Linkovi

Top priča BiH

Predsjedništvo sa Palmerom i o Kosovu: To je pitanje koje se ne tiče BiH

Bosnia and Herzegovina -- US ambassador to Bosnia Eric Nelson and Matthew A. Palmer, Deputy Assistant Secretary Bureau of European and Eurasian Affairs, with members of Bosnian Presidency, in Sarajevo, September 9, 2020.

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan Matthew Palmer sa članovima Predsjedništva BiH u Sarajevu je u srijedu (9. septembra) razgovarao, uz ostalo, trgovini ljudima, oporavku od COVID-a, te odnosu BiH prema procesu dijaloga Beograda i Prištine.

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, izjavio je nakon sastanka kako je jedna od tema razgovora bio i odnos BiH prema procesu dijaloga Beograda i Prištine.

"Jasno je kazano da taj proces nema nikakve veze ni sa jednom državom u regionu, te da se on tiče samo Beograda i Prištine", kazao je Džaferović.

Kada je u pitanju borba protiv trgovine ljudima, kazao je Džaferović, ukoliko BiH bude nazadovala u tom području, Sjedinjene Američke Države (SAD) će uskratiti svaku vrstu pomoći BiH, dao je do znanja Palmer.

Palmer je susretom s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefikom Džaferovićem, Željkom Komšićem i Miloradom Dodikom započeo dvodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini.

Američki ambasador u BiH Eric Nelson, koji prisustvuje susretima Palmera sa zvaničnicima BiH, na Twitteru je napisao kako je razgovarano o potrebi osiguranja evroatlantske budućnosti BiH, kao i o značaju jedinstva u oporavku od COVID-a i ekonomskom oporavku, te hitnosti provedbe Nacionalne strategije borbe protiv trgovine ljudima.

Palmer je sa trojicom članova Predsjedništva BiH razgovarao i o učešću BiH u vojnim vježbama sa NATO snagama i njegovim saveznicima. Teme razgovora bile su i reforma pravosuđa u BiH, borba protiv ilegalnih migracija, kao i obilježavanje 25. godišnjice od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Milorad Dodik je novinarima kazao kako je Palmer tokom susreta sa trojicom članova Predsjedništva BiH ukazao na to da se sva pitanja trebaju donositi konsenzusom, te da je to jedini način na koji se BiH može graditi u budućnosti.

„Što se tiče NATO-a, na dnevnom redu je bilo osnivanje Komisije za integracije BiH u NATO, ali može biti samo Komisija za saradnju sa NATO savezom“, rekao je Dodik.

Dodik je prokomentarisao i izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Šefika Džaferovića, kako je na sastanku sa Matthew Pamerom o procesu dijaloga Beograda i Prištine 'jasno kazano da taj proces nema nikakve veze ni sa jednom državom u regionu, te da se on tiče samo Beograda i Prištine'.

„Amerikanci su priznali Kosovo. Ja razumijem stav SAD, ali neću da prestanem da se pitam kako je moguće da jedna pravila važe za jedne, a druga za druge“, rekao je Dodik.

Američki diplomata nakon susreta s članovima Predsjedništva BiH sastao se i sa članovima kolegija oba doma Parlamenta BiH, te predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom i premijerima dva bh. eniteta Federacije BiH i Republike Srpske, Fadilom Novalićem i Radovanom Viškovićem.

Tegeltija je ranije izjavio kako će u fokusu razgovora biti i ekonomske teme, te problemi s kojima se susreće ekonomija BiH kao posljedica pandemije COVID-19.

Palmer bi se u četvrtak, 10. septembra, trebao sastati u Mostaru sa liderima političkih partija BiH.

Američki državni sekretar Mike Pompeo imenovao je Palmera za svog specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan, saopćio je State Department krajem augusta 2019. godine.

"U toj ulozi, Palmer će predvoditi napore da se ojača američko diplomatsko angažiranje u pružanju podrške miru, stabilnosti i prosperitetu u regionu i fokusu na integraciju Zapadnog Balkana u zapadne institucije", dodaje se u saopćenju State Departmenta.

Palmer je prethodno bio direktor Kancelarije za južnu i centralnu Evropu.

See all News Updates of the Day

Teško pretučeni migranti se vraćaju sa granice BiH i Hrvatske

Migranti ispred prihvatnog kampa Miral 22. oktobra

Migranti su policiji ispričali kako su ilegalno prešli granicu BiH i Hrvatske, te da su ih u Hrvatskoj kontrolisala „uniformisana lica, najvjerovatnije policija Hrvatske“, koja su im nanijela tjelesne povrede.

U Domu zdravlja u Velikoj Kladuši, na zapadu Bosne i Hercegovine (BiH), od 12. oktobra do danas medicinski radnici pružili su pomoć za oko 150 migranata koji su dolazili sa različitim povredama, kako kažu, zadobijenim prilikom prelaska granice sa Hrvatskom.

Teške povrede sa kojima su se u tom periodu susretali nisu, navode, zabilježene još od prvog migrantskog vala 2017. godine.

Doktor Mustafa Hodžić radi i u ambulanti u prihvatnom kampu za migrante Miral, gdje je bio dežurni ljekar posljednjih deset dana.

„U zadnje vrijeme imamo povećan broj pacijenata koji se javljaju sa povredama u vidu hematoma ili podljeva koji se nalaze kako na leđima, tako i u području stražnje strane potkoljenice i natkoljenice. Djelimično imamo takve povrede i na glutalnim regijama, najvjerovatnije nastale djelovanjem obličastog tupog predmeta, gdje imamo veći broj udaraca i stvaraju se tako ograničena velika polja sa podljevima“, kaže Hadžić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Muhamed iz Pakistana, u četvrtak rano ujutro, vratio se u Veliku Kladušu iz još jednog bezuspješnog pokušaja da pređe granicu sa Hrvatskom. Pet dana, bez hrane i lutanja kroz šumu, završilo se tako što ga je hrvatska policija vratila u Bosnu i Hercegovinu.

„Hrvatska policija me udarala. Pet dana nisam imao hrane, nemam ni mobitel, sada ne mogu ni da uđem u ovaj kamp“, priča Muhamed dok pokazuje povrede na stomaku ispred prihvatnog kampa za migrante Miral u Velikoj Kladuši.

U kampu Miral bio je smješten, prije nego što se odlučio na još jedan „game“ (prelazak granice). Sa njim čeka i Faruk, također iz Pakistana. Zajedno su, bezuspješno, probali preko granice.

„Hrvatska policija mi je uzela telefon i novac. Nemam više novca, nemam ništa, ne mogu ni u kamp“, kaže Faruk.

Migranti se obratili policiji i Danskom vijeću za izbjeglice

Grupa od 26 migranata, iz Pakistana i Afganistana, obratila se 20. oktobra rano ujutro policiji Unsko-sanskog kantona (USK). Imali su povrede i medicinski su zbrinuti u Domu zdravlja u Velikoj Kladuši.

„Kod jednog su konstatovane teže tjelesne povrede, on je državljanin Pakistana. Kod ostatka migranata konstatirane su lakše tjelesne povrede“, kaže za RSE glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) USK Ale Šiljdedić.

Migranti su policiji ispričali kako su ilegalno prešli granicu BiH i Hrvatske, te da su ih u Hrvatskoj kontrolisala „uniformisana lica, najvjerovatnije policija Hrvatske“, koja su im nanijela tjelesne povrede.

„Nakon toga su ih na nepoznatom lokalitetu ponovo vratili na teritorij BiH. To je ono što mi u policiji imamo i evidentno je da ta lica imaju određene povrede na tijelu, ali ne možemo potvrditi u ovom trenutku da su to uradili policajci iz susjedne države. Ono što mi imamo su izjave migranata“, objašnjava Šiljdedić.

Dansko vijeće za izbjeglice zabilježilo je na hrvatsko – bosanskoj granici seriju brutalnih napada hrvatske policije na migrante i tražitelje azila, koji su se dogodili između 12. i 16. oktobra, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u srijedu, 21. oktobra Nicola Bay direktor Danskog vijeća za izbjeglice u Bosni i Hercegovini (BiH).

“Ljudi su brutalno prebijeni, oduzimane su im i uništavane lične stvari ili su spaljene. Skidana im je odjeća, a zabilježili smo i najmanje dva slučaja seksualnog zlostavljanja“, kazao je Bay za RSE.

U Centru za mirovne studije iz Zagreba kažu da nasilje i protjerivanje na hrvatskim granicama traje četiri godine, te da imaju hiljade svjedočanstava izbjeglica i migranata, ali da nema nijedne učinkovite istrage koja bi detaljno istražila djelovanje MUP-a na hrvatskim granicama i unutrašnjosti kada je riječ o postupanju prema ovim ljudima.

Antonija Pindulić iz ove nevladine udruge kaže kako su već davno trebale biti poduzete mjere da se takvo postupanje MUP-a istraži i da se odgovorni sankcionišu.

“Najnovija svjedočanstva što ih objavljuje Guardian komplementarna sa svjedočanstvima o postupanju hrvatske policije unazad četiri godine”, kaže ona za RSE.

Zaustaviti nasilje i prisilne povratke

Hrvatske vlasti moraju zaustaviti nasilje i prisilno vraćanje na granici s BiH i iskorijeniti nekažnjavanje za ozbiljna kršenja ljudskih prava koja su nad migrantima počinili službenici zakona, poručila je u četvrtak 22. oktobra Dunja Mijatović, komesarka za ljudska prava Vijeća Europe.

Dan ranije britanski list The Guardian, na osnovu izvještaja Danskog vijeća za izbjeglice, objavio je tekst o ponovnim brutalnim napadima na migrante.

Hrvatski ministar unutrašnjih poslova i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) te države su demantovali navode.

„Nemamo nikakva neposredna saznanja o događajima o kojima piše 'Guardian'. Ovi migranti o kojima je riječ, nisu nam se obratili neposredno ili putem nevladinih udruga. Otvorili smo ispitni postupak i zatražit ćemo očitovanje od MUP-a o detaljima, kako to činimo u svakom slučaju“, kaže za RSE pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Njen ured već više godina prima pritužbe migranata i po njima vodi postupke. Međutim, odgovori koje dobijaju od MUP-a Hrvatske, uprkos redovnoj komunikaciji, često nisu dovoljno sadržajni i Ministarstvo sve te navode jednostavno odbacuje.

Vidović kaže kako se pridružuje pozivu povjerenice za ljudska prava Vijeća Europe, Dunje Mijatović, da se izvještaj Odbora vijeća Europe za sprječavanje mučenja, koji je ovog ljeta bio u vanrednoj posjeti Hrvatskoj, nakon usvajanja što prije objavi, tako da javnosti bude dostupno koji su zaključci i preporuke Odbora u kontekstu migracija u Hrvatskoj.

Migranti u stalnom pokušaju prelaska granice

Da se skoro svakodnevno susreću sa slučajevima da hrvatska policija u BiH vraća migrante i izbjeglice koji uđu na njenu teritoriju, potvrđuje za RSE i glasnogovornik MUP-a USK Ale Šiljdedić.

Migranti konstantno pokušavaju da pređu iz BiH u Hrvatsku, pa dalje u neku od zemalja Evropske Unije (EU). Taj cilj rijetko ostvare. Prema podacima policije USK hrvatska policija push back- ovima – prisilnim vraćanjem, ne dozvoljava migrantima ulazak u Hrvatsku.

„U određenim slučajevima mi imamo informacije da oni uđu i dublje u teritoriju Hrvatske, ali nakon toga budu pronađeni i vraćeni na granicu sa BiH, ne na redovne granične prelaze, jer to bi bio regularan postupak readmisije“, kaže Šiljdedić, objašnjavajući da hrvatska policija migrante vraća na lokacijama koje nisu zvanični granični prijelazi.

Takva situacija zabilježena je u svim opštinama u USK, a te slučajeve hrvatska policija ne evidentira, pa, kako kaže, nije moguće znati koliki broj migranata bi možda u toj zemlji zatražio azil i međunarodnu pomoć.

Istražiti prijavljene slučajeve nasilja nad migrantima

U Danskom vijeću za izbjeglice navode da su izuzetno zabrinuti zbog sistematskog nasilja koje se dešava na granici sa Hrvatskom.

„Zahtijevamo da se postupa na osnovu nezavisnog mehanizama za kontrolu granica kako bi se spriječilo nasilje i kako bi sve prijave i navodi o zlostavljanju bili transparentno i kredibilno istraženi“, kaže direktor ove organizacije za BIH Nikola Bay.

Hrvatska pučka pravobraniteljica Lora Vidović, također, ističe da je ‘važno provođenje učinkovite i nezavisne istrage’, te da ‘takvu istragu ne može voditi odjel za unutarnju kontrolu MUP-a Hrvatske, već Državno odvjetništvo’.

Podsjeća i da je hrvatsko Državno odvjetništvo u nekoliko pojedinačnih slučajeva vodilo istrage, poput one kada je poginula djevojčice Madine ili korištenja vatrenog oružja kada je došlo do ranjavanja migranata.

„Na žalost, za najveći broj opisanih situacij nemamo informacije je li Državno odvjetništvo postupalo ili nije, a to je posebno problematično, zato što u takvim okolnostima dolazi do nekažnjavanja, a ako se ne istraže do kraja situacije, počinjenja ovakvih djela, počinitelji mogu proći nekažnjeno, što je sigurno jako loše za svaku državu“, pojašnjava Vidović.

Ona dodaje da je u tom kontekstu šteta da se daje prilika da se Hrvatsku gleda u jednom takvom negativnom kontekstu.

Dok Vijeće Europe i njegova povjerenica za ljudska prava Dunja Mijatović zagovaraju jednu opciju, čini se da EU zagovara sasvim drugu, vjeruje Antonija Pindulić iz Centra za mirovne studije iz Zagreba.

„Indikativna je šutnja EU što se tiče protjerivanja ne samo iz Hrvatske nego i iz drugih država Europske unije. Tu vidimo puno lančanih protjerivanja u kojima sudjeluju Slovenija, Hrvatska i druge države. Ta kršenja ljudskih prava se zapravo ne pokušava spriječiti”, dodaje ona.

Pudulić podsjeća na prijedlog novog Pakta o migracijama EU koji je predstavljen pred mjesec dana, u kojem se, kako kaže, ne vidi namjera da se radi na sprječavanju kršenja ljudskih prava.

“Već upravo suprotno – legalizaciju načina zaobilaženja odgovornosti u ovim slučajevima“, kaže Antonija Pindulić.

Lideri Evropske unije su 23. septembra, predložili novi sistem za migracije koji bi trebalo da ubrza deportacije i omogući ravnomernije razmeštanje tražilaca azila u zemljama članicama.

Svijet postaje sve manje tolerantan prema migrantima, pokazali su rezultati ankete koju je proveo Gallup u 145 zemalja i teritorija na uzorku od 145.000 ispitanika.

Stanovnici sedam evropskih zemalja, Sjeverna Makedonija, Mađarska, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, te Crna Gora, s najmanje blagonaklonosti gledaju na mogućnost da se migranti nasele u njihovoj zemlji, njihovom kvartu, te stupe u brak s članom njihove porodice.

Svjetska banka: BiH će zahvatiti najveća recesija od rata

Bosnian flags

Očekuje se da će Bosnu i Hercegovinu (BiH) u 2020. zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina, navodi se u saopćenju Svjetske banke na osnovu rezultata Redovnog ekonomskog izvještaja.

Za 2020. projicira se smanjenje realnog BDP-a za 3,2 procenta zbog usporavanja u većini proizvodnih sektora, slabije potražnje iz okruženja i političke neizvjesnosti.

Nepovoljne demografske karakteristike BiH, povećanje broja zaraženih i teško političko okruženje mogu takođe pogoršati uticaje pandemije i uzrokovati čak i veći pad BDP-a, nego što se trenutno procjenjuje, navodi se.

"Ova kriza je imala ogroman utjecaj na ekonomiju i živote ljudi u Bosni i Hercegovini", kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

"BiH se suočavala s brojnim izazovima i prije pandemije, a sada je rješavanje mnogih od njih postalo još urgentnije. To uključuje stvaranje prostora za snažniji privatni sektor, povećanje efikasnosti javnog sektora, bolju zaštitu ljudskog kapitala u zemlji (kroz bolje obrazovanje i zdravstvo) i stvaranje boljih prilika za mlade."

Drugi val odgađa oporavak u regiji

World Bank
World Bank

Pandemija COVID-19 uzrokovala je duboku recesiju u regiji Zapadnog Balkana, uz smanjenje i domaće i vanjske potražnje, praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja, dovodeći do negativnog rasta u svih šest zemalja regije u 2020, saopćili su iz Svjetske banke.

Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) Svjetske banke, prognozira se smanjenje ekonomskog rasta za 4,8 procenata u 2020., što je za 1,7 procentnih poena manje od prognoza iz aprila.

Drugi, snažan val pandemije od sredine juna, odgađa ekonomski oporavak u regiji.

Ograničenja putovanja i mjere socijalnog distanciranja, također umanjuju rast u zemljama koje više zavise od turizma, navedeno je u saopćenju.

Pandemija dovodi do novih izazova na tržištima rada u regiji i prijeti da ugrozi napredak koji su zemlje ostvarile u oblasti dobrostanja.

Do juna je nezaposlenost u regiji porasla za pola procentnog poena, uz gašenje 139.000 radnih mjesta.

Procjenjuje se da je dodatnih 300.000 ljudi postalo siromašno u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji – ali je više nego dvostruko manji nego da mjere odgovora na pandemiju nisu uvedene, navodi se u izvještaju.

Citizens wear protective face masks in Podgorica, Montenegro, 30 September 2020.
Citizens wear protective face masks in Podgorica, Montenegro, 30 September 2020.

"Kao i u većem dijelu svijeta, pandemija COVID-19 i dalje teško pogađa ljude na Zapadnom Balkanu, ugrožavajući i zdravlje i ekonomsko dobrostanje ljudi u svih šest zemalja regije", kaže Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

"Koliko god da je situacija loša, bila bi mnogo gora da vlade nisu brzo uvele mjere od samog početka krize. Prioritet je i dalje stavljanje zdravstvene krize pod kontrolu, uz ograničavanje ekonomske štete. Kreatori politika u regiji će se potom trebati fokusirati na jačanje svojih ekonomskih osnova za čvrst oporavak."

Prema izvještaju, svih šest zemalja regije je brzo donijelo politike za zaštitu života i egzistencije.

Uvođenje širokih programa očuvanja radnih mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, je pomoglo na sprečavanju nekih od najtežih utjecaja pandemije na zaposlenost, dok su programi socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštiti najugroženije populacije u regiji u svjetlu zatvaranja privrednih subjekata i drugih ograničenja.

Međutim, uprkos tim mjerama, napredak na aktivaciji radne snage, ostvaren u regiji u nekoliko prethodnih godina, je sada anuliran, a kriza onemogućava ostvarivanje napretka na smanjenju siromaštva.

Na ove izazove se nadovezuje povećanje fiskalnih deficita u regiji, s obzirom na to da vlade, u situaciji pada prihoda, nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko usporavanje. Uz neizvjestan kraj ekonomske krize, vjerovatno je da će pritisak na tržišta rada i prihod potrajati još nekoliko narednih mjeseci.

"Pored poboljšanja zdravstvenih sistema i jačanja mehanizama socijalne zaštite, kreatori politika u regiji bi trebalo da uvode mjere za jačanje ljudskog kapitala, izgradnju snažnijih institucija i jačanje vladavine prava.

Ova nesretna okolnost da se mora trošiti više u vrijeme smanjenja prihoda, nameće dodatni pritisak na vlade u regiji da prioritet stave na fiskalnu stabilnost, uključujući i putem unapređenja javne potrošnje i jačanja pridržavanja poreskih obaveza", kaže Linda Van Gelder.

Izvještaj ističe da će brzina opravka, u kratkoročnom periodu, zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine, što bi omogućilo normalizaciju ekonomske aktivnost, te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije – Europske unije (EU).

Pandemija u BiH: 999 novozaraženih i 20 preminulih

Prema podacima entitetskih zavodima za javno zdravstvo u Bosni I Hercegovini je u protekla 24 sata zabilježeno ukupno 999 novozaraženih korona virusom.

Prijavljeno je 20 smrtnih slučajeve povezanih s COVID-19.

U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 2.075 uzoraka, od kojih je 606 pozitivno na korona virus.

Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH.

Do sada je testirano ukupno 188.470 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 24.227 osoba.

Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječena su 18.062 pacijenata, a u protekla 24 sata oporavak je zabilježen kod 127 pacijenata. Trenutno su aktivna 5.483 slučaja pozitivna na SARS-CoV-2.

U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 17 novih smrtnih ishoda.

S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 682, i to 456 muškaraca i 226 žena.

U Republici Srpskoj u posljednja 24 sata izvršеnо је tеstirаnjе 963 lаbоrаtоriјska uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 387 оsоba.

Rаdi sе о 196 muških i 191 žеnskoj оsоbi, оd kојih је 92 mlаđе, 253 srеdnjе i 42 оsоbe stаriје živоtnе dоbi, navode iz Instituta za javno zdravstvo RS.

U pоsljеdnjа 24 sata, priјаvljеnа su tri smrtnа slučаја kоd kојih је pоtvrđеnо prisustvо nоvоg virusа kоrоnа, a radi sе о tri muškаrcа srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi iz Dоbоја, Bаnje Lukе i Grаdiškе.

Američki ambasador građanima BiH: Vi morate donijeti promjene

Ambasador Eric Nelson

Blog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Erica Nelsona prenosimo u cijelosti:

Vlada Sjedinjenih Država već dugo daje podršku građanima Bosne i Hercegovine u nastojanjima da izgrade bolju budućnost. Mi smo i dalje istinski prijatelj posvećen tome da naša podrška bude plodonosna i fokusirana na rezultate – ali ostvarenje krajnjeg cilja zavisi od građana Bosne i Hercegovine.

Krajnja svrha inostrane pomoći jeste prestajanje potrebe za istom. Jedva čekamo dan kada će Bosna i Hercegovina preći iz faze u kojoj joj je pomoć potrebna u fazu oslanjanja na sopstvene snage. Prvog oktobra, Agencija SAD za međunarodni razvoj (USAID) objavila je na svom otvorenom portalu https://selfreliance.usaid.gov treće izdanje Mapa puta za ostvarenje samoodrživosti za razne zemlje. USAID definiše samoodrživost kao sposobnost planiranja, finansiranja i provedbe rješenja za probleme lokalnog razvoja, kao i opredjeljenost da se ta rješenja provedu efektivno, inkluzivno i odgovorno. Jednostavno rečeno, samoodrživost znači da BiH sama rješava svoje probleme bez smjernica ili finansijske pomoći međunarodne zajednice.

Kada radimo procjenu situacije u raznim zemljama, posmatramo i sposobnost djelovanja i opredjeljenost za isto. Mjere za BiH pokazuju da u njoj postoji visok nivo sposobnosti za upravljanje sopstvenim razvojem. Institucije u kojima radi osoblje koje je adekvatno obučeno, postoje. Nažalost, podaci takođe pokazuju nizak stepen opredjeljenosti. To nije iznenađenje za većinu građana koji tome svakodnevno svjedoče. Ali, pošto se SAD oslanjaju na podatke, istaknuću nekoliko stvari koje smo utvrdili.

Opredjeljenost se iskazuje na različite načine – upoznavanjem građana sa informacijama, osnaživanjem ljudi sredstvima pomoću kojih mogu tražiti odgovornost od vlasti, te podsticanjem građana da učestvuju u rješavanju problema od opšte važnosti. Nažalost, postoje pokazatelji da su svi ovi ključni prioriteti u padu u BiH od 2013. godine. Vlasti podržavaju demokratiju prihvatanjem slobode izražavanja, slobode udruživanja, vladavinom prava, i slično. U ovim oblastima BiH takođe trpi. Dok se približavaju opštinski izbori, možda je najveći razlog za zabrinutost to što istraživanja ukazuju na postojanje prevara pri registraciji birača, sistematskih nepravilnosti, kupovine glasova, pa čak i izbornog nasilja.

Ovi opsežni napadi na sposobnost građana da osiguraju da njihove vlasti rade za njih sprečavaju očajnički potrebne reforme s ciljem ograničavanja lidera da rade u ličnu korist. Bez veće opredjeljenosti vladinih zvaničnika da promijene situaciju, status quo, spirala pada će se nastaviti. Što je najhitnije, Vlada SAD će nastaviti vršiti pritisak na lidere da djeluju snažno na reformi javnog sektora i razvoju ekonomije, naročito sada kada pandemija COVID-19 i dalje bjesni. Ovakvo djelovanje treba da uključuje depolitizaciju državnih preduzeća. Državna preduzeća su neefikasna, ona su politički bankomati uz pomoć kojih vladajuće elite održavaju svoju moć, potvrđuju kontrolu nad biračkim tijelom i bogate se resursima koja pripadaju vama, građanima BiH.

Bh. lideri mogu postići napredak kada to žele. Promjena Izbornog zakona da bi se građanima Mostara vratilo osnovno demokratsko pravo glasanja i dugo odlagano usvajanje Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina znaci su nade. Oni pokazuju šta se može postići kada postoji opredjeljenje da se nešto uradi.

Međutim, malo toga će se promijeniti ako vi, obični građani, ne uradite svoj dio posla – ako ne odbijete da plaćate mito, ako ne ukažete na gubitke, korupciju, izborne nepravilnosti, ako ne progovorite glasno i jasno i, što je najvažnije, ako ne glasate da biste svoje lidere pozvali na odgovornost.

Bolje su vijesti podaci iz Mape puta za zemlju koji takođe ukazuju na visok nivo sposobnosti građana i civilnog društva. Putovanje BiH ka samoodrživosti može biti puno kraće ako vi preuzmete odgovornost da zahtijevate efikasne lidere, transparentnost vlasti i odgovornost. S druge strane, ono što blokira ovo putovanje je neizlazak građana na izbore ili prodaja kontrole nad njihovom i budućnošću njihove djece tako što svoj glas prodaju za 100 KM, iznos koji ispari za nekoliko dana.

Mladi ljudi ove zemlje ne žele ostati zarobljeni u prošlosti. BiH u 2030. godini puno im je važnija i zanimljivija nego BiH u 1995. godini. Zajedno, građani imaju moć da odrede tu budućnost, da osiguraju da BiH zauzme svoje mjesto kao stabilna i naprednija članica evroatlantske zajednice. Uspjeh Bosne i Hercegovine ne zavisi od toga šta će uraditi međunarodna zajednica. On će zavisiti – kako je govorio predsjednik Kennedy – od “onoga što vi možete uraditi za svoju zemlju”. Uspješna građanska supervizija će na kraju zauzeti mjesto međunarodne supervizije. Mi vjerujemo u vašu želju da dočekate, i potencijal građana da ostvare prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu. Ako ste voljni da krenete putem ka samoodrživosti, Vlada Sjedinjenih Država podržaće vas u tome.”

Dok čeka 5G mrežu, BiH nema ni punu 4G pokrivenost

FILE PHOTO: 3d printed objects representing 5G are put on a motherboard in this picture illustration taken April 24, 2020. (REUTERS/Dado Ruvic /Illustration)

Jedan od tri telekom operatera u Bosni i Hercegovini, BH telecom, je početkom 2020. godine koristio 5G baznu stanicu unutar svoje server sale, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ovog preduzeća. Svrha je, kako se navodi, uspješno testiranje 5G tehnologije, posljednje faze razvoju mobilne tehnologije.

To bi mogao biti krupan iskorak za ovog operatera, s obzirom da djeluje u državi u kojoj ni ranija 4G faze do danas nije ostvarila punu pokrivenost. Pomenuta bazna stanica je završila svoju misiju samim završetkom testiranja, tako da više nije u funkciji, što je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno iz ovog operatera.

BH Telecom nema postavljene 5G bazne stanice niti antene u zemlji. Pored njega, u Bosni i Hercegovini postoje još dva telekom operatera- m:tel i Eronet.

Iz m:tel-a, čije je sjedište u Banjaluci, kažu da je primarni cilj uvođenje novih tehnologija, novih usluga za korisnike, kao i praćenje svjetskih trendova u telekomunikacionom svijetu. Uvođenje 5G mreže, navode iz ove kompanije za RSE, nije prioritet.

„Kompanija m:tel je fokusirana na tehnološka rješenja i korisničke usluge koje pruža postojeća 4G tehnologija. U trenutku kada budu stvorene sve neophodne pretpostavke za uvođenje 5G mreže na nivou BiH, u skladu sa propisima i odlukama Regulatorne agencije za komunikacije, kompanija m:tel će svoj fokus usmjeriti na razvoj usluga i servisa koje korisnicima omogućava ta tehnologija“, navodi se o odgovoru iz ove kompanije.

Treći operater Eronet, sa sjedištem u Mostaru, nije odgovorio na upite RSE.

BiH bez 5G kapaciteta

Da Bosna i Hercegovina još uvijek nema instalirane 5G mrežne kapacitete, za RSE su potvrdili i iz Regulatorne agencije za telekomunikacije BiH (RAK).

Navode i kako u narednom periodu planiraju preduzeti niz aktivnosti, kako bi se kreirali svi neophodni uslovi za komercijalizaciju mreža pete generacije (5G), koji će uključivati nekoliko faza.

„Usklađivanje pravila o korištenju radiofrekvencijskog spektra sa međunarodnim propisima vezanim za implementaciju 5G mreža, planiranje i dodjela novih radiofrekvencijskih resursa, izradu tehničkih aneksa za dozvolu, osiguranje tehnološke neutralnosti, te testni period na nekomercijalnoj osnovi“, stoji u pisanom odgovoru na upit RSE iz Agencije.

Američka ili kineska inicijativa?

„Dopuštanje nepouzdanim, visoko rizičnim ponuđačima, kao što su Huawei i ZTE (korporacija za telekomunikacije), da postanu dio bilo koje mreže, bilo da je riječ o 5G ili nekoj drugoj mreži, čini ključne sisteme podložnim smetnjama i manipulaciji, te osjetljive vladine, privredne i osobne informacije izlaže riziku”, navodi se iz Ureda za informisanje Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini na upit RSE o tome da Bosna i Hercegovina još nema odgovora u vezi sa time kome će se prikloniti kada je u pitanju 5G mreža.

Dodaje se da, ukoliko se neka zemlja odluči da dozvoli nepouzdanoj kompaniji gradnju njene 5G mreže, SAD će morati ponovno procijeniti na koji način razmjenjuje informacije i na koji način se povezuje sa tom zemljom.

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH podsjećaju kako su SAD pored 5G Clean Path, pokrenule i Clean Network Initiative, koje obuhvataju „pet novih linija zaštite privatnosti naših građana, kao i osjetljivih informacija naših kompanija od nepouzdanih ponuđača”.

Cjeloviti pristup Clean Network zasnovan je na Praškim prijedlozima i na ostalim međunarodno prihvaćenim digitalnim standardima. Kako navode iz Ambasade više od trideset zemalja i njihovih operatera pristupilo je Clean Network, a mnoge od najvećih telekom kompanija postale su Clean Telcos.

„Apelujemo na BiH i njene kompanije da takođe potpišu ovu inicijativu”, navodi se u saopštenju Ureda za informisanje Ambasade SAD-a u BiH, uz podsjećanje na video obraćanje državnog sekretara Mikea Pompea na Praškoj 5G sigurnosnoj konferenciji, održanoj 23. septembra, da su 'Sjedinjene Američke Države spremne sarađivati sa zemljama koje dijele slična uvjerenja s ciljem onemogućavanja pristupa nedobronamjernim akterima, kao što je Kineska komunistička partija, osjetljivim podacima u našim zemljama'.

Pompeo je početkom oktobra boravio u Hrvatskoj, gdje je u intervju javnoj novinskoj agenciji Hina, zatražio da se Hrvatska distancira od Kine, i u projektima i u korištenju 5G mreže.

„Ako imate strateški projekt, projekt od nacionalne sigurnosti, tada nacionalna sigurnost mora biti prioritet. Ako se na natječaju pojave tenderi iz Kineske komunističke partije koji su najjeftiniji, rizik za građane je visok. Vjerujemo da će hrvatsko vodstvo učiniti dobre odluke za svoj narod”, rekao je Pompeo.

Istim povodom, Pompeo je polovinom augusta boravio i u Sloveniji, u okviru mini-evropske turneje, gdje je zajedno sa ministrom vanjskih poslova Slovenije Anžeom Logarom potpisao zajedničku deklaraciju o sigurnosti 5G mreže, odnosno uvođenju 5G mreže u ovoj državi.

Ranije su Sjedinjene Američke Države (SAD) optužile kineske kompanije za navodna prisluškivanja i prenošenja osetljivih informacija vlastima u Kini.

Zašto BiH još nije pokrivena ni 4G mrežom?

Bosna i Hercegovina je započela sa uvođenjem 4G mreže u martu 2019. godine donošenjem Odluke o dozvolama za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema. Tada su dodijeljeni blokovi frekvencija iz obima 800 MHz i 2600 MHz, te proširen radiofrekventni obim 1800 MHz za razvoj mobilnih širokopojasnih usluga na tehnološki neutralnoj osnovi.

Iz Ministarstva prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine navode kako su se telekom operateri tom Odlukom obavezali razviti mobilnu širokopojasnu mrežu i osigurati njene tehničko-eksploatacione karakteristike (pokrivenost putnih pravaca, teritorije Bosne i Hercegovine i minimalnu srednju brzinu pristupa internetu) definisane Odlukom u periodu jedne, tri i pet godina.

„Ministarstvo prati realizaciju prethodno navedenih preuzetih obaveza, te shodno tome u narednom periodu će preduzeti aktivnosti na strategiji uvođenja 5G mreže tj. osiguranju tehničkih i regulativnih preduslova za uvođenje 5G mreže“, naveli su u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH za RSE.

U pisanom odgovoru iz Ministarstva navode i kako je postojećom Politikom sektora elektronskih komunikacija Bosne i Hercegovine za period 2017 - 2021. godine i akcionim planom za realizaciju politike, donesenim u maju 2017. godine, prioritet bio uvođenje LTE/4G mreže.

Razlog je, ističu, što je Bosna i Hercegovina kasnila sa uvođenjem 4G mreže u odnosu na države iz okruženja i države članice Evropske unije (EU), tako da Politika ne sadrži određenja prema uvođenju 5G mreže.

„U ovom trenutku ne bi mogli dati procjenu kada će Bosna i Hercegovina biti spremna za uvođenje 5G mreže, jer je prethodno potrebno osigurati tehničke i regulativne uslove kao i da operatori ispune preuzete obaveze“, kažu u Ministarstvu.

Istovremeno, Nedžad Korajlić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu navodi da Bosna i Hercegovina (BiH) mora težiti osavremenjavanju kada su u pitanju telekomunikacije, te da pri tome mora gledati interese strateških partnera, a to su za BiH, kako kaže Evropska Unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD).

„BiH treba pronaći način da uđe u partnerski i poslovni odnos sa firmama iz Zapadne Evrope i SAD-a. Ako želimo da idemo u NATO, u Evropsku uniju, mislim da je to jedino ispravno što Bosna i Hercegovina treba da uradi. Sve ostalo bi bilo loše po naš status u eurointegracijama i odnos prema Americi”, ističe profesor Korajlić.

Komercijalno uvođenje i širenje 5G mreže u BiH ovisi od zahtjeva tržišta u BiH, regulatornih i zakonskih uvjeta koji uređuju ovu oblast, te u konačnici i od tehnološke spremnosti infrastrukture da podrži ovu mrežu, navode telekom operateri.

„Mi se nalazimo u fazi ispitivanja svih ovih preduvjeta, dakle u pripremnoj fazi. Također pažljivo pratimo globalna dešavanja i opredjeljenja operatora u drugim okruženjima u Evropi. Proces od pokretanja projekta do njegove komercijalizacije će sigurno trajati dvije-tri godine, a procjena je da će komercijalno širenje 5G mreže u BiH biti aktuelno 2024. ili 2025. godine“, smatraju u BH Telecomu.

Nakon što je u martu 2019.godine Vijeće ministara BiH donijelo odluku za korištenje 4G mreže, bosanskohercegovački telekom operateri ( Bh Telecom, Eronet i Mtel) od maja počeli su sa komercijalnom upotrebom 4G mreže.

Pozitivni efekti uvođenja 4G mreže na područuju BiH primjetni su i s obzirom na napredak na Globalnom indeksu brzine interneta. Prije uspostavljanja 4G mreže BiH je zauzimala 102.poziciju, dok je nakon uvođenja 4G napredovala do 43 pozicije.

Apel za zaštitu od dezinformacija

Petnaest članica Evropske unije pozvalo je 19.oktobra Evropsku komisiju da odmah napravi strategiju za borbu protiv dezinformacija o telekomunikacionoj mreži pete generacije (5G), upozorivši da bi EU mogla da propusti pravno obavezujuće rokove za postavljanje nove infrastrukture.

Pismo Komisiji potpisali su Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Kipar, Estonija, Finska, Grčka, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Poljska, Portugalija, Slovačka i Švedska.

U pismu se traži da EK odgovori na veliki broj teorija zavjere u Evropi, koje su dovele do podmetanja požara pod telekomunikacione tornjeve, prenosi briselski portal EURACTIV. Širom Evrope je od januara do juna prijavljeno 140 napada povezanih sa 5G, većinom u Velikoj Britaniji i Holandiji.

„Svjedoci smo povećane aktivnosti pokreta protiv 5G mreže širom EU. Želimo da naglasimo da vandalizam nad telekomunikacionom infrastrukturom i eskalirajuće dezinformacije o elektromagnetnim poljima i 5G nisu samo prijetnja po ekonomiju pogođenih zemalja članica, nego takođe onemogućavaju EU da ispuni svoje ambiciozne ciljeve u pogledu 5G”, navodi se u pismu.

Pismo je upućeno potpredsjednicama EK Margaret Vestegar i Veri Jurovoj i komesaru za unutrašnje tržište Tjeriju Bretonu.

Po uredbi iz 2018. godine, EU je obećala da će povećati razvijanje 5G mreža tako što će prije kraja 2020. obezbijediti dostupnost 5G radio spektra. U okviru akcionog plana 5G za Evropu iz 2016, države su se obavezale da će razvijati svoju infrastrukturu za telekomunikacije naredne generacije. Ti ciljevi uključuju pokretanje servisa 5G u svim zemljama-članicama u bar jednom većem gradu do kraja 2020.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG