Osama bin Laden, najtraženiji terorista svijeta je ubijen u 53. godini života. Kako je saopštio predsjednik Sjedinjenih Američkih Držvava u nedjelju, 1. maja, dvadesetak minuta prije ponoći, odabrani tim američkih specijalaca izveo je uspješan napad na imanje na kojem se krio lider al-Qaide.
Optuživan za zločine na tri kontinenta, Osama bin Laden je bio cilj vjerovatno najobimnije potrage u američkoj povijesti.
Neposredno nakon najtežeg terorističkog napada na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. godine tadašnji američki predsjednik George W. Bush je posebno istakao da će Sjedinjene Države naći i pravdi privesti čovjeka koji je stajao iza tih napada:
"Na starom, Divljem zapadu, isticali smo potjernice "Traži se živ ili mrtav." Sve što želim, i što Amerika želi, je bin Ladena privesti pravdi.“
Image Osame bin Ladena, kao najtraženijeg teroriste bio je u ogromnom kontrastu sa njegovim prijeklom i ugodnim odrastanjem.
Rođen je 10. marta 1957. godine, kao jedno od 50-ak djece bogatog saudijskog građevinara koji je umro u bin Ladenovim tinejdžerskim godinama.
U raskoši saudijske visoke klase, rame uz rame sa potomcima vladajuće kraljevske porodice, Osama bin Laden je studirao inžinjerstvo i izgledalo je da će nastaviti raditi u porodičnoj kompaniji.
Njegov životni put je, međutim, zauvijek promijenjen 1979. godine invazijom tadašnjeg Sovjetskog Saveza na Afganistan.
I on je, kao mnogi muslimani, ostavio rodnu kuću i pridružio se borbi protiv sovjetskih jedinica. Organizirao je i pružao logističku podršku regrutiranju mudžahedina, čemu su tada podršku pružale i Sjedinjene Države.
Sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka odlučio je koristiti svoj dio porodičnog bogatstva i formirati vlastitu oružanu miliciju, koja je kasnije postala poznata pod imenom al-Qaida.
Nakon povlačenja Sovjeta iz Afganistana Osama bin Laden se vratio rodnom domu, nastavljajući održavati tijesne veze sa ratnim veteranim iz Afganistana.
Novi prelomni trenutak iz tog perioda bin Ladenovog života desio se 1990. godine kada su iračke vojne snage izvršile invaziju na Kuwait. Ta invazija bila je povod Saudijskoj Arabiji da pozove Sjedinjene Države da na saudijskoj teritoriji stacioniraju američke vojne snage.
Dolazak ne-muslimanskih vojnih snaga na tlo koji je smatrao svetim Osama bih Laden je shvatio kao orkestrirano svetogrđe islama. Oštro je protestirao protiv takvog koraka iz zbog toga 1991. godine bio protjeran iz Saudijske Arabije.
Utočište je našao u u Sudanu, odakle je organizirao napade na američke snage u Somaliji i Saudijskoj Arabiji. Sudanci su bin Ladena, pod američkim pritiskom, protjerali iz Sudana 1996. godine i on se ponovo vratio u Afganistan. Tu se uključio u politički život, ali i nastavio sa planiranjem i organiziranjem terorističkih napada protiv Sjedinjenih Država. Kao inicijatoru, planeru i organizatoru pripisuju mu se napadi na američke ambasade u Kenyji i Tanzaniji 1998. godine.
Zaustaviti Osamu bin Ladena postao je vrhunski prioritet Sjedinjenih Država nakon napada, otetim putničkim avionima na Svjetski trgovinski centar u New Yorku i na Pentagon u Washingtonu, u kojima je ubijeno više od 3000 nevinih osoba.
Kada su Talibani, režim koji je vladao Afganistanom i pružao puno utočište i omogućavao obuku al-Qaidinim teroristima, odbio izručiti Osamu bin Ladena, Sjedinjene Države su vojno intervenirale. Talibaski režim je srušen, a bin Laden se ponovo našao u bijegu.
Krijući se u afganistansko-pakistanskim, teško dostupnim pograničnim područjima, Osama bin Laden se oglašavao brojnim tonskim porukama osuđujući Sjedinjene Države i prijeteći novim napadima.
Kako je prošle noći u svom obraćanju naciji istakao predsjednik Barack Obama, Osame bin Ladena više nema, ali globalni rat protiv terorizma njegovim likvidiranjem nije završen.
