

Glavni cilj ove konferencije je da obuhvati građane, uključujući značajnu ulogu mladih, civilnog društva i evropskih institucija kao ravnopravnih partnera.

Planirano je da Konferencija traje dvije godine, te da se do proljeća 2022. usvoje zaključci radi izrade smjernica o budućnosti Evrope.

Prilikom preuzimanja mandata na čelu EU, Emanuel Makron je veċ najavio da ċe krajem proljeċa biti organizovana konferencija o Zapadnom Balkanu.

Kako je najavljeno to neċe biti konferencija o evropskoj perspektivi veċ o trenutnim goruċim pitanjima u regionu.

SAD: Odloženo aktiviranje nove 5G usluge zbog strahovanja avio-kompanija

Direktori glavnih američkih aviokompanija upozorili su u pismu vladinim zvaničnicima da bi aktiviranje nove telekomunikacione usluge moglo da poremeti rad altimetara na avionima i dovede do prizemljenja hiljada aviona.

Kompanije AT&T i Verajzon odložiće aktiviranje nove internet usluge blizu nekih aerodroma pošto su najveće američke aviokompanije izrazile zabrinutost da bi usluga poremetila rad uređaja na avionima, što bi dovelo do velikog otkazivanja letova.

Odluka je objavljena pošto je Bajdenova administracija pokušala da posreduje u postizanju dogovora između telekomunikacionih kompanija i aviokompanija povodom uvođenja nove 5G usluge, koja je u srijedu trebalo da startuje u Sjedinjenim Državama.

Aviokompanije žele da se spriječi korištenje nove usluge na dve milje oko aerodromskih pista. Kompanija AT&T je saopštila da će odložiti uključivanje novih telekomukacionih tornjeva blizu pista na nekim aerodromima, i da pokušava da riješi spor u saradnji sa federalnim regulatorima.

Malo kasnije, Verajzon je saopštio da će pokrenuti nove elemente svoje 5G mreže, ali je kompanija dodala da je dobrovoljno odlučila da ograniči svoju 5G mrežu oko aerodroma. Verajzon je okrivio kompanije i Federalnu upravu za avijaciju (FAA) navodeći da nisu uspjeli da riješe pitanje "5G navigacije oko aerodroma", iako novi 5G sistem funkcioniše u više od 40 zemalja.

Aktiviranje nove 5G usluge, planirano za početak decembra, odloženo je već dva puta. Međutim, direktori najvećih američkih aviokompanija u ponedeljak su upozorili da bi hiljade letova mogle da budu prizemljene ili odložene ako nova tehnologija počne da se primjenjuje blizu većih aerodroma. Oni navode da se pokazalo da nova 5G tehnologija remeti rad ključnog instrumenta na avionima - visinomjera, više nego što su prvobitno mislili.

“Da budemo otvoreni, komercijalni letovi u zemlji će potpuno stati ako se ova usluga ne blokira u blizini većih aerodroma", naveli su direktori avio-kompanija u pismu federalnim zvaničnicima, među kojima je i sekretar za saobraćaj Pit Butidžidž, koji je već ranije zauzeo stranu aviokompanija u ovom sporu.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki je izjavila da ako "stotine ili hiljade letova budu prizemljene", to će uticati na putnike kao i transport tereta neophodnog za lanac snabdijevanja u zemlji.

“Želimo da to izbjegnemo i spriječimo", rekla je Psaki.

Nova usluga brzog interneta koristi segment radio spektra, C-Band, koji je blizu dijela koji koriste altimetri, odnosno visinomjeri - uređaji koji mjere visinu aviona iznad zemlje. Oni pomažu pilotima da slete pri slaboj vidljivosti i povezani su sa drugim sistemima na avionima.

AT&T i Verajzon kažu da njihova tehnologija i oprema ne remete elektroniku aviona i da se bezbjedno koriste u brojnim drugim zemljama.

Novi gasovod od Rusije do Kine donosi nove energetske probleme za Evropu

Novi gasovod od Rusije do Kine donosi nove energetske probleme za Evropu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:03 0:00

Izvještaj : Raspad Jugoslavije okončati tamo gdje je počeo - na Kosovu

Naslovnica izvještaja Škole naprednih međunarodnih studija vašingtonskog Univerziteta Džons Hopkins i Vilson centra (fotografiju ustupio izdavač)

Strategija konvergencije, odnosno postepenog približavanja suprotstavljenih stavova i mišljenja, putokaz je koji bi trebalo koristiti u rješavanju višedecenijskog spora Kosova i Srbije – a dugoročnije takav pristup doprinio bi stabilizaciji širom Zapadnog Balkana.

To su prijedlozi koje su u novoobjavljenom izvještaju “Od krize do približavanja - strategija za borbu protiv nestabilnosti na Balkanu na njenom izvoru” prezentovali Škola naprednih međunarodnih studija vašingtonskog Univerziteta Džons Hopkins i Vilson centar - jedna od američkih prestižnih akademskih instutucija.

Kako je navedeno u tekstu, izvještaj čiji su autori stručnjaci iz više zemalja, nudi strategiju za preokret – ne samo u vezi sa, kako je ocijenjeno, uznemirujućim pogoršanjem stanja na Balkanu već i rastućeg ruskog i kineskog uticaja u tom regionu.

U srži strategije je jasan argument: trodecenijski raspad Jugoslavije potrebno je da se okonča tamo gdje je i započeo – na Kosovu. To se odnosi i na krizu koja se i dalje odvija u Bosni i Hercegovini. Američke sankcije uvedene početkom januara, čak i ako se prošire na širi spektar korumpiranih ličnosti u zemlji, neće riješiti decenijama dugu i neodrživu paralizu Bosne”, navedeno je u izvještaju.

Precizirano je da bi priznanje nezavisnosti Kosova četiri članice Sjevernoatlantske alijanse (NATO), koje to još nisu učinile (Španije, Slovačke, Rumunije i Grčke), doprinijelo transformaciji dijaloga, za koji je ocijenjeno da je na izdisaju, kao i čitavog regiona - uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Ubjiediti te četiri države članice NATO-a kao i petu – Kipar, koja je članica Evropske unije ali ne i Alijanse, nije jednostavno. Biće potreban odlučan napor administracije američkog predsjednika Džozefa Bajdena, u tandemu sa ključnim saveznicima, da države koje ne priznaju nezavisnost Kosova, ubijedi da promene stav. Kreatori politike koji se nalaze preko Atlantskog okeana ulagaće u taj poduhvat isključivo ako su uvjereni u neophodnost, šire koristi i održivost takvog pristupa – i ako prihvate da njihov dosadašnji pristup neće funkcionisati”, ukazano je u tekstu dokumenta.

Umjesto pritiska na strane koje iskazuju nespremnost priznavanja Kosova – izvještaj zagovara strategiju približavanja iliti konvergencije stavova tih zemalja sa većinskim pristupom koji zagovaraju Evropska unija i Sjevernoatlantska alijansa.

To bi se, kako je navedeno, moglo ostvariti ukoliko bi Zapad definisao zajednički stav o Kosovu. Ova teza zasnovana je na tvrdnji da napredak na Balkanu zavisi od toga prihvata li Srbija uspostavljanje poretka u regionu zasnovanog na zapadnim vrijednostima.

U slučaju Srbije to zavisi od odnosa država koje nisu priznale Kosovo prema tom pitanju. Ukratko, evropske države koje to nisu učinile, kao i sa druge strane one koje jesu - ključ su regionalne stabilnosti”, prezentovano je u tekstu.

Kao jedna od potencijalno uspješnih metoda navedeno je identifikovanje i sprovođenje postupaka koji, kako je saopšteno, ne predstavljaju priznanje nezavisnosti, ali umanjuju uticaj Srbije i predstavljaju signal Beogradu i Prištini o mogućoj promjeni stavova država koje ne priznaju Kosovo.

Tu se ponajviše aludira na saradnju i dijalog sa Grčkom, jednom od pet država članica EU, koja se u dijelu međunarodne javnosti smatra prvom koja bi mogla napustiti dosadašnji principijelan stav u vezi sa nepriznavanjem nezavisnosti Kosova.

Takođe, dio pažnje izveštaja usredređen je na napredovanje Kosova ka članstvu u NATO.

Što bi doprinijelo smanjenju broja država, čije je priznanje potrebno, na četiri. Time se izostavlja Kipar - država koja će se najmanje izvjesno opredijeliti za korak ka priznanju nezavisnosti Kosova. Istovremeno, u priču se uvodi Ujedinjeno Kraljevstvo (članica NATO-a – prim.nov.) i država koja važi za jednu od značajnijih pristalica kosovske nezavisnosti. Ujedno, time se šalje i snažna odvraćajuća poruka ruskom i srpskom avanturizmu u regionu”, navodi se u izvještaju.

Primjećeno je i da je potrebno da administracija američkog predsjednika Bajdena imenuje novog diplomatskog predstavnika i to, kako je navedeno, na funkciji specijalnog izaslanika za priznavanje Kosova.

Takav potez, piše dalje u dokumentu, kombinovao bi se sa izričitim upozorenjem Sjedinjenih Država da će sankcionisati svakog lidera Albanije ili na Kosova koji promoviše bilo kakav vid unije između te dvije nezavisne zemlje.

Značaj Alijanse

Obrazlažući ulogu i važnost otvaranja puta Kosovu ka Sjevernoatlantskoj alijansi (NATO) autori ukazuju da bi time, kako ocjenjuju, nestala trenutna prednost koju Srbija ima nad susjedima i u odnosu prema Sjedinjenim Državama i Evropskoj uniji.

Umjesto toga, ravnoteža bi omogućila Beogradu i Prištini da pregovaraju o jedinom rješenju spora koje bi doprinijelo stabilizaciji: uzajamnom priznanju zasnovanom na potpuno suverenoj, unitarnoj i funkcionalnoj Republici Kosovo, uz punu zaštitu zajednice kosovskih Srba. Prednosti takvog sporazuma prevazilaze samo Kosovo. Što je sjever Kosova u kome dominiraju Srbi integrisaniji, to je manje izvodljiva bilo kakva unija Kosova i Albanije ili eventualna podjela – što predstavlja trajnu prepreku velikoj Albaniji i velikoj Srbiji”, smatra šestoro autora.

Time bi Kosovo, kako ukazuju, umjesto uporišta koje Rusija koristi za destabilizaciju, a Kina za širenje političkog uticaja, postalo brana etnoteritorijalnim aspiracijama i etnonacionalnim subverzijama koje promovišu Moskva i Peking.

Takođe, ustvrdili su da bi jačanje jedinstva unutar saveza zapadnih zemalja bio najbolji način da se testira spremnost Mađarske za promovisanje i zaštitu režima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je označen kao neliberalni, uključujući tu i miješanje Budimpešte u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.

Ukazano je i da bi se bez prednosti i mogućnosti da sprovodi izolacionističku politiku nad Kosovom strateška kalkulacija Beograda promijenila.

Ruski i kineski veto na Kosovo u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija biće od zanemarljive vrijednosti za ono što Beograd smatra glavnim političko-bezbednosnim izazovom. Vučićev režim više neće biti u mogućnosti da sprovodi kampanju povlačenja priznanja nezavisnosti Kosova ili da koristi Kosovo kako bi unaprijedio ideologiju srpskog svijeta, ili pak da izbjegne odgovornost za napad režima na demokratski poredak”, navodi se u tekstu – uz napomenu da od Beograda ne bi trebalo izričito tražiti da prizna nezavisnost Kosova.

Bez značajne podrške Moskve ili Pekinga pitanju koje je za Beograd od najvećeg značaja, tamošnji režim će se boriti da iskoristi politiku približavanja stavova (konvergenciju) na domaćem planu i boriće se da objasni građanima kako je prokockao prednost koju je imao u procesu vođenom između Kosova i Srbije. Poredak za koji se zalaže Zapad, kome se Beograd tvrdoglavo opirao i koji aktivno podriva, konačno će postati univerzalno prihvaćen. Biće ispunjen preduslov za primjenu zapadne strategije i primjenu reformi u regionu”, jedna je od procjena izvještaja.

Autori smatraju da bi takav razvoj situacije mogao da doprinese poboljšanju stanja u Bosni i Hercegovini.

Otvara put za ponovne pregovore o manjkavom Dejtonskom sporazumu kojim je zarobljena Bosna i Hercegovina. Pošto bosanski Srbi prihvate rješenja koja predlaže Zapad, hrvatski separatizam i bošnjački demografski oportunizam će se raspršiti. Naravno, razrješenje na Kosovu ne zaključuje sve bolne dileme u Bosni – već ispunjava preduslov za to: srpsko prihvatanje trajnosti i održivosti bosanske države”, piše u tekstu.

Takođe, smatra se da bi u slučaju da četiri članice NATO-a priznaju nezavisnost Kosova - to Srbima i Crnogorcima omogućilo da osmisle način za suživot u, kako je precizirano, nekonfliktnoj, zapadno orijentisanoj Crnoj Gori, nesputanoj, kako je ocijenjeno, subverzijom iz Beograda.

Rastuća transatlantska politika usaglašavanja stavova o Kosovu podstaći će zajednički pristup destruktivnoj, jednostranoj bugarskoj blokadi otvaranja pregovora sa Evropskom unijom za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Umjesto rješavanja više kriza širom regiona, konvergencija je direktno usresređena na glavni izvor nestabilnosti – otpor Srbije zapadnom poretku – i obezbjeđuje sredstva za njegovo prevazilaženje. Umjesto poziva na proširenje EU i članstvo u NATO-u, izvještaj uočava razlike između njih i ukazuje na put ka oba cilja”, navode autori izvještaja.

Oni smatraju i da politika usaglašavanja koju nude eliminiše, kako navode, primarni izgovor za skeptike prema politici proširenja Evropske unije: stagnaciju i previranja u regionu.

Strategija konvergencije brzo se može pokrenuti, i to potezima koji ne predstavljaju priznavanje nezavisnosti Kosova, a mogu dati brz podsticaj dijalogu Srbije i Kosova koji vodi Evropska unija”, ističe se u dokumentu koga pisci smatraju svojevrsnom dopunom transatlantskih ciljeva - uključujući napore u odvraćanju ruske agresije u Ukrajini.

Ruski predsjednik Vladimir Putin se više puta pozivao na Kosovo koristeći ga kao izgovor i racionalizaciju za moskovsku aneksiju Krima. Zajednički stav Zapada o Kosovu odbacuje neosnovanu tvrdnju o Ukrajini i obuzdava rusku destabilizaciju Bosne i Hercegovine. Agitovanje Kremlja u Bosni i Hercegovini zavisi od Beograda, a ne obrnuto”, precizirano je u tekstu uz napomenu da bi zapadni uticaj primjenom strategije konvergencije zamijenio, kako je ocjenjeno, sve slabije molbe Zapada režimu Aleksandra Vučića.

Istovjetno, konvergenciju autori smatraju i vrstom protivotrova za, kako je naznačeno, korozivni politički i ekonomski uticaj Kine u regionu.

Strateško partnerstvo Pekinga sa Beogradom djelimično povezuje i Kosovo. Jedinstveni stav Evropske unije o Kosovu vraća suštinsku prednost tog bloka u odnosu na Kinu”, jedan je od stavova izrečen u izvještaju “Od krize do približavanja - strategija za borbu protiv nestabilnosti na Balkanu na njenom izvoru”.

Autori zaključuju i da predvođena Bajdenovom administracijom, konvergencija osnažuje Brisel, omogućavajući Evropskoj uniji da, kako je navedeno, konačno odigra svoju ulogu u okončanju trodecenijske jugoslovenske drame.

Shkreli mora vratiti milione zbog neetičkog podizanja cijena lijeka

AIDS activists pour cat litter on an image of Turing Pharmaceuticals CEO Martin Shkreli in a makeshift cat litter pan during a protest highlighting pharmaceutical drug pricing, in front of the building that houses Turing's offices, in New York.

Martin Shkreli mora vratiti 64,6 miliona dolara dobiti koju su on i njegova bivša kompanija požnjeli dizanjem cijene i monopoliziranjem tržišta lijeka koji spašava živote, presudio je savezni sudac prošle sedmice. Ovaj novac će biti dodijeljen žrtvama njegove prevare, kao vid odštete.

Shkreliju je također zabranjen pristup farmaceutskoj industriji za ostatak života. Ovo nije sve – moraće platiti i 7.5 miliona kazne.

Slučaj Martin Shkreli je veoma bitna za pravosuđe i regulaciju farmaceutske industrije. Shkreli, rođen 1983. godine, a inače albansko-hrvatskog porijekla, suosnivač je nekoliko farmaceutskih kompanija – Retrophin i Vyera Pharmaceuticals (prije Turing Pharmaceuticals).

Skandalozno povećanje cijena lijeka

Bio je široko kritikovan 2015. kada je je dobio licencu za lijek Daraprim koji se koristi u terapiji osoba oboljelih od AIDS/SIDA. On je za 56 puta povećao cijenu lijeka, te je cijena jedne pilule skočila s 13,5$ na 750$. Cijena terapije ovim lijekom je usljed ovoga koštala čak oko 75 000 američkih dolara.

Daraprim nije lijek za HIV, i ne djeluje na sam virus, nego liječi i prevenira jedan oblik upale pluća izazvan gljivicom zvanom Pnemocystis jirovecii, koja see nalazi i u plućima zdravih osoba, ali, zahvaljujući jakom imunološkom sistemu, ne pravi štetu. Međutim, kod ljudi koji boluju od sindroma stečene imunodeficijencije, ova gljivica uzrokuje teške upale pluća, oportunističke infekcije, koje često imaju smrtni ishod. Oko 30-40% slučajeva upale pluća izazvane ovom gljivicom čine upravo HIV pozitivne osobe.

Ovaj lijek, koji se još zove pirimetamin, nalazi se na listi esencijalnih lijekova Svjetske zdravstvene organizacije. Prva namjena mu je bila terapija toksoplazmoze i izosporijaze, dvije parazitske bolesti.

2020. godine, ovaj lijek u SAD je odobren kao generički lijek, čime je završen monopol Vyera Pharmaceuticals. Imprimis Pharmaceuticals je počeo proizvoditi lijek za cijenu od oko 100$ po bočici od 100 pilula, što znači da jedna pilula košta nešto manje od dolara.

Inače, u drugim dijelovima svijeta nije postojao ovakav monopol i lijek se proizvodi u Indiji po cijeni od $0.04 do $0.10, u Ujedinjenom Kraljevstvu ga proizvodi GlaxoSmithKline po cijeni od oko 20 $ za 30 tableta, a različite verzije ovog lijeka su dostupne širom svijeta po znatno nižim cijenama od one koju je držao Shkreli.

Ovo znači da su američki pacijenti kojima je ovaj lijek produžavao život, bili u daleko nepovljnijem položaju od drugih HIV bolesnika.

Shkreli je naposljetku ponudio bolnicama popust - što je i dalje bilo povećanje od 2500%. No, pacijenti obično uzimaju većinu sedmičnog liječenja nakon povratka kući, tako da su oni i njihovi osiguravatelji i dalje bili suočeni s cijenom od 750 dolara po tableti.

Osuda za prevaru investitora i monopol

Shkreli je dao ostavku na mjesto predsjednika Uprave Turinga 2015 godine., dan nakon što je uhapšen zbog optužbi za prevaru s vrijednosnim papirima u vezi s dva propala fonda koja je vodio prije nego što je ušao u farmaceutsku industriju. Osuđen je da je lagao investitorima i prevario ih za milione te služi sedmogodišnju kaznu u saveznom zatvoru u Allenwoodu u Pennsylvaniji i trebao je biti pušten. Međutim, onda us počele tužbe vezane za Daraprim.

Nekoliko saveznih država je podiglo optužnice i nevelo da je Vyera povisila cijenu Daraprima i nezakonito stvorila „mrežu antikonkurentnih ograničenja" kako bi spriječila druge kompanije da stvaraju jeftinije generičke verzije. Između ostalog, tvrdili su, Vyera je blokirala pristup ključnom sastojku za lijek i podacima koje bi kompanije željele da mogu praviti generički lijek.

Poređenje sa Zuckerbergom

Zavist, pohlepa, požuda i mržnja ne samo da se razdvajaju, već su očito motivirali gospodina Shkrelija i njegovog partnera da ilegalno podignu cijenu lijeka koji spašava živote dok su životi Amerikanaca visili o koncu “, rekla je državna tužiteljica New Yorka Letitia James, dodajući pisanu izjavu referencama na Wu-Tang Clan, čiji je jedinstveni album Shkreli morao prodati kako bi namirio sudski dug. Naime, Shkreli je kupio album Once Upon a Time in Shaolin Wu-Tang Clana na aukciji 2015. za prijavljenih 2 miliona dolara, što mu je obezbijedilo jedinu kopiju ploče i potpunu kontrolu nad time može li itko drugi slušati muziku na njemu.

Zanimljivo je da je Shkreli čak razmišljao uništiti ovaj album ili da ga učini teško dostupnim te da za fanove benda potraga za ovim albumom bude neka vrsta, kako je on to nazvao „spiritualnog iskušenja“ a onda je obećao da će ga učiniti dostupnik ako Donald Trump pobijedi na izborima 2016. Nakon Trumpove pobjede, Shkreli je pustio nekoliko isječaka iz albuma.

Zapisnik je također uključivao snimke razgovora koje je Shkreli vodio iz zatvora u kojima je govorio o svojoj kontroli nad Vyerom, rekavši da „nema problema otpustiti sve", hvaleći se kako kontroliše odbor, te upoređujući sebe s osnivačem Facebooka Markom Zuckerbergom.

Ovaj slučaj je dokaz kako pravna država procesuira nezakonitosti koje dolaze iz farmaceutske industrije. Jako često, kao kritiku lijekova, a naročito vakcina, čujemo da su to produkti „Big Pharma“, ili, kako se to u našem regionu naziva „farmakomafije“. Ovoj industriji, kao uostalom i drugim sektorima, poput poljoprivrede ili IT industrije nisu nepoznata kršenja etičkih kodeksa niti prevare u cilju sticanje koristi. Međutim, u državama koje počivaju na nezavisnom sudstvu i tužilaštvu, medijima koji slobodno mogu istraživati slučajeve, ovakvim kršenjima propisa se brzo stane u kraj, a počinioci se kažnjavaju.

Farmaceutska industrija je vrlo strogo regulisan sistem, i premda je podložna ljudskoj prirodi, korupciji, pokušajima monopolizacije, podmićivanju – takve stvari se otkrivaju i kažnjavaju. Međutim, u nekim manje regulisanim područjima, kao što su različite alternativne prakse liječenja, ovo često nije moguće.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG