Potražnja za organski uzgojenom hranom – bez primjene umjetnih gnojiva i pesticida – u svijetu je sve veća. Ali postavlja se pitanje – mogu li poljoprivrednici hraniti rastuće svjetsko stanovništvo bez uporabe tih kemikalija? Prema najnovijim istraživanjima, čiji rezultati su objavljeni u časopisu Nature, organska je poljoprivreda, u prosjeku, za 25% manje produktivna od konvencionalnog načina uzgoja. No, dok neki govore da ne možemo svijet prehraniti proizvodima organske poljoprivrede, drugi kažu da svijet ne možemo hraniti bez nje.
Na oko pola sata vožnje od Washingtona, u ruralnom Marylandu, Bill Mason ore i priprema zemlju za sadnju i organski uzgoj kukuruza i soje. Oko dvije trećine njegove zemlje – površine 340 hektara - u organskom je uzgoju. Ali očito ne sve. A to je ono, kaže Bill, što smeta neke ljude.
“Ima onih koji su nepopustljivi kad je riječ o organskom uzgoju. Smatraju da nijedan farmer koji se njime bavi ne bi smio uzgajati ništa u konvencionalnom uzgoju.”
Bill Mason, koji uzgaja na oba načina, našao se usred debate koja se već dugo vremena vodi oko toga koji je najbolji način za ishranu svijeta.
Kritičari konvencionalnog uzgoja kažu da pretjerana upotreba gnojiva zagađuje vodene tokove, uništava ribu i doprinosi klimatskim promjenama. Potrošači ne pitaju za cijenu kad je u pitanju hrana proizvedena bez pesticida i umjetnih gnojiva.
Ali Mason kaže da njegov organski uzgoj tipično ne proizvodi mnogo.
“Kukuruz daje otprilike tri-četvrtine usjeva iz normalnog, konvencionalnog uzgoja."
S tako niskim prinosom, prehrana svijeta organski uzgojenom hranom zahtjevala bi krčenje dodatne zemlje za farme, kaže Pedro Sanchez, stručnjak za tlo sa Sveučilišta Columbia.
“Da bismo to postigli, morali bismo kultivirati više zemlje.. . a to bi imalo strašne, negativne ekološke posljedice.”
Deforestacija, odnosno krčenje šuma, u svrhu širenja poljoprivrede, kažu stručnjaci, već uzrokuje klimatske promjene i doprinosi gubitku bioraznolikosti.
A do sredine ovog stoljeća, trebat će hraniti 9 milijardi usta. To poljoprivredu stavlja u težak i nezavidan položaj, kaže Michel Cavigelli, znanstvenik pri američkom Ministarstvu za poljoprivredu.
“U ovom trenutku, načinima proizvodnje koje sada primjenjujemo, ne možemo hraniti 9 milijardi ljudi. Bez obzira radi li se o konvencionalnom ili organskom uzgoju.”
Zato stručnjaci rade na obje strane jednadžbe. Cavigelli radi na povećanju proizvodnje iz organskog uzgoja primjenom prirodnih gnojiva poput pilećeg gnoja. Problem je u tome, kaže on, da često ne daje dovoljno nutrijenata.
“Moramo poboljšati sve sustave. Znači, naći najbolji način za ishranu svjetskog stanovništva, ali ne pod cijenu uništavanja planeta.”
Mnogi afrički farmeri, s kojima je Pedro Sanchez imao prilike raditi, koriste sintetska gnojiva i trostruko povećavaju prinose što značajno osigurava njihove izvore hrane.
“Ali kao znanstveniku, meni se to riješenje na sviđa. Neću ga niti savjetovati drugima. Želim to integrirati s organski proizvedenim nutrijentima.”
Bill Mason je zadovoljan rezultatima koje mu daju zaštitni usjevi u smislu organskih nutrijenata. To čak privlači pažnju njegovih susjeda, konvencionalnih farmera.
“Mislim da se neke od naših ideja prenose u svijet konvencionalne poljoprivrede.”
Ishrana 9 milijardi ljudi, kažu stručnjaci, neće, dakle, biti određena ni organskim ni konvencionalnim uzgojem, već kombinacijom oba načina.
Na oko pola sata vožnje od Washingtona, u ruralnom Marylandu, Bill Mason ore i priprema zemlju za sadnju i organski uzgoj kukuruza i soje. Oko dvije trećine njegove zemlje – površine 340 hektara - u organskom je uzgoju. Ali očito ne sve. A to je ono, kaže Bill, što smeta neke ljude.
“Ima onih koji su nepopustljivi kad je riječ o organskom uzgoju. Smatraju da nijedan farmer koji se njime bavi ne bi smio uzgajati ništa u konvencionalnom uzgoju.”
Bill Mason, koji uzgaja na oba načina, našao se usred debate koja se već dugo vremena vodi oko toga koji je najbolji način za ishranu svijeta.
Kritičari konvencionalnog uzgoja kažu da pretjerana upotreba gnojiva zagađuje vodene tokove, uništava ribu i doprinosi klimatskim promjenama. Potrošači ne pitaju za cijenu kad je u pitanju hrana proizvedena bez pesticida i umjetnih gnojiva.
Ali Mason kaže da njegov organski uzgoj tipično ne proizvodi mnogo.
“Kukuruz daje otprilike tri-četvrtine usjeva iz normalnog, konvencionalnog uzgoja."
S tako niskim prinosom, prehrana svijeta organski uzgojenom hranom zahtjevala bi krčenje dodatne zemlje za farme, kaže Pedro Sanchez, stručnjak za tlo sa Sveučilišta Columbia.
“Da bismo to postigli, morali bismo kultivirati više zemlje.. . a to bi imalo strašne, negativne ekološke posljedice.”
Deforestacija, odnosno krčenje šuma, u svrhu širenja poljoprivrede, kažu stručnjaci, već uzrokuje klimatske promjene i doprinosi gubitku bioraznolikosti.
A do sredine ovog stoljeća, trebat će hraniti 9 milijardi usta. To poljoprivredu stavlja u težak i nezavidan položaj, kaže Michel Cavigelli, znanstvenik pri američkom Ministarstvu za poljoprivredu.
“U ovom trenutku, načinima proizvodnje koje sada primjenjujemo, ne možemo hraniti 9 milijardi ljudi. Bez obzira radi li se o konvencionalnom ili organskom uzgoju.”
Zato stručnjaci rade na obje strane jednadžbe. Cavigelli radi na povećanju proizvodnje iz organskog uzgoja primjenom prirodnih gnojiva poput pilećeg gnoja. Problem je u tome, kaže on, da često ne daje dovoljno nutrijenata.
“Moramo poboljšati sve sustave. Znači, naći najbolji način za ishranu svjetskog stanovništva, ali ne pod cijenu uništavanja planeta.”
Mnogi afrički farmeri, s kojima je Pedro Sanchez imao prilike raditi, koriste sintetska gnojiva i trostruko povećavaju prinose što značajno osigurava njihove izvore hrane.
“Ali kao znanstveniku, meni se to riješenje na sviđa. Neću ga niti savjetovati drugima. Želim to integrirati s organski proizvedenim nutrijentima.”
Bill Mason je zadovoljan rezultatima koje mu daju zaštitni usjevi u smislu organskih nutrijenata. To čak privlači pažnju njegovih susjeda, konvencionalnih farmera.
“Mislim da se neke od naših ideja prenose u svijet konvencionalne poljoprivrede.”
Ishrana 9 milijardi ljudi, kažu stručnjaci, neće, dakle, biti određena ni organskim ni konvencionalnim uzgojem, već kombinacijom oba načina.
