Organizatori su ovu bijenalnu manifestaciju najavili kao "aeromiting za oporavak" nakon što je korona virus poharao sektor i događaj je otkazan 2021.
Ovogodišnji aeromiting ima novi fokus na odbranu nakon ruske invazije na Ukrajinu, zajedno sa naporima industrije da smanji svoj ugljični otisak, a francuski predsjednik Emmanuel Macron je stigao helikopterom koji je dijelom koristio održivo avio gorivo (SAF).
Ogromne saobraćajne gužve oko aerodroma Le Bourget izvan Pariza svjedočile su o interesovanju za ovogodišnju izložbu, jer proizvođači aviona predaju stotine narudžbi, a aviokompanije se pripremaju za skoro rekordan broj putnika ove godine.
Sukob u Ukrajini je također podstakao zemlje da pojačaju vojnu potrošnju, što bi moglo biti od koristi kompanijama za zračno-svemirsku odbranu.
Dok je Rusija isključena iz događaja, ukrajinski vojni zvaničnici obišli su ogroman izložbeni prostor na aerodromu Paris-Le Bourget, a neki su fotografisali izložene projektile.
Le Bourget nudi forum za objavu ugovora sa oko 2.500 firmi koje se spremaju da pokažu svoje najnovije avione, dronove, helikoptere i prototipove poput letećih taksija.
Izvršni direktor Airbusa Guillaume Faury, koji je na čelu francuske asocijacije avio industrije GIFAS, nazvao je to "povratkom dobrih starih vremena uzbuđenja".
Macron je dočekan dok je otvorio događaj izlaganjem iz zraka uključujući Airbusov najnoviji avion A321 XLR, civilne i vojne helikoptere i mlazni lovac.
Poslovni ljudi i uniformisani vojni posjetioci iz cijelog svijeta gledali su akciju ili su se uputili u čuvane privatne prostore štandova velikih firmi.
Sa 125.000 kvadratnih metara izložbenog prostora - što je ekvivalent skoro 18 fudbalskih terena - očekuje se oko 320.000 posetilaca tokom cjelonedeljnog događaja.
Veliki poslovi
Uz aeromiting u Farnboroughu u Engleskoj, koji se održava u parnim godinama, Le Bourget je ključni prodajni događaj za civilnu i odbrambenu industriju.
Airbus i rival Boeing žestoko se takmiče u objavljivanju narudžbi za avione koji se kreću u milijardama dolara.
Obje velike industrije također se bore za učvršćivanje lanaca nabavke dok povećavaju proizvodnju kako bi zadovoljili rastuću potražnju.
Izloženo je najmanje 158 aviona, helikoptera i dronova, od najnovijih dugolinijskih komercijalnih aviona do F-35, američkog stealth lovca.
Sjedinjene Države imaju snažno prisustvo sa 425 izlagača, podržano obnovljenim interesom za vojnu opremu nakon rata u Ukrajini.
Prisutne su firme iz 46 drugih zemalja.
Predstavljena je i Kina, koja je tek početkom ove godine ukinula Covid ograničenja.
Međutim, Peking ne prikazuje svoj prvi domaći putnički mlaznjak za srednje relacije, C919, napravljen da se takmiči sa Airbusom A320neo i Boeingom 737 MAX.
Leteći taksiji
Avio-sajam se takođe nada da će otvoriti prozor u budućnost jer ima mnogo projekata za leteće taksije i druge avione sa vertikalnim polijetanjem.
Nekoliko prototipova će biti izloženo u sklopu izložbe "Paris Air Mobility" kako bi se predstavile najnovije inovacije za koje se programeri nadaju da će promijeniti način na koji ljudi putuju.
Proizvođač motora Safran najavio je rano u ponedjeljak da će otvoriti četiri proizvodne linije u Francuskoj i Britaniji za proizvodnju električnih motora za male avione.
Sa svoje strane, Macron je stigao najnovijim Airbusovim helikopterom, H160, u letu sa 30% SAF-a prije nego što je posjetio štand evropske grupe na kojoj je izložio svoj plan za nulu otiska do 2050. godine.
Macron je u petak najavio 2,2 milijarde dolara za pomoć u razvoju tehnologija za smanjenje emisija iz aviona.
Putovanje avionom čini skoro 3% globalne emisije CO2, ali služi samo maloj manjini svjetske populacije.
S obzirom da industrija cilja na neto nultu emisiju do sredine stoljeća, kompanije ulažu napore da to postignu.
Početni fokus je na SAF-u, napravljenom od izvora kao što su komunalni otpad, ostaci iz poljoprivredne i šumarske industrije, usjevi i biljke, pa čak i vodonik.
Ali kompanije takođe rade na razvoju aviona na baterije i vodonik.
