Linkovi

Najnovije

Omikron i snijeg odložili nastavak školske godine u dijelu Sjedinjenih Država

Sneg u Vašingtonu
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:01:37 0:00

Na dijelovima istočne obale SAD, uključujući i glavni grad Vašington - trenutno vlada zimska idila, ali i prava noćna mora za saobraćaj. U prijestonici su zbog snježne mećave zatvorene vladine službe i škole, otkazana redovna konferencija za novinare u Bijeloj kući, odloženo glas

U brojnim školama širom Sjedinjenih Država odložen je početak nastave, dok obrazovne institucije nastoje da sprovedu testiranje učenika na kovid i, u krajnjem slučaju, pripremaju se za povratak na online nastavu.

Takođe, sniježno nevrijeme doprinijelo je odlaganju početka drugog dijela školske godine u Washingtonu i okolini.

Sve to dešava se u trenutku kada se u čitavoj zemlji bilježi značajan porast oboljelih od posljedica omikron soja virusa.

U gradu Washingtonu osoblje i 51.000 učenika javnih škola potrebno je da putem interneta okružnoj web stranici pošalju negativan rezultat testa – prije nego što krenu na nastavu u srijedu. Testovi koji su urađeni prije utorka neće biti prihvaćeni. Roditeljima je omogućeno da testove preuzmu u školama ili koriste sopstvene.

Slična pravila uvedena su i u Kaliforniji – državi koja se obavezala da će obezbijediti besplatne kućne testove za ukupno šest miliona učenika u javnim školama.

Širom zemlje dnevno se u prosjeku bilježi 400.000 novih slučajeva zbog nove varijante kovida 19 – omikrona. Zdravstveni stručnjaci predviđaju da još građana oboljeti nakon prazničnih okupljanja - što bi moglo doprinijeti da, kako procjenjuju, milioni ljudi budu u karantinu tokom narednih nedelja.

Obrazovne ustanove od Masačusetsa i Mičigena do države Vašington odložile su početak nastave i zatražile od učenika i osoblja da to vrijeme iskoriste za testiranje na kovid.

Guverner Kalifornije Gevin Njusom izjavio je da bi zatvaranje škola u toj državi trebalo da bude posljednje sredstvo. Međutim, školski administratori uzvraćaju zabrinutošću u pogledu dovoljnog broja nastavnika i drugog osoblja.

U skladu sa novim uputstvima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u Sjedinjenim Državama skraćen je period karantina za građane koji su bili izloženi kovidu ili pak bili pozitivni na virus sa deset na pet dana.

Međutim, stručnjaci i zdravstveni zvaničnici iskazali su zabrinutost zbog nepostojanja razlike između vakcinisanih i nevakcinisanih građana, čiji oporavak od virusa varira. Takođe, ne traži se testiranje na kovid prije okončanja perioda izolacije.

Država Kalifornija izdala je preporuku za građane da se testiraju prije nego okončaju izolaciju. Istovremeno, druge države poput Ilionisa, nisu usvojile nove smjernice CDC-a.

Upitan u vezi sa konfuzijom o testiranju, vodeći američki stručnjak za zarazne bolesti, Entoni Fauči izjavio je u nedelju da će CDC uskoro razjasniti da li ljudi oboljeli od kovida treba da imaju negativan test da bi mogli da napuste izolaciju.

Uprkos tome što trenutni podaci pokazuju da omikron varijanta nije toliko ozbiljno oboljenje kao prethodne varijante koronavirusa doktor Fauči, član tima Bijele kuće za borbu protiv kovida, upozorio je da bi se broj hospitalizacija mogao povećati usljed naglog širenja virusa.

Za nešto više od tri nedelje, broj pacijenata smještenih u bolnicu zbog posljedica kovida veći je za 50 odsto širom zemlje. U državama Delaver, Merilend, Ohajo i gradu Vašingtonu, više je hospitalizovanih pacijenata nego u bilo kom drugom trenutku pandemije. Trupe Nacionalne garde poslate su u Delaver i Ohajo kao ispomoć.

See all News Updates of the Day

Dodik za ruski TASS: Srbi će uvijek biti uz Rusiju, čak i kad pogriješi

Na ovoj fotografiji iz grupe koju distribuira ruska državna agencija Sputnjik, predsjednik Rusije Vladimir Putin se sastaje sa predsjednikom bh entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom u Kazanju 21. februara 2024. (Foto Sergei BOBYLYOV / POOL / AFP)
Na ovoj fotografiji iz grupe koju distribuira ruska državna agencija Sputnjik, predsjednik Rusije Vladimir Putin se sastaje sa predsjednikom bh entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom u Kazanju 21. februara 2024. (Foto Sergei BOBYLYOV / POOL / AFP)

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik izjavio je da će srpski narod uvijek biti na strani Rusa, čak i ako Rusija uradi nešto pogrešno.

Dodik je u intervjuu generalnom direktoru ruske državne novinske agencije TASS Andreju Kondrašovu rekao da će Srbi biti uz Rusiju, bez obzira na događaje ili poziciju Zapada.

"Šta god da se desi, Srbi će biti na strani Rusa. To ih (Zapad) izluđuje, zato misle da Srbi treba da budu kažnjeni. Rusija može i da pogreši, da uradi nešto što nije u redu, ali Srbi će biti na njenoj strani", rekao je Dodik koji je pod sankcijama SAD i Velike Britanije.

Predsjednik jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta, koji se 21. februara sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom četvrti put od početka invazije Rusije na Ukrajinu, rekao je da mu je to "čast".

"On (Putin) nas uvijek podržava, jer je to prijateljstvo, jer su to dobri odnosi, razumijevanje među ljudima, između lidera, države i naroda. Danas su neki postavljajući pitanje cijene (ovog prijateljstva). Postoji pritisak koji dolazi sa Zapada, koji pokušava da okrene sve protiv Rusije. Mi to ne radimo", rekao je Dodik.

On je ocijenio da je Putin dolaskom na vlast spriječio raspad Rusije, dodajući da je Putin "pravi državnik, pravim predsjednik, čovjek koji voli svoju zemlju i svoj narod".

Na ovoj fotografiji iz grupe koju distribuira ruska državna agencija Sputnjik, predsjednik Rusije Vladimir Putin se sastaje sa predsjednikom bh entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom u Kazanju 21. februara 2024. (Foto Sergei BOBYLYOV / POOL / AFP)
Na ovoj fotografiji iz grupe koju distribuira ruska državna agencija Sputnjik, predsjednik Rusije Vladimir Putin se sastaje sa predsjednikom bh entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom u Kazanju 21. februara 2024. (Foto Sergei BOBYLYOV / POOL / AFP)

Predsjednik bosanskohercegovačka entiteta je rekao da srpski i ruski narod spaja pravoslavna vjera, privrženost istim političkim principima, ljubav prema otadžbini, patriotizam i žeđ za slobodom.

Dodik je rekao da zapadne zemlje pokušavaju da nametnu svoje stavove Srbima, kao i da ih "kazne" sankcijama, ali da Zapad neće moći da promijeni stav Srba prema Rusima.

"Ponosan sam na Republiku Srpsku, na Srbe uopšte, na način na koji oni reaguju na ovo. I vjerujem da ne postoji način na koji bi Zapad mogao, bilo kakvom direktnom prinudom ili na drugi način, da promijeni mišljenje Srba u vezi sa Rusima", rekao je Dodik.

Dodik je rekao da su ruski gasni gigant Gasprom i Republika Srpska uspjeli da održe saradnju u snabdijevanju gasom i da će nastaviti da rade na njenom povećanju.

Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Dan nezavisnosti BiH, Sarajevo
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:58 0:00

Na ovaj dan prije 32 godine je održan referendum na kome je izlaznost bila gotovo 64 posto, a 99 posto građana odabralo je izlazak iz Jugoslavije.

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Michael Murphy uputio je u petak čestitku Bosni i Hercegovini i njenim građanima povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH.

"Danas, Bosni i Hercegovini i njenim građanima, ma gdje živjeli, želim sretan Dan nezavisnosti. Vaša zemlja jeste, i uvijek je bila, članica transatlantske zajednice država, a moja je zemlja ponosna na snažno bilateralno partnerstvo koje smo zajedno izgradili u posljednje 32 godine", poručio je Murphy u video poruci objavljenoj na Instagram profilu Ambasade SAD u BiH.

Murphy je dodao i kako će SAD nastaviti da podržava "teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine, kao i njenu integraciju u evroatlantske institucije".

Historija

Referendum je 1992. održan na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi raspada bivše SFRJ.

Rezultati referenduma su u Parlamentu Bosne i Hercegovine prihvaćeni 6. marta 1992. godine.

Članice Evropske zajednice priznale su Bosnu i Hercegovinu 6. aprila 1992. godine. Sjedinjene Američke Države priznale su Bosnu i Hercegovinu dan kasnije, 7. aprila.

Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda.

Bosna i Hercegovina nema zakon o praznicima, zbog čega svaki entitet slavi različite datume kao praznike.

Dan nezavisnosti se slavi u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, entitetu Federacija BiH, gdje je neradni dan, dok je u drugom dijelu, Republici Srpskoj, radni dan.

Razlog je što u Republici Srpskoj smatraju kako je Bosna i Hercegovina nastala potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, 21. novembra 1995. godine, kada je u ovom bh. entitetu neradni dan.

Ustavni sud BiH odbacio je 6. jula 2017. godine apelacije dijela zastupnika Narodne skupštine RS o pitanju ustavnosti 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH i 25. novembra kao Dana državnosti BiH kao neosnovane.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti obilježavanja 1. marta Danom nezavisnosti i 25. novembra Danom državnosti podnijelo je 30 zastupnika u decembru 2016. godine uz obrazloženje da su Srbi diskriminisani postojećim zakonima i da se ti praznici ne obilježavaju u RS-u.

Zahtjev je podnesen nakon što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim 9. januar kao Dan RS-a.

update

Moskva: Sahranjen Aleksej Navalni. Hiljade ljudi skandirale njegovo ime

Sahrana Alekseja Navalnog
Sahrana Alekseja Navalnog

Hiljade Rusa uzvikivalo je ime Alekseja Navalnog i poručilo da neće oprostiti vlastima njegovu smrt pošto je opozicioni lider pokopan u petak u Moskvi.

Na video snimku emitovanom sa groblja Borisovskyoe, Navalnijeva majka Ljudmila i otac Anatolij sagnuli su se nad njegov otvoreni kovčeg da bi ga poslednji put poljubili dok je svirala mala grupa muzičara.

Prekrstivši se, ožalošćeni su istupili naprijed da ga pomiluju po licu prije nego što je svećenik nježno stavio bijeli pokrov na njega i lijes je bio zatvoren.

Navalny, najžešći kritičar predsjednika Vladimira Putina u Rusiji, umro je u 47. godini u arktičkoj kaznenoj koloniji 16. februara, pod misterioznim okolnostima. Kremlj je negirao bilo kakvu umiješanost države u njegovu smrt.

Stotine ljudi sa cvijećem uz veliko prisustvo pripadnika policije okupile su se u petak prepodne blizu Crkve ikone Majke Božije i Borisovskog groblja u Moskvi gdje je planirano opelo i sahrana opozicionog političara Alekseja Navalnog.

Kovčeg s tijelom Navalnog unijet je u crkvu, dok su okupljeni uzvikivali "Navalni!", prenio je Ruski servis Radija Slobodna Evropa.

Napetost je velika uoči njegove sahrane jer su vlasti zabranile njegov pokret kao ekstremistički i označile njegove pristalice kao uzbunjivače koje podržava SAD da podstaknu revoluciju. Dosadašnja okupljanja njegovih pristalica razbijana su silom.

Sahrana Alekseja Navalnog
Sahrana Alekseja Navalnog

Mjere obezbjeđenja

U crkvi, impozantnoj zgradi s bijelom kupolom u jugoistočnom predgrađu Moskve, u petak ujutro bilo je jako obezbjeđenje i bila je okružena metalnim ogradama sa desetinama policijskih vozila parkiranih u blizini.

U blizini groblja Borisovsko i obližnjoj stanici metroa dežuraju policijske patrole. Po obodu su postavljene kamere za nadzor na stubove ulične rasvjete, a pripremljene su i metalne ograde.

Policija je u četvrtak dozvoljavala ulazak na groblje poslije provjere ličnih dokumenata i postavljanja pitanja o svrsi dolaska, objavio je Telegram kanal Možemo da objasnimo. Policija je takođe vršila pretres ličnih stvari uz obrazloženje da su potrebne mjere bezbjednosti.

Prethodnih dana su stotine građana širom Rusije uhapšene samo zbog polaganja cvijeća na improvizovane spomenike Navalnom.

Ivan Pavlov, istaknuti ruski advokat za građanska prava koji je otišao iz zemlje, rekao je da će ruske vlasti na sahranu gledati kao na "nepoželjan masovni događaj" i da će pokušati da spriječe dolazak velikog broja ljudi.

"Siguran sam da će biti policijskih kordona i video nadzora sa svih strana", rekao je on. „Kao preventivne mjere, pozivaće poznate aktiviste u policijske stanice ili ih posjećivati u njihovim kućama da ih upozore. To smo već vidjeli."

Navalni je preminuo 16. februara poslije godina zatočeništva tokom kojih je proveo više od 300 dana u samicama, uskraćivana mu je medicinska njega, žalio se da je bio podvrgnut lišavanju sna i još mnogo toga. Ruski sudovi odbili su više od 40 pritužbi koje je podnio zbog navodnog zlostavljanja.

Evropski parlament je u četvrtak usvojio rezoluciju u kojoj se za smrt Navalnog krive država Rusija i predsjednik Vladimir Putin.

"Evropski parlament oštro je osudio ubistvo Alekseja Navalnog i izražava punu podršku Juliji Navalnoj, odlučnoj da nastavi rad koji je Aleksej Navalni započeo uz njenu podršku", saopštio je Evropski parlament.

U rezoluciji se navodi da je politički sistem Rusije pod kontrolom autoritarnog režima "koji djeluje u okruženju rasprostranjene korupcije, koristi namještene izbore kako bi pružio privid demokratije te koncentriše svu moć u rukama Vladimira Putina".

"Aleksej Navalni je otjelotvorio borbu za slobodu i demokratiju svojim snom o 'prekrasnoj budućoj Rusiji", rekli su poslanici Evropskog parlamenta i pozvali sve članice EU da nastave da iskazuju nepokolebljivu solidarnost i aktivnu podršku kada je riječ o nezavisnom ruskom civilnom društvu i demokratskoj opoziciji.

Biden poziva na saradnju u imigraciji, Trump ilegalne imigrante uporedio sa teroristima

Predsjednik Joe Biden i Donald Trump tokom boravka na američko-meksičkoj granici (Foto: Rojters)
Predsjednik Joe Biden i Donald Trump tokom boravka na američko-meksičkoj granici (Foto: Rojters)

Američki predsjednik Joe Biden i Donald Trump, njegov vjerovatni republikanski rival na novembarskim izborima, istog dana su posjetili američko-meksičku granicu, u vrijeme kada je veliki priliv migranata postao jedno od najvažnijih pitanja za glasače.

Biden je posjetio pogranični grad Brownsville u Teksasu, u namjeri da podsjeti birače da su republikanci u Kongresu odbacili dvostranački prijedlog o jačanju imigracionih mjera, nakon što im je Trump rekao da ne izglasaju zakon kako Biden ne bi ostvario političku pobjedu. Brownsville je region gdje se broj ilegalnih ulazaka u SAD znatno smanjio proteklih godina.

Agenti granične patrole informisali su predsjednika o situaciji na granici, za vrijeme šetnje duž rijeke Rio Grande, koja razdvaja Brownsville i Meksiko.

Biden je u Brownsville-u pozvao Trumpa da mu se pridruži u pronalaženju rješenja za probleme imigracije u Sjedinjenim Državama.

Usaglasite se umjesto što članovima Kongresa govorite da blokiraju ovaj prijedlog. Pridružite mi se ili ću se ja pridružiti vama ukazujući Kongresu da usvoji ovaj dvostranački prijedlog zakona o bezbjednosti granica. Možemo to da uradimo zajedno”, rekao je Biden.

On je tokom obraćanja pozvao članove Kongresa da ponovo razmotre stavove o dvostranačkom prijedlogu za rješavanje krize na granici, pošto je blokiran u Senatu, u velikoj mjeri i zbog protivljenja Donalda Trumpa.

Senat treba da prispita svoj stav, a članovi koji mu se protive politizaciju treba da to ostave po strani. Njihova odluka treba da bude donijeta na osnovu procijenjene dobrobiti, a ne da li će koristiti jednoj ili drugoj stranci. Dogovor je bio gotovo postignut, a onda ga je skrajnulo strančarenje. Kompromis je koristan korak u rješavanju problema imigracije”, poručio je Biden.

Potrebno je da djelujemo”, podvukao je američki predsjednik – aludirajući na Kongres.

Vrijeme je da predsjedavajući i neki od mojih republikanskih prijatelja koji blokiraju prijedlog zakona pokažu da imaju kičmu”, podvukao je Joe Biden.

Sa druge strane, bivši predsjednik Trump obišao je Eagle Pass - jedno od najprometnijih područja za ilegalni prelazak iz Meksika u Ameriku. Kao opasnost je označio dolazak migranata u Sjedinjene Države.

Trump, oštar kritičar granične politike američke administracije, u govoru u parku Shelby nastojao je da poveže porast stope kriminala u Americi sa porastom priliva ilegalne imigracije.

To su ljudi koji u nađu zemlju dolaze iz zatvora, mentalnih ustanova. Oni su teroristi i to je užasno”, rekao je bivši američki predsjednik – koji se u svrhu potvrđivanju svojih tvrdnji pozivao na smrtni slučaj djevojke Laken Rilley. Izgubila je život tokom džoginga u kampusu Univerziteta u Džordžiji, a za njeno ubistvo osumnjičen je venecuelanski imigrant bez dokumenata.

Bivši predsjednik Donald Trump na graničnom prelazu kod rijeke Rio Grande u mjestu Eagle Pass u Teksasu, 29. februara 2024. (Foto: AP/Eric Gay)
Bivši predsjednik Donald Trump na graničnom prelazu kod rijeke Rio Grande u mjestu Eagle Pass u Teksasu, 29. februara 2024. (Foto: AP/Eric Gay)

Trump, koji je tokom svog mandata pokušao da izgradi veliki zid na američko-meksičkoj granici razgovarao je sa guvernerom Gregom Abbottom i lokalnim zvaničnicima.

Nekoliko stotina Trumpovih pristalica okupilo se na ulicama blizu Šhelby parka, područja koje je ograđenno da bi se spriječio ilegalni ulazak migranata. Nosili su zastave na kojima je pisalo "Učinimo Ameriku ponovo velikom", i "Nema predaje".

Biden je započeo mandat u Bijeloj kući 2021. godine obećanjem da će ukinuti tvrdu imigracionu politiku koju je vodio Trump, ali je u međuvremenu zauzeo oštriji pristup.

Pod pritiskom republikanaca, koji ga optužuju da ne uspijeva da kontroliše granicu, Biden je pozvao Kongres prošle godine da izdvoji veća sredstva za sprovođenje zakona i najavio da će "zatvoriti granincu" ako dobije nova ovlaštenja da migrante vrati sa granice. Bijela kuća razmatra i primjenu predsjedničkih ovlaštenja da se migrantima na granici uskrati azil, naveo je jedan izvor upućen u to pitannje.

Granična bezbjednost je u središtu debate u američkom Kongresu. Bidenova administracija se zalaže za prijedlog zakona koji sadrži nova finansijska sredstva za Ukrajinu i Izrael. Republikanci, posebno u Predstavničkom domu, zalažu se za veće mjere zaštite granice u okviru istog zakonskog paketa.

Trump je pozivao da se odbaci dvostranački prijedlog u Senatu koji je uz pomoć Ukrajini sadržao i niz odredbi koje se odnose na graničnu bezbjednost, što je dovelo do toga da prijedlog, na kraju, bude poražen u Senatu. Republikanci u Predstavničkom domu insistiraju na tome da se pitanje granice razmatra odvojeno, prije bilo kakvog glasanja o pomoći stranim zemljama.

U izvještaju su korištene i informacije agencija Reuters i AP.

SAD: Crkva u malom gradu sklonište za stotine iz Afrike

SAD: Crkva u malom gradu sklonište za stotine iz Afrike
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:00 0:00

Iako je broj migranata koji svakodnevno dolaze u SAD opao od decembra, lokalne zajednice se još bore da im osiguraju resurse za život. Na sjeverozapadu Pacifika, crkva u malom gradu postala je sklonište za stotine ljudi iz Afrike i Latinske Amerike. Natasha Mozgovaya donosi priču.]]

Učitajte još

XS
SM
MD
LG