Linkovi

Nova zaduženja spojila političare u Parlamentu BiH


Poslanici će o povećanju akciza raspravljati na jednoj od redovnih sjednica
Poslanici će o povećanju akciza raspravljati na jednoj od redovnih sjednica

Današnjoj hitnoj sjednici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) prisustvovali su poslanici svih stranaka, ali nije postojala većina za razmatranje povećanja akciza na gorivo. Veće akcize za gorivo jedan su od uslova Međunarodnog monentarnog fonda (MMF) za nastavak kreditiranja BiH.

Nakon što je u nekoliko navrata izostao dolazak na sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine, poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) odazvali su se pozivu kako bi podržali povećanje akciza.

Odbijali su dolaziti zbog pokretanja zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde u tužbi BiH protiv Srbije za genocid.

Saša Magazinović, poslanik ispred Socijaldemokratske partije (SDP), poželio im je sreću, dodavši da su bez njih imali problema na ranijim glasanjima. I Sadik Ahmetović, poslanik ispred Stranke demokratske akcije (SDA), kazao je da se u Predstavničkom domu radi u punom kapacitetu kada se potrebno dodatno zadužiti.

Rokovi MMF-a

Vijeće ministara BiH je zatražilo da poslanici po hitnom postupku razmotre izmjene Zakona o akcizama. Željko Komšić, poslanik ispred Demokratske fronte (DF), tražio je obrazloženje čemu tolika žurba.

„Je li MMF priprijetio da nema ništa od aranžmana­?”, pitao je on.

Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministar, odgovorio je da se ne radi ni o kakvom pritisku već o rokovima. Pojasnio je da Upravni odbor MMF-a zasjeda naredne sedmice i odlučuje o nastavku kreditiranja BiH.

„Hitnost procedure je vezana za rokove u vezi aranžmana sa MMF-om”, pojasnio je Zvizdić.

MMF je ranije saopćio da je za drugu tranšu kredita uslov upravo izmjena Zakona o akcizama i drugi prateći zakoni.

Prošle godine je MMF je odobrio novih milijardu konvertibilnih maraka kredita, a do sada je isplaćena prva tranša u iznosu od oko 150 miliona KM. Kredit MMF-a služi za popunjavanje budžeta Federacije BiH i Republike Srpske.

Nakon rasprave u Paralmentarnoj skupštini, odlučeno je da se izmjene Zakona o akcizama razmatraju na jednoj od redovnih sjednica. Za je glasalo 19 poslanika, isto toliko protiv, dok je jedan bio suzdržan.

Izmjenama je predviđeno povećanje akcize za 0,15 KM po litri goriva. Kao obrazloženje se navodi da se na taj način osiguraju novi krediti za izgradnju autocesta u BiH.

Između poljoprivrednika i autocesta

Rasprava među poslanicima je išla u pravcu da će povećanje akciza na gorivo nanijeti štetu poljoprivrednicima, te da je to neophodno radi izgradnje cesta.

Poljoprivrednici su u pismu naveli da spas vide u parlamentarcima, odnosno da zaustave povećanje akciza na gorivo dok se ne uvede plavi dizel.

S druge strane, Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije Evropske unije (EU), navodi da je povećanje akciza na gorivo važno za put ka EU.

Protiv povećanja akciza na gorivo bili su poslanici SDP-a, DF-a, Saveza za promjene, te pojedini iz Stranke demokratske akcije (SDA).

Senad Šepić (SDA) bio je protiv uz obrazloženje „dosta je išlo po principu uzmi ili ostavi”.

„Neće (sredstva) biti utrošena kako danas pričamo, bit će izgovori”, smatra on.

Damir Arnaut, poslasnik ispred Saveza za bolju budućnost (SBB), navodi da će od povećanja akciza svi imati koristi. Kada se govori o negativnim posljedicama po poljoprivrednike, Arnaut je stava je to pokušaj manipulacije.

Njegov stranački kolega Mirsad Đonlagić smatra da „sa ovim pristupom niti ćemo zaštiti seljake niti izgraditi ceste”. Kaže da se u BiH nikakav pomak neće napraviti bez investicija iz vana.

Poslanik Zaim Backović iz stranke Sefera Halilovića je kazao da hoće da zna efekte od povećanja akciza. Zanima ga, kaže, visina prihoda i eventualne loše posljedice, kao i koliko bi kilometara autoputa trebalo biti izgrađeno u jednoj godini.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG