Ministri energetike, koji su se sastali u sjedištu OPEC-a u Beču, odlučili su da proizvodnju smanje za 2 miliona barela dnevno, počevši od novembra, poslije prvog ličnog sastanka od početka pandemije Covida.
Iz te organizacije je saopšteno da je odluka zasnovana na "neizvjesnim izgledima za globalnu ekonomiju i tržište nafte". Saudijski ministar energetike Abdulaziz bin Salman naglasio je ulogu OPEC-a kao čuvara stabilnih energetskih tržišta.
"I dalje ćemo biti umjerena snaga koja donosi stabilnost", rekao je bin Salman novinarima.
Uz prošlomjesečno manje rezove, veliko smanjenje količine sirove nafte koju članice OPEK-a isporučuju svijetu predstavlja nagli preokret u odnosu na povećanje proizvodnje proteklih mjeseci poslije dubokih rezova tokom vrhunca pandemije 2020. godine.
Kako se potražnja povećavala, globalne cijene energije su bile veoma nestabilne od početka ruske invazije na Ukrajinu i podstakle su rast inflacije koja opterećuje ekonomije širom svijeta.
Odluka OPEC-a mogla bi da pomogne Rusiji - koja je članica organizacije - da umanji posljedice evropske zabrane na uvoz ruske nafte. Međutim, uticaj smanjenja proizvodnje na cijene nafte - i benzina - biće donekle ograničen zato što OPEC već ne može da ispuni proizvodne kvote.
Odluka je donesena u trenutku kada se sirova nafta prodaje znatno ispod cijene zabilježene tokom ljeta, zato što se strahuje da će velike globalne ekonomije kao što je američka ili evropske zapasti u recesiju zbog velike inflacije, povećanja kamatnih stopa da bi se suzbio rast potrošačkih cijena i nestabilnosti zbog ruskog rata u Ukrajini.
Pad cijena bio je dobrodošao u Americi, gdje je benzin bio jeftiniji prije nego što je nedavno počeo ponovo da poskupljuje uoči izbora za Kongres narednog mjeseca.
Iz Bijele kuće je u srijedu saopšteno da je predsjednik Joe Biden zatražio od članova svoje administracije i od Kongresa da razmotre načine da se poveća proizvodnja energije u SAD-u i umanji kontrola koju OPEC ima nad cijenama energenata poslije "kratkovide" odluke da smanji proizvodnju.
Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan i direktor Nacionalnog ekonomskog saveta Brian Deese su u saopštenju najavili i da će Biden po potrebi nastaviti da nalaže oslobađanje nafte iz strateških rezervi.
"Predsjednik je razočaran kratkovidom odlukom OPEC-a da smanji proizvodnju dok se globalna ekonomija i dalje suočava sa negativnim posljedicama Putinove invazije na Ukrajinu", navodi se u saopštenju.
Iz Bijele kuće je takođe poručeno da je odluka OPEK-a pogrešna i da je jasno da se ta organizacija svrstala uz Rusiju.
Biden je pokušao da preuzme zasluge za pad cijena goriva u odnosu na prosjek iz juna od 5 dolara po galonu (oko 3,8 litara), a zvaničnici administracije su naglašavali odluku iz marta da se u šestomjesečnom periodu iz strateških rezervi puste milioni barela dnevno.
Visoka inflacija u zemlji dovela je i do pada Bidenove popularnosti i umanjila šanse Demokratske stranke da u novembru zadrži većinu u Kongresu.
Zalihe nafte bi mogle da budu dodatno smanjene narednih mjeseci kada u decembru stupi na snagu evropska zabrana na uvoz veće dijela ruske nafte. Odvojena odluka SAD-a i drugih članica G7 da ograniče cijenu ruske nafte bi također mogla da utiče na zalihe ako Rusija odluči da na to odgovori i odbije da isporučuje zemljama i kompanijama koje budu poštovale ograničenje.
Na tu mogućnost u sredu je upozorio i zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak.
Evropska unija u srijedu je usaglasila nove sankcije za koje se očekuje da će obuhvatiti ograničenje cijene ruske nafte.
