Najnovije
Nalet oružanog nasilja u Sjedinjenim Državama
Tragedije svakodnevnog nasilja vatrenim oružjem, koje uzrokuje većinu smrtnih slučajeva u Sjedinjenim Državama, često su zasjenjene izvještajima o masovnim pucnjavama, definiranim kao četiri ili više ubijenih ljudi.
Noćnu tišinu u četvrti Washingtona, D.C., razbili su zvuci pucnjave ranije ovog mjeseca. Kada je policija stigla na lice mjesta, otkrila je beživotno tijelo afroameričkog tinejdžera, koji je upucan i ležao je na ulici.
Ubistvo 15-godišnjeg Malachija Jacksona 11. aprila dogodilo se u trenutku kada mnoge američke zajednice doživljavaju val nasilja vatrenim oružjem u koji su uključeni maloljetnici koji se sve više identificiraju među žrtvama i počiniocima.
Policija DC-a kaže da je Jackson do sada bio najmlađa žrtva i treći tinejdžer mlađi od 18 godina koji je ubijen u pucnjavi u glavnom gradu u ovoj godini. Njegova smrt uticala je na mnoge u gradskoj četvrti Columbia Heights u kojoj je mladi tinejdžer ubijen.
"Moj sin nije trebalo da bude ubijen", rekla je Jacksonova majka u televizijskom intervjuu za NBC 4. "Prosto me tjera da se zapitam, da li ljudi uopšte više vrednuju nešto?"
Nije bilo hapšenja, ali detektivi vjeruju da bi ubistvo moglo biti rezultat svađe u susjedstvu u kou su bili uključeni i drugi mladi ljudi.
"To je veoma alarmantno", rekao je komandir trećeg okruga policije DC Han Kim. "Vrlo mi je teško da zaista izrazim koliko je to zabrinjavajuće i koliko ozbiljno ovo shvatamo."
Zvaničnici u Washingtonu su ove godine zabilježili više od 46 smrtnih slučajeva vatrenim oružjem, uključujući ubistvo dvoje 16-godišnjaka u februaru i martu.
"Ovdje je nasilje oružjem van kontrole", rekla je Mary Rogers, koja živi u Columbia Heightsu. Ona vjeruje da je Jacksonova smrt treće ubistvo na tom području u koje je umiješana mlada osoba u posljednjih šest mjeseci.
"Moramo izvući oružje iz ruku tinejdžera", rekao je Rogers za Glas Amerike. "Kada maloljetnici budu uhvaćeni da pucaju u nekoga i osuđeni na sudu, treba ih strogo kazniti."
Gradonačelnica D.C. Muriel Bowser nedavno je pokrenula nekoliko programa širom grada koji imaju za cilj smanjenje oružanog nasilja i predložila je zapošljavanje stotina dodatnih policajaca.
"Potreban nam je model policije 21. vijeka koji nastoji da spriječi više zločina nego da samo odgovori na njih", rekao je Richard Aborn, predsjednik Komisije za građanske zločine u New Yorku.
"Govorim o policiji koja nastoji da shvati šta je pokretač kriminala ili nasilja bandi", rekao je Aborn za Glas Amerike. "Policijska služba mora da se udruži sa zajednicom kako bi vladine službe bile u onim kvartovima širom zemlje u kojima je to najpotrebnije."
Masovna pucnjava
Tragedije svakodnevnog nasilja vatrenim oružjem, koje je uzrok većine smrtnih slučajeva u Sjedinjenim Državama, često su zasjenjene izvještajima o masovnim pucnjavama, definiranim kao četiri ili više ubijenih ljudi.
U Pittsburghu, u Pensilvaniji, dvoje 17-godišnjaka je ubijeno, a nekoliko je povrijeđeno kada su zvaničnici rekli da je više od 90 hitaca ispalilo više ljudi na kućnoj zabavi kojoj je prisustvovalo 200 tinejdžera tokom uskršnjeg vikenda.
Zvaničnici su rekli da je jedno od korištenog oružja bio jurišni pištolj u stilu AR-15.
"Na ulicama ima više ilegalnog oružja nego što sam i ranije vidio i mnogo je oružja u rukama maloljetnika", rekao je šef policije Pittsburgha Scott Schubert u intervjuu za CNN. "Oružano nasilje je nacionalno pitanje."
Prema neprofitnoj organizaciji Gun Violence Archive, u 2021. godini prijavljeno je skoro 21.000 smrtnih slučajeva zbog upotrebe oružja u SAD-u. Bilo je 693 masovnih pucnjava koje su odnijele 702 života.
Masovne pucnjave dovele su mnoge zajednice na ivicu, a stanovnici zahtijevaju da se učini više da se preokrene trend. Nekoliko zakonodavaca u Kongresu uvelo je zakon za sprječavanje masovnih pucnjava i pomoć zajednicama u kojima se nasilje dogodilo, ali je zakon zastao na Capitol Hillu.
Suzbijanje nasilja vatrenim oružjem
Američki predsjednik Joe Biden dao je prioritet borbi protiv oružanog nasilja i nastavlja vršiti pritisak na zakonodavce da donesu nove zakone o oružju. Mjere bi zahtijevale provjere prošlosti za sve nabavke oružja, zabranu jurišnog oružja i magacina velikog kapaciteta, te ukidanje zaštite proizvođača oružja od odgovornosti za pucanje.
Zagovornici prava na oružje obećali su da će se žestoko boriti protiv svih prijedloga, držeći da mjere krše ustavna prava vlasnika oružja.
Predsjednik Biden je također predložio federalne mjere za ograničavanje oružja bez serijskih brojeva, poznatog kao "oružje-duhovi".
"Ovo oružje je izbor za mnoge kriminalce", rekao je Biden tokom događaja u Bijeloj kući ranije ovog mjeseca. "Oružje-duhovi" se prodaje u kompletima koje potrošači mogu sami sastaviti.
Zvaničnici za provođenje zakona rekli su da je ovo oružje popularno jer nema serijske brojeve, što otežava policiji da ih uđe u trag kada se oružje koristi za počinjenje zločina.
Nove vladine regulative učinile bi nezakonitim za kompanije da proizvode takve komplete bez serijskog broja i da ih licencirani prodavač oružja prodaje bez provjere prošlosti.
Ministarstvo pravde kaže da su 2021. godine agencije za provođenje zakona pronašle oko 20.000 takvog oružja tokom krivičnih istraga, 10 puta više nego što je policija pronašla 2016. godine.
Policija i vladini zvaničnici u Washingtonu podržavaju napore za suzbijanje distribucije te vrste oružja i druge programe za smanjenje nasilja vatrenim oružjem.
"Zločin s kojim se sada borimo rezultat je generacija štetnih politika koje su održavane rasizmom i nejednakošću, a zatim pogoršane nesigurnošću uzrokovanom pandemijom i njenim posljedicama", rekla je članica Vijeća DC iz odjela 1 Brianne Nadeau.
U maju, lokalni lideri planiraju pokrenuti program prevencije nasilja pod nazivom "Izliječite ulice" u četvrti Columbia Heights. Koristio bi ljude koji su ukorijenjeni u zajednici da pomognu u posredovanju u sporovima prije nego što prerastu u nasilje.
"Nivo nasilja koji imamo u ovoj oblasti za mene je neprihvatljiv i neću se smiriti dok se ne (nasilje) smiri", rekla je Nadeau.
See all News Updates of the Day
Gruzija: Vlast obustavila pregovore sa EU, sukob policije i demonstranata
Policija i demonstranti su se sukobili u Gruziji nakon što je vladajuća stranka u toj zemlji obustavila pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji do 2028. godine.
Policija je upotrijebila vodene topove, biber sprej i suzavac da rastjera demonstrante koji su izašli na ulice nakon najave premijera Iraklija Kobahidzea iz vladajuće partije Gruzijski san.
Ta stranka je odnijela pobedu na prošlomjesečnim parlamentarnim izborima koje je opozicija na Južnom Kavkazu odbacila kao „lažnu” i koju su evropski zvaničnici kritikovali.
Izbori održani 26. oktobra nadaleko su viđeni kao referendum o težnjama zemlje da se pridruži Evropskoj uniji, a vladajuća stranka je nagovijestila biračima da će nastaviti da traži članstvo u tom bloku.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su tokom protesta privedene 43 osobe.
Predsjednica Salome Zurabičvili rekla je da je vlada objavila „rat” svom narodu i suočila se sa policijom u opremi za razbijanje demonstracija na protestu, pitajući ih da li služe Rusiji ili Gruziji.
Gruzijska predsjednica, koji ima uglavnom ceremonijalnu ulogu, ranije je rekla da je vladajuća partija „namještala” izbore uz pomoć Rusije, koja je prethodno vladala Gruzijom iz Moskve kada je bila dio Sovjetskog Saveza.
Ona je rekla da je odluka o suspenziji članstva u EU označila „završetak ustavnog udara koji se odvija već nekoliko nedjelja”.
Najava vlade da obustavlja pregovore o pridruživanju EU uslijedila je nekoliko sati nakon što je Evropski parlament usvojio rezoluciju kojom se osuđuje prošlomjesečno glasanje i navodi da nije bilo ni slobodno ni pošteno, što predstavlja još jednu manifestaciju nastavka demokratskog nazadovanja „za šta je vladajuća partija Gruzijski san snosi apsolutnu odgovornost”.
Evropski posmatrači izbora rekli su da je oktobarsko glasanje proteklo u atmosferi podjela obilježenoj slučajevima podmićivanja, duplog glasanja i fizičkog nasilja.
EU je Gruziji dodijelila status kandidata u decembru 2023. pod uslovom da ispuni preporuke bloka, ali je stavila na čekanje njeno pristupanje i prekinula finansijsku podršku ranije ove godine poslije usvajanja zakona o „stranom utjecaju” koji se smatra udarom na demokratske slobode.
Poslanici EU pozvali su na ponavljanje parlamentarnih izbora u roku od godinu dana pod temeljnim međunarodnim nadzorom i nezavisnom izbornom administracijom. Oni su također pozvali EU da uvede sankcije i ograniči formalne kontakte sa gruzijskom vladom.
Gruzijski premijer je uzvratio, osudivši ono što je opisao kao „salvu uvreda” političara EU i izjavljujući da su „zlonamjerni protivnici naše zemlje pretvorili Evropski parlament u oružje ucene Gruzije, što je velika sramota za Evropsku uniju”.
„Nastavićemo svojim putem ka Evropskoj uniji, ali nećemo dozvoliti nikome da nas drži u stalnom stanju ucjena i manipulacija, što je krajnje nepoštovanje naše zemlje i društva”, rekao je Kobahidze. „Moramo jasno da pokažemo pojedinim evropskim političarima i birokratama, koji su potpuno lišeni evropskih vrijednosti, da moraju da razgovaraju sa Gruzijom dostojanstveno, a ne ucjenama i uvredama”.
Kobahidze je također rekao da će Gruzija odbiti sve budžetske grantove EU do kraja 2028.
Kritičari su optužili Gruzijski san - koji je osnovao Bidžina Ivanišvili, milijarder koji je svoje bogatstvo stekao u Rusiji - da postaje sve autoritarniji i naginje ka Moskvi. Stranka je nedavno progurala zakone slične onima koje Kremlj koristi za suzbijanje slobode govora i LGBTQ+ prava.
EU je suspendovala proces podnošenja zahtjeva za članstvo Gruzije na neodređeno vrijeme u junu, nakon što je parlament usvojio zakon kojim se od organizacija koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva zahtjeva da se registruju kao da „ostvaruju interese strane sile”, slično ruskom zakonu koji se koristi za diskreditaciju organizacija koje kritikuju vladu.
S.Arabija odustaje od sporazuma o odbrani sa SAD-om u zamjenu za normalizaciju odnosa s Izraelom
Saudijska Arabija je odustala od ambicioznog sporazuma o odbrani s Washingtonom u zamjenu za normalizaciju odnosa s Izraelom i sada se zalaže za skromniji sporazum o vojnoj saradnji, reklasu Reutersu dva saudijska i četiri zapadna zvaničnika.
U nastojanju da dobije opsežan sporazum o uzajamnoj sigurnosti preko granice ranije ove godine, Rijad ublažio svoj stav o palestinskoj državnosti, rekavši Washingtonu da bi javna predanost Izraela rješenju o dvije države mogla biti dovoljna da se zaljevsko kraljevstvo normalizira odnosima.
Ali dok je javni bijes u Saudijskoj Arabiji i na širem Bliskom istoku u usijanju zbog izraelskih vojnih akcija u Gazi, princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman ponovo je uvjetovao priznanje Izraela poduzimanjem konkretnih koraka za stvaranje palestinske države, rekla su dva saudijska i tri zapadna izvora.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i dalje je željan osigurati normalizaciju sa saudijskom silom kao historijsku prekretnicu i znak šireg prihvaćanja u arapskom svijetu, rekli su zapadni diplomati.
No on se kod kuće suočava s velikim protivljenjem bilo kakvim ustupcima Palestincima nakon napada Hamasa 7. oktobra i zna da bi bilo kakva gesta u smjeru državnosti razbila njegovu vladajuću koaliciju, rekli su.
Budući da su oba lidera za sada okovana svojim domaćim bazama moći, Rijad i Washington se nadaju da bi skromniji odbrambeni pakt mogao biti zapečaćen prije nego predsjednik Joe Biden napusti Bijelu kuću u januaru, rekli su izvori.
Pakt o kojem se sada raspravlja uključivao bi proširenje zajedničkih vojnih vježbi i vježbi za rješavanje regionalnih prijetnji, uglavnom iz Irana. Potaknula bi partnerstva između američkih i saudijskih obrambenih kompanija, uz mjere zaštite za sprječavanje suradnje s Kinom, rekli su izvori.
Sporazum bi promovirao saudijska ulaganja u napredne tehnologije, posebice odbranu od bespilotnih letjelica. SAD bi povećao svoju prisutnost u Rijadu kroz obuku, logistiku i podršku kibernetičkoj sigurnosti, a mogao bi rasporediti raketni bataljon Patriot kako bi poboljšao odbranu od projektila i integrirano odvraćanje.
Ali to ne bi bila vrsta obvezujućeg sporazuma o odbrani koja bi obavezivala američke snage da zaštite najvećeg svjetskog izvoznika nafte u slučaju stranog napada.
"Saudijska Arabija će dobiti sigurnosni sporazum koji će omogućiti veću vojnu saradnju i prodaju američkog oružja, ali ne i sporazum o odbrani sličan onom sa Japanom ili Južnom Korejom kako se prvobitno tražilo", rekao je Abdelaziz al-Sagher, čelnik Zaljevskog istraživačkog instituta think-tank u Saudijskoj Arabiji.
Dolazak Trumpa u Bijelu kuću
Slika je, međutim, dodatno komplikovana predstojećim dolaskom Donalda Trampa u Belu kuću.
Iako Trumpov plan za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba isključuje bilo kakve odredbe za palestinsku državnost ili suverenitet, on je blizak saveznik saudijskog prijestolonasljednika.
Palestinski i neki arapski zvaničnici zabrinuti su da bi ga Trump i njegov zet Jared Kushner - arhitekta "Dogovora stoljeća" i također bliski saveznik prijestolonasljednika - mogli na kraju uvjeriti da podrži plan.
Trenutna američka administracija nije odustala od nade u dogovor o sigurnosnim garancijama prije nego što Biden napusti funkciju u januaru, ali i dalje postoje brojne prepreke.
Američki zvaničnici imaju na umu da je kraljevstvo još uvijek zainteresirano za formalno učvršćivanje garancija koje je tražilo, posebno za pristup naprednijem oružju, ali nisu sigurni da li bi radije to uradili u mandatu Bidena ili čekali Trumpa, rekao je izvor.
"Nastavljamo da razgovaramo i imamo mnogo napora na stolu (sa Saudijcima)", rekao je američki zvaničnik.
Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće odbilo je komentar na pitanje o naporima za postizanje sporazuma o američkim sigurnosnim garancijama za Saudijsku Arabiju.
Netanyahuov ured je odbio komentirati na pitanje o saudijskom stavu o palestinskoj državnosti.
Odbrambeni sporazum koji Saudijskoj Arabiji daje američku vojnu zaštitu u zamjenu za priznanje Izraela preoblikovao bi Bliski istok ujedinjavanjem dva dugogodišnja neprijatelja i vezanjem Rijada za Washington u vrijeme kada Kina prodire u regiju.
To bi omogućilo kraljevstvu da ojača svoju sigurnost i odbije prijetnje od Irana i njegovih saveznika Huti, kako bi se izbjeglo ponavljanje napada na naftna postrojenja iz 2019. godine, za koje su Rijad i Washington okrivili Teheran. Iran je negirao bilo kakvu ulogu.
Visoki saudijski zvaničnik rekao je da je sporazum 95% završen, ali je Rijad odlučio da razgovara o alternativnom sporazumu, s obzirom da to nije izvodljivo bez normalizacije odnosa sa Izraelom.
U zavisnosti od formata, smanjeni sporazum o saradnji mogao bi biti odobren bez Kongresa prije nego što Biden napusti funkciju, rekla su dva izvora.
Bilo je i drugih kamena spoticanja u pregovorima da se osigura sporazum o međusobnoj odbrani.
Na primjer, nije bilo napretka u razgovorima o civilnoj nuklearnoj saradnji jer je Saudijska Arabija odbila potpisati takozvani sporazum 123 sa SAD-om koji bi Rijadu uskratio pravo na nuklearno obogaćivanje, kazalo je šest izvora.
Saudijski prigovori dijelove koji se odnose na ljudska prava pokazali su se kao još jedna oblast neslaganja, rekao je za Reuters jedan saudijski izvor blizak razgovorima.
"Velika nagrada"
Iako saudijsko rukovodstvo snažno zagovara palestinsku državnost, ostaje neizvjesno, prema diplomatama, kako bi prestolonasljednik odgovorio da Trump oživi sporazum koji je sklopio 2020. za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba.
Plan označava dramatičnu promjenu u američkoj politici i međunarodnim sporazumima otvorenim usklađivanjem s Izraelom i oštrim odstupanjem od dugogodišnjeg okvira zemlja za mir koji je historijski vodio pregovore.
To bi omogućilo Izraelu da anektira ogromne dijelove zemlje na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući izraelska naselja i dolinu Jordana, i priznaje Jerusalim kao "nepodijeljenu prijestolnicu Izraela" - efektivno poričući palestinske pretenzije na istočni Jerusalem kao njihov glavni grad, centralnu aspiraciju u njihovim državnim ciljevima i u skladu sa rezolucijama UN.
Trumpov plan mnogi vide kao težak udarac rješenju o dvije države i palestinskim nadama državnosti.
Saudijski zvaničnici insistiraju na tome da stvaranje palestinske države u skladu s prethodnim međunarodnim sporazumima, uključujući istočni Jerusalem kao njen glavni grad, ostaje suštinski uslov za dugoročni regionalni mir i stabilnost.
Bez toga će ciklus nasilja nastaviti da ugrožava sve normalne odnose, kažu oni.
"Kako možemo zamisliti integriranu regiju ako zaobiđemo palestinsko pitanje?" rekao je visoki saudijski zvaničnik. "Ne možete spriječiti palestinsko pravo na samoopredjeljenje."
I u nekim od najoštrijih kritika Izraela od početka rata u Gazi, prestolonasljednik Mohamed nazvao je izraelske vojne akcije u Gazi "kolektivnim genocidom" u obraćanju na arapskom i islamskom samitu u Rijadu ovog mjeseca.
Potencijal za saudijsku normalizaciju s Izraelom, međutim, mogao bi se ponovo razmotriti u budućnosti, možda kada se prašina slegne nakon rata u Gazi - i možda pod drugom izraelskom vladom, kažu diplomate.
Fawaz Gerges, stručnjak za Bliski istok na Londonskoj školi ekonomije, rekao je da će Trump iskoristiti sve moguće puteve kako bi osigurao historijsku normalizaciju između Saudijske Arabije i Izraela.
"Za Trumpa je Saudijska Arabija velika nagrada", rekao je Gerges.
Predsjednica Meksika uvjerena da se rat tarifama sa SAD može izbjeći
Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum izjavila je da je uvjerena da se tarifni rat sa Sjedinjenim Državama može izbjeći.
Ali u svojoj izjavi - datoj dan pošto je imala telefonski razgovor sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom - nije precizirala ko je šta ponudio.
"Neće biti potencijalnog rata tarifama", rekla je Sheinbaum na pitanje tim povodom na njenom dnevnom jutarnjem brifingu.
Trump je u srijedu napisao da je Sheinbaum pristala da zaustavi neovlaštenu migraciju preko granice u Sjedinjene Države. Ona je istog dana na svojim nalozima na društvenim mrežama napisala da su "migranti i karavani zbrinuti prije nego što stignu do granice".
Ali da li je to bilo obećanje, zavjet ili obična izjava o stvarnosti ostaje nejasno.
Posljednjih godina, migranti koji nisu mogli da dobiju dozvolu da pređu Meksiko udruživali su se u karavane kako bi pješačili ili stopirali na putu ka sjeveru prema američkoj granici, tražeći sigurnost u brojnosti.
U stvari, osim prvih karavana 2018. i 2019. - kojima su obezbjeđeni autobusi da se voze dijelom ka sjeveru - nijedan karavan nikada nije stigao do granice hodajući ili stopirajući na bilo koji kohezivan način.
Meksička policija i migracioni agenti su godinama blokirali, uznemiravali ili sprječavali migrantske karavane da se voze. Također su često hvatani ili vraćani u područja blizu granice sa Gvatemalom. Dakle, čini se da izjava Sheinbaum odražava stvarnost koja je postoji već neko vrijeme.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u četvrtak da se nada da će Trump ponovo razmisliti o svom planu za uvođenje tarifa Meksiku i Kanadi, rekavši da bi to moglo da "pokvari" odnose sa bliskim saveznicima.
"Nadam se da će ponovo razmisliti. Mislim da je to kontraproduktivna stvar", rekao je Biden.
Trump je ranije zaprijetio da će uvesti tarife od 25 odsto na uvoz iz Meksika i Kanade dok te zemlje na zadovoljavajući način ne zaustave ilegalnu imigraciju i protok ilegalnih droga kao što je fentanil u Sjedinjene Države.
On je također rekao da će se kineski uvoz suočiti sa dodatnim carinama od 10 odsto dok Peking ne obustavi proizvodnju materijala koji se koriste za pravljenje fentanila.
Uprkos samopouzdanju Sheinbaum - ona je telefonski razgovor sa Trumpom opisala kao "odličan" - mnogi Meksikanci brinu da bi američke tarife mogle da utiču na širok spektar kultnih meksičkih proizvoda i da ugroze čitave regionalne ekonomije.
U zapadnom Meksiku, nijedan usjev ne donosi prihod za toliko malih uzgajivača kao što je to avokado, a Meksiko je glavni snabdijevač američkog tržišta voćem. Ali uzgajivači avokada, berači i oni koji pakuju zabrinuti su da će potrošači u SAD, suočeni sa 25 odsto višim cijenama, možda jednostavno preskočiti pravljenje gvakamole (jela od avokada).
A ranije ove nedjelje, Sheinbaum je rekla da Meksiko priprema listu uzvratnih tarifa ako Trump nastavi sa svojim planovima za uvozne namete.
Ako bi se Meksiko, Kanada i Kina suočile sa dodatnim tarifama koje je Trump predložio na svu robu uvezenu u Sjedinjene Države, to bi moglo biti otprilike jednako naplati poreza od 266 milijardi dolara, što je broj koji ne pretpostavlja bilo kakve poremećaje u trgovini ili uzvratne poteze drugih zemalja.
Troškove tih poreza vjerovatno bi snosile američke porodice, uvoznici i domaće i strane kompanije u vidu viših cijena ili nižeg profita.
Izrael nastavlja sa udarima na Gazu. Tokom noći ubijeno 30 Palestinaca
U izraelskim vojnim udarima tokom noći u Pojasu Gaze ubijeno je najmanje 30 Palestinaca, većina njih u kampu Nuseirat u centru enklave, rekli su u petak ljekari nakon što su se neki tenkovi povukli iz područja na koje su upali.
Ljekari su rekli da su pronašli 19 tijela Palestinaca ubijenih u sjevernim oblastima Nuseirata, jednog od osam dugogodišnjih izbjegličkih kampova u enklavi.
Neki tenkovi su ostali aktivni u zapadnom dijelu kampa, a Palestinska civilna služba za hitne slučajeve saopćila je da timovi nisu mogli odgovoriti na pozive u pomoć stanovnika zarobljenih unutar svojih kuća.
Ostali su ubijeni u sjevernim i južnim područjima pojasa Gaze, dodali su medicinari.
U petak nije bilo novog saopštenja izraelske vojske, ali je u četvrtak rečeno da njene snage nastavljaju "udarati terorističke ciljeve u sklopu operativnih aktivnosti u Pojasu Gaze".
U međuvremenu, izraelske vlasti su oslobodile oko 30 Palestinaca koje su uhapsile tokom ofanzive koja je u toku u Gazi proteklih mjeseci. Oslobođeni ljudi stigli su u bolnicu u južnoj Gazi na medicinske preglede, rekli su medicinari.
Oslobođeni Palestinci, zatočeni tokom rata, žalili su se na zlostavljanje i mučenje u izraelskom pritvoru nakon što su pušteni. Izrael poriče mučenje.
Višemjesečni napori da se pregovara o prekidu vatre u Gazi dali su slab napredak, a pregovori su sada na čekanju.
Prekid vatre u paralelnom sukobu između Izraela i libanonskog Hezbollaha, saveznika Hamasa, stupio je na snagu prije zore u srijedu, čime su prekinuta neprijateljstva koja su naglo eskalirala posljednjih mjeseci i koja su zasjenila sukob u Gazi.
Izraelska kampanja u Gazi ubila je skoro 44.200 ljudi i raselila gotovo sve stanovništvo enklave barem jednom, kažu zvaničnici Gaze. Ogromni dijelovi teritorije su u ruševinama.
Militanti predvođeni Hamasom koji su prije 13 mjeseci napali južne izraelske zajednice i izazvali rat, ubili su oko 1.200 ljudi i zarobili više od 250 talaca, saopštio je Izrael.
Hamas i Hezbollah su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zapadne zemlje označile kao terorističke grupe.
Send feedback
Investitori u kriptovalute očekuju procvat u novom Trumpovom mandatu
Ulagači u kriptovalute polažu velike nade u mandat Donalda Trumpa, koji je ove godine vodio kampanju kao šampion digitalnih valuta. Dopisnik Glasa Amerike Scott Stearns ima priču.
