Linkovi

Top priča

Omikron i snijeg odložili nastavak školske godine u dijelu Sjedinjenih Država

Sneg u Vašingtonu
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:01:37 0:00

Na dijelovima istočne obale SAD, uključujući i glavni grad Vašington - trenutno vlada zimska idila, ali i prava noćna mora za saobraćaj. U prijestonici su zbog snježne mećave zatvorene vladine službe i škole, otkazana redovna konferencija za novinare u Bijeloj kući, odloženo glas

U brojnim školama širom Sjedinjenih Država odložen je početak nastave, dok obrazovne institucije nastoje da sprovedu testiranje učenika na kovid i, u krajnjem slučaju, pripremaju se za povratak na online nastavu.

Takođe, sniježno nevrijeme doprinijelo je odlaganju početka drugog dijela školske godine u Washingtonu i okolini.

Sve to dešava se u trenutku kada se u čitavoj zemlji bilježi značajan porast oboljelih od posljedica omikron soja virusa.

U gradu Washingtonu osoblje i 51.000 učenika javnih škola potrebno je da putem interneta okružnoj web stranici pošalju negativan rezultat testa – prije nego što krenu na nastavu u srijedu. Testovi koji su urađeni prije utorka neće biti prihvaćeni. Roditeljima je omogućeno da testove preuzmu u školama ili koriste sopstvene.

Slična pravila uvedena su i u Kaliforniji – državi koja se obavezala da će obezbijediti besplatne kućne testove za ukupno šest miliona učenika u javnim školama.

Širom zemlje dnevno se u prosjeku bilježi 400.000 novih slučajeva zbog nove varijante kovida 19 – omikrona. Zdravstveni stručnjaci predviđaju da još građana oboljeti nakon prazničnih okupljanja - što bi moglo doprinijeti da, kako procjenjuju, milioni ljudi budu u karantinu tokom narednih nedelja.

Obrazovne ustanove od Masačusetsa i Mičigena do države Vašington odložile su početak nastave i zatražile od učenika i osoblja da to vrijeme iskoriste za testiranje na kovid.

Guverner Kalifornije Gevin Njusom izjavio je da bi zatvaranje škola u toj državi trebalo da bude posljednje sredstvo. Međutim, školski administratori uzvraćaju zabrinutošću u pogledu dovoljnog broja nastavnika i drugog osoblja.

U skladu sa novim uputstvima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u Sjedinjenim Državama skraćen je period karantina za građane koji su bili izloženi kovidu ili pak bili pozitivni na virus sa deset na pet dana.

Međutim, stručnjaci i zdravstveni zvaničnici iskazali su zabrinutost zbog nepostojanja razlike između vakcinisanih i nevakcinisanih građana, čiji oporavak od virusa varira. Takođe, ne traži se testiranje na kovid prije okončanja perioda izolacije.

Država Kalifornija izdala je preporuku za građane da se testiraju prije nego okončaju izolaciju. Istovremeno, druge države poput Ilionisa, nisu usvojile nove smjernice CDC-a.

Upitan u vezi sa konfuzijom o testiranju, vodeći američki stručnjak za zarazne bolesti, Entoni Fauči izjavio je u nedelju da će CDC uskoro razjasniti da li ljudi oboljeli od kovida treba da imaju negativan test da bi mogli da napuste izolaciju.

Uprkos tome što trenutni podaci pokazuju da omikron varijanta nije toliko ozbiljno oboljenje kao prethodne varijante koronavirusa doktor Fauči, član tima Bijele kuće za borbu protiv kovida, upozorio je da bi se broj hospitalizacija mogao povećati usljed naglog širenja virusa.

Za nešto više od tri nedelje, broj pacijenata smještenih u bolnicu zbog posljedica kovida veći je za 50 odsto širom zemlje. U državama Delaver, Merilend, Ohajo i gradu Vašingtonu, više je hospitalizovanih pacijenata nego u bilo kom drugom trenutku pandemije. Trupe Nacionalne garde poslate su u Delaver i Ohajo kao ispomoć.

See all News Updates of the Day

Trumpova kritičarka Liz Cheney izgubila na izborima, razmatra predsjedničku kandidaturu

Republikanska kandidatkinja za članicu Kongresa Liz Cheney maše tokom kampanje u Jacksonu, Wyoming, 16. augusta 2022.

Republikanska članica Predstavničkog doma američkog Kongresa Liz Cheney rekla je da će uraditi sve što može da spriječi da Donald Trump bude ponovo u Bijeloj kući. 

Rekla je da će narednih mjeseci odlučiti da li će se sama kandidovati za predsjednicu, nakon što je na stranačkim izborima u Wyomingu izgubila od kandidatkinje koju je podržao Trump.

Međutim, senatorka sa Alaske Liza Murkowski, još jedna republikanka koja se suprotstavljala bivšem predsjedniku, kvalifikovala se za izbore u novembru gdje će joj protivkandidatkinja biti Kelly Tshibaka koju je podržao Trump.

Poraz Cheneyjeve od Trampove kandidatkinje Harriet Hageman, označava značajnu pobjedu bivšeg predsjednika u kampanji da zbaci republikanace koji su podržali njegov opoziv nakon upada u zgradu Kapitola prošle godine.

Priznajući poraz, Cheney je rekla da nije voljna da se "složi sa lažima predsjednika Trumpa o izborima 2020", da bi pobijedila na stranačkim izborima.

"Bilo bi potrebno da omogućim njegove tekuće napore da podrije naš demokratski sistem i napadne temelje naše republike. To je bio put kojim nisam mogla i ne bih išla", rekla je ona pristalicama.

Cheney je za televizijsku mrežu NBC u srijedu rekla da će "uraditi sve što je potrebno da Donald Trump ne bude u Ovalnoj kancelariji" i da razmatra predsjedničku kandidaturu.

"Razmišljam o tome i donijeću odluku narednih mjeseci", rekla je Cheney na pitanje o predsjedničkoj kandidaturi i dodala da joj je preostalo još posla u odboru koji istražuje napad na Kongres.

"Vjerujem da Donald Trump i dalje predstavlja veoma ozbiljnu prijetnju i opasnost po našu republiku. Da bi se on porazio, biće potreban širok i ujedinjeni front republikanaca, demokrata i nezavisnih birača. I namjeravam da budem dio toga", poručila je Cheney.

Sa 99 posto glasačkih listića prebrojanih u Wyomingu, Hageman je predvodila republikance sa 66,3 odsto glasova, a zatim slijedi Cheney sa 28,9 odsto, prema Edisonu, firmi za praćenje izbora.

Rezultati su bili manje jasni na Alasci. Sa 72 odsto prebrojanih glasačkih listića, Murkowski je tijesno vodila sa 42,7 odsto glasova, a slijede Tshibaka sa 41,4 odsto i demokrata Patricia Chesbrosa 6,2 odsto, navodi Edison. Murkowski, koja je među umjerenim senatorima, nalazi se na poziciji od 2003. godine.

Također na Aljasci, Edison je predvidio da nijedan kandidat neće izaći kao jasni pobjednik u trojnom takmičenju za završetak mandata predstavnika DonaYounga, koji je umro u martu.

U toj trci su Sarah Palin, bivša guvernerka i potpredsjednička kandidatkinja iz 2008. koju je Trump podržao, protiv republikanca Nicka Begicha III i demokrate Mary Peltole. Pobjednik će biti proglašen 31. augusta.

I Wyoming i Alaska su pouzdano republikanski, zbog čega je malo vjerovatno da će rezultati uticati na to da li demokrate predsjednika Joea Bidena izgube tijesnu većinu u Kongresu. Očekuje se da će republikanci ponovo preuzeti Predstavnički dom i također imati šanse da osvoje kontrolu nad Senatom.

Iskorjenjivanje krtičara Trumpa

Zbacivanje Liz Cheney je najnoviji znak Trumpovog trajnog uticaja nad Republikanskom strankom.

Trump, koji je nagovijestio da će se kandidovati za predsjednika 2024. godine, postavio je kraj Cheneyjeve kongresne karijere kao prioritet među 10 republikanaca u Predstavničkom domu na koje je ciljao zbog podrške njegovom opozivu 2021. godine.

Cheney, kćerka bivšeg republikanskog potpredsjednika Dicka Cheneyja, iskoristila je svoj položaj u odboru od 6. januara koji istražuje okolnosti oko nemira na Capitolu da zadrži pažnju na Trumpovim akcijama tog dana i njegovim lažnim tvrdnjama da je pobijedio na izborima 2020.

Očekuje se da će republikanski lideri raspustiti istragu 6. januara ako osvoje kontrolu nad Predstavničkim domom u novembru. Predstavnici u novom Kongresu zauzimaju mjesta u januaru.

Hageman, advokat za prirodne resurse koja je prihvatila Trumpove izborne laži, kritikovala je govor Cheneyjeve, rekavši da pokazuje da joj je malo stalo do problema sa kojima se suočava njena država.

"Ona se još uvijek fokusira na opsesiju predsjednikom Trumpom i građanima Wyominga, glasači Wyominga su večeras poslali veoma glasnu poruku", rekla je Hageman za Fox News.

Cheney je u Predstavničkom domu glasala za opoziv Trumpa zbog optužbi za podsticanje nereda na Capitolu, dok je Murkowski u Senatu glasala da se bivši predsjednik osudi po toj optužbi. Trump je na kraju oslobođen optužbi.

Od 10 republikanaca koji su podržali opoziv, moguće je da će samo jedan - Dan Newhouse iz Washingtona - biti u Kongresu nakon izbora u novembru.

Biden potpisao zakon o klimi i zdravstvu vrijedan 430 milijardi dolara

Predsjednik SAD Joe Biden potpisuje zakon o klimatskim promjenama i zdravstvenoj zaštiti u prisustvu demokratskih senatora. (Foto: AP/Susan Walsh)

Američki predsjednik Joe Biden u utorak je potpisao zakon vrijedan 430 milijardi dolara koji se smatra najvećim paketom klimatskih mjera u američkoj historiji, a čiji cilj je da se smanji emisija štetnih gasova, kao i snize cijene lijekova koji se izdaju na recept.

Zakon obuhvata najznačajnije ulaganje federalnih vlasti u borbu protiv klimatskih promjena - oko 375 milijardi dolara tokom decenije - te ograničavanje cijene lijekova na 2.000 dolara godišnje iz džepa građana koji su osigurani kroz federalni zdravstveni program Medicare.

Također će pomoći oko 13 miliona Amerikanaca da plate za zdravstveno osiguranje produžavanjem subvencija koje su odobrene tokom pandemije koronavirusa.

Nove mjere biće finansirane novim porezima na velike kompanije i pojačanom poreskom kontrolom bogatih pojedinaca i entiteta, a dodatna sredstva biće izdvojena za smanjenje federalnog deficita.

Biden je na ceremoniji potpisivanja u Bijeloj kući rekao da je zakon dokaz da demokratija - bez obzira na to koliko je proces dug ili haotičan - i dalje daje rezultate za američke birače i poručio: "Američki narod je pobijedio, dok su specijalni interesi izgubili".

"U ovom historijskom trenutku demokrate su stale uz američki narod a svi republikanci uz specijalne interese. Svi republikanci u Kongresu glasali su protiv ovog zakona" naglasio je Biden.

Prijedlog je prošlog petka usvojen u Predstavničkom domu, po stranačkoj liniji, sa 220 glasova demokrata ZA, a 207 republikanaca protiv. Prethodno je odobren u Senatu, poslije odlučujućeg glasa potpredsjednice SAD Kamale Harris, s obzirom na to da dvije stranke imaju podjednak broj mjesta u gornjem domu američkog Kongresa - po 50.

"U normalnim vremenima, usvajanje ovih zakona bi bio ogroman uspjeh. Međutim, uraditi to sada, sa samo 50 glasova demokrata u Senatu, uprkos nepopustljivoj republikanskoj manjini je izvanredno" ,ocijenio je lider demokrata u Senatu Chuck Schumer.

Potpisivanje zakona o klimatskim promjenama i zdravstvenoj zaštiti vrhunac je produktivnog perioda za Bidena i Kongres koji je tokom tri mjeseca usvojio zakone o pomoći veteranima, industriji poluprovodnika i provjerama za mlade kupce oružja. Predsjednik i članovi Kongresa su također odgovorili na rusku invaziju Ukrajine i ubjedljivom većinom podržali članstvo Švedske i Finske u NATO.

U svjetlu pada popularnosti predsjednika Bidena, demokrate se nadaju da će niz uspjeha kada je riječ o njegovoj agendi povećati njihove šanse da zadrže kontrolu u Kongresu na izborima u novembru. Biden također pokušava da ojača svoju poziciju među biračima dok razmišlja o reizboru.

Republikanci kritikuju novi zakon i tvrde da će predviđeni porezi na kompanije povećati cijene i pogoršati već najveću inflaciju od 1981. godine. Iako su demokrate plan nazvale Zakon o smanjenju inflacije, analitičari ocjenjuju da on neće imati veći uticaj na cijene.

"Previše je troškova, previše poreza i po mom mišljenju pogrešnih prioriteta, sa prevelikom Poreskom službom koja će goniti ne samo poreske obveznike sa velikim primanjima, veći mnoge sa srednjim", ocijenio je u utorak jedan od vodećih republikanaca u Senatu John Thune.

Lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell rekao je da potpisani zakon "znači veće poreze, skuplje račune za energiju i agresivnu kontrolu Poreske službe".

Međutim, administracija je saopštila da će se pojačana kontrola samo odnositi na one sa velikim zaradama, a sekretarica za finansije Janet Yellen naložila je Poreskoj službi da se usredsredi samo na kompanije i one koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje.

Bidenov provobitni desetogodišnji predlog od 3 hiljade 500 milijardi dolara predviđao je i besplatno predškolsko obrazovanje, plaćeno porodično i zdravstveno bolovanje, te ublažavanje imigracionih restrikcija. Međutim, plan nije prošao zbog protivljenja demokratskog senatora Joea Manchina, koji je smatrao da je preskup.

Biden je u utorak poručio Manchinu, koji je prošlog mjeseca ipak postigao ključan dogovor sa Schumerom o izmijenjenom paketu: "Joe, nikada nisam sumnjao".

Iako je usvojeni prijedlog znatno manji od prvobitnog, Biden i demokrate su ga pozdravili kao historijsko ulaganje u rešavanje dugoročnih posljedica klimatskih promjena.

SAD: Kina da ne reaguje pretjerano na "mirne posjete" članova Kongresa Tajvanu

Predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen razgovara sa članovima delegacije Kongresa SAD, tokom sastanka u predsjedničkoj kancelariji u Tajpeju, Tajvan, 15. augusta 2022.

Sjedinjene Države saopštile su da su posjete američkih kongresmena Tajvanu u skladu sa dugogodišnjom i dvopartijskom politikom Washingtona i pozvale Kinu da ne reaguje pretjerano na "mirne posjete" članova Kongresa ili da ne promijeni jednostrano status kvo u Tajvanskom moreuzu.

Kineska vojska je u ponedjeljak saopštila da je izvela više vježbi u blizini tajvanskih ostrva Penghu dok se grupa članova američkog Kongresa sastala sa predsjednicom Tajvana Tsai Ing-wen i članovima parlamenta iz zakonodavnog Juana.

Posljednju delegaciju američkog Kongresa koja je posjetila samoupravnu demokratiju predvodio je senator Edward Markey koji je predsjedavajući Senatskog podkomiteta za spoljne odnose istočne Azije, Pacifika i međunarodne cyber bezbjednosti. To se dogodilo samo nekoliko dana nakon posjete predsjednice Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi, koja je razbijsnila Kinu.

Visoki američki zvaničnici rekli su da je Kina pretjerano reagovala na posjetu Pelosijeve Tajvanu. Washington je rekao da je Peking to iskoristio kao izgovor da pokuša da promijeni status kvo u Tajvanskom moreuzu.

Turisti posmatraju kineski vojni helikopter dok prolijeće pored ostrva Pingtan, jednom od najbližih tačaka teritorije Kine Tajvanu, 4. augusta 2022.
Turisti posmatraju kineski vojni helikopter dok prolijeće pored ostrva Pingtan, jednom od najbližih tačaka teritorije Kine Tajvanu, 4. augusta 2022.

Govoreći o najnovijoj kongresnoj delegaciji, State Department je saopštio: "Članovi Kongresa decenijama su odlazili na Tajvan i to će i dalje činiti".

"Već neko vrijeme je jasno da postoji jedna strana koja nastoji da promijeni status kvo", rekao je portparol State Departmenta Ned Price u ponedjeljak tokom brifinga. "To nisu Sjedinjene Države. To nije Tajvan. NRK (Narodna Republika Kina) je ta koja osporava status kvo, koja nastoji da naruši status kvo".

U saopštenju, Markey i još četiri člana Kongresa u američkoj delegaciji rekli su da imaju priliku da razmijene stavove sa tajvanskim kolegama o pitanjima uključujući "podršku miru i stabilnosti na Tajvanu", pošto se ostrvo suočava sa "rastućim autoritarnim pritiskom Pekinga".

Markey je rekao da je posjeta u skladu sa obavezama SAD koje su u skladu sa Zakonom o odnosima sa Tajvanom, da SAD "moraju da nastave da pomažu Tajvanu da se odupre prinudi preko moreuza" i da "moraju da nastave da rade zajedno na izbjegavanju sukoba i pogrešnih računica u Tajvanskom moreuzu".

Predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen tokom sastanka sa demokratskim senatorom Edom Markeyjem, u predsjedničkoj kancelariji u Tajpeju, Tajvan, 15. augusta 2022.(Taiwan Presidential Office via AP)
Predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen tokom sastanka sa demokratskim senatorom Edom Markeyjem, u predsjedničkoj kancelariji u Tajpeju, Tajvan, 15. augusta 2022.(Taiwan Presidential Office via AP)

Ali, Kina je saopštila da posljednja posjeta delegacije američkog Kongresa "narušava suverenitet i teritorijalni integritet Kine".

Predstavnik vlade u Pekingu ponovio je da će Kina preduzeti odlučne i snažne mjere kao odgovor na posjete članova američkog Kongresa Tajvanu.

U Ujedinjenim nacijama, kineski ambasador u UN Zhang Jun je također iznio svoju ocjenu o stavu Pekinga.

"Oni (članovi američkog Kongresa koji su u posjeti Tajvanu) bi trebalo da prestanu da idu dalje u pogrešnom pravcu", rekao je on u ponedjeljak.

"Cijeli svijet jasno vidi ko provocira, ko mijenja status kvo, a ko pokušava da napravi nevolje u tom dijelu svijeta. A za Kinu ćemo svakako učiniti sve što možemo da odbranimo svoj suverenitet i teritorijalni integritet", rekao je on.

Decenijama su SAD bile jasne da je njihova odluka da uspostave diplomatske odnose sa Kinom 1979. počivala na očekivanju da će "budućnost Tajvana biti određena mirnim sredstvima", kako je predviđeno i u Zakonu o odnosima sa Tajvanom.

Komunistička partija Kine nikada nije vladala Tajvanom, ali potvrđuje suverenitet nad samoupravnom demokratijom. KPK nije isključila upotrebu sile kako bi Tajvan stavila pod svoju kontrolu.

Članovi delegacije Kongresa SAD, desno, nazdravljaju sa predstavnicima tajvanske strane tokom banketa dobrodošlice u gostinskoj kući u Tajpeju, Tajvan, 15. avgusta 2022.
Članovi delegacije Kongresa SAD, desno, nazdravljaju sa predstavnicima tajvanske strane tokom banketa dobrodošlice u gostinskoj kući u Tajpeju, Tajvan, 15. avgusta 2022.

Ranije u ponedjeljak, komanda Istočnog sektora Narodne oslobodilačke armije saopštila je da organizuje višeservisne zajedničke borbene vježbe u moru i vazdušnom prostoru oko Tajvana.

Vježbe su "strogo odvraćanje Sjedinjenih Država i Tajvana koji nastavljaju da igraju političke trikove i podrivaju mir i stabilnost širom Tajvanskog moreuza", navodi se u saopštenju.

Bivši zamjenik generalnog sekretara tajvanskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost Philip Yang rekao je za Servis Glasa Amerike na mandarinskom jeziku da je jedan od tri cilja delegacije koju je predvodio kongresmen Markey bio da pokaže da pokušaj kineske blokade Tajvana možda neće biti produktivan.

"Prvi je da se kroz ovu posjetu izrazi kontinuitet političke razmjene i interakcije između Sjedinjenih Država i Tajvana. Drugi je da se razbije utisak da je Tajvan u efektivnoj blokadi nakon kineske vojne vježbe nakon posjete Pelosi. Treće, ovo je politički test za buduću prodaju oružja Tajvanu i prolazak ratnih brodova kroz Tajvanski moreuz", rekao je Yang za Glas Amerike na mandarinskom.

Dopisnica Glasa Amerike iz Ujedinjenih nacija Margaret Besheer i Servis Glasa Amerike na mandarinskom jeziku učestvovali su u pisanju ovog izvještaja.

Zakonodavci po stranačkoj opredijeljenosti reaguju na pronalazak dokumenata na Trumpovom imanju

Zakonodavci po stranačkoj opredijeljenosti reaguju na pronalazak dokumenata na Trumpovom imanju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:59 0:00

Nakon što je FBI pronašao 11 paketa dokumenata u Trumpovoj rezidenciji na Floridi, Ministarstvo pravosuđa istražuje da li je Trump prekršio Zakon o špijunaži i druge zakone. Trump tvrdi da je istraga politički motivirana.

Može li Trump završiti u zatvoru jer je odnio kući povjerljive dokumente?

Donald Trump ispred Trump kule u New Yorku, 10. august 2022.

Pošto su agenti pretresli njegovu vilu u Mar-a-Lagu na Floridi, i iz nje iznijeli 11 paketa dokumentata, postavlja se pitanje da li bivši predsjednik Donald Trump može i krivično da odgovara zbog toga što je povjerljive dokumente ponio sa sobom.

Svi papiri koje predsjednik ima tokom svog mandata u Bijeloj kući treba da se predaju Nacionalnom arhivu u Washingtonu koji ih čuva - što kod Trumpa nije bio slučaj.

Šta se zna o istrazi?

Zna se da su agenti FBI odnijeli 11 paketa povjerljivih dokumenata, od kojih su neki označeni kao "strogo povjerljivi", pokazao je nalog za pretres koji je, poslije intervencije Sekretarijata za pravosuđe, objavio sud na Floridi.

Agenti FBI su, između ostalog, tražili i dokumente povezane sa nuklearnim oružjem, objavio je Washington Post. Trump je to nazvao "lažima" i na svojo društvenoj mreži napisao da sarađuje sa nadležnima i da je "racija" politički motivisana. Čak je rekao i da mu je FBI podmetnuo dokaze.

Među dokumentima je pronađena i fascikla nazvana "Predsjednik Francuske", ali nije poznato šta je u njoj. Ostali dokumenti su sa manjim ili većim stepenom povjerljivosti i odnose se na nacionalnu bezbjednost SAD-a.

Koje zakone je Trump potencijalno prekršio?

Nalog za pretres koji je izdao tužilac ukazuje da su prekršena tri zakona. Dokumenti koje je FBI uzeo od Trumpa su bili pod oznakom "povjerljivo", a ovi zakoni se tiču tretiranja tako osjetljivih dokumenata i njihove eventualne zloupotrebe

Zakon pod brojem 793 zabranjuje neodobreno posjedovanje informacija o nacionalnoj odbrani, bez obzira na to da li j riječ o povjerljivim dokumentima. Kazna za kršenje ovog zakona ide i do 10 godina zatvora.

Druga dva zakona, 2071 i 1519 propisuju da je nelegalno skrivanje ili uništavanje zvaničnih dokumenata SAD. Ova krivična djela kažnjiva su sa po 20 godina zatvora. Nijedan od navedenih zakona ne pravi razliku između povjerljivih i javnih dokumenata.

Ima li razlike u tome da li su dokumenti povjerljivi ili ne?

Federalni zakon propisuje da je zabranjeno da se povjervljivi dokumenti iznose na nedozvoljenu lokaciju, ali taj zakon nije bio osnov naloga za pretres. To znači da za eventualno podizanje optužnice neće biti ključno da li su dokumenti povjerljivi.

Trump je 2018. potpisao izmjene zakona prema kojima se povećava kazna zatvora za one koji nepropisno postupaju sa povjerljivim dokumentima, sa jedne na pet godina zatvora.

Predsjednik sam ima pravo da skine oznaku povjerljivosti sa dokumenata, i postoji mogućnost da je Trump to uradio prije nego što ih je odnio u Mar-a-Lago.

"Sa svega je skinuta oznaka povjerljivosti", napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži "Istina".

Međutim, i taj proces skidanja oznake povjerljivosti sa dokumenata zahtijeva određenu proceduru, što nije sigurno da se desilo u Trumpovom slučaju.

Sve više republikanaca pozvalo je u nedjelju FBI da objavi pisanu izjavu koja pokazuje zbog čega smatraju da je opradvdano da oduzmu dokumenta iz Mar-a-Laga.

Republikanci pozivaju da se objave još detaljnije informacije o tome zašto je federalni sudija uopšte izdao takav nalog za pretres. Objavljivanje pisanih izjava FBI-a je neobično i rijetko i zahtijevalo bi odobrenje federalnog sudije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG