Linkovi

Ženska strana

Olivera Lakić dobitnica nagrade State Departmenta za hrabrost

Novinarka dnevnika "Vijesti" Olivera Lakić sa evropskim komesarom za proširenje Johanesom Hanom

Istraživačka novinarka crnogorskog dnevnika "Vijesti" Olivera Lakić dobitnica je nagrade, koju američki State Department svake godine dodjeljuje hrabrim ženama svijeta.

U obrazloženju State Departmenta za dodjelu nagrada "Međunarodnim hrabrim ženama", navodi se da je Lakić nagrađena za "svoju posvećenost istraživačkom novinarstvu i to što je simbol pokretanje medijske reforme, koji odbija da se preda u svojim naporima da razotkrije priče o kriminalu i korupciji, čak i ako se prijeti njoj i njenoj porodici".

Lakić, koja je objavila više tekstova o švercu cigareta i drugim nelegalnim poslovima u Crnoj Gori, ranjena je u nogu 8. maja prošle godine, ispred zgrade u kojoj živi sa porodicom, na najprometnijem bulevaru u Podgorici, a šest godina prije toga je takođe napadnuta ispred svog stana.

Policija na mestu gde je ranjena novinarka Olivera Lakić
Policija na mestu gde je ranjena novinarka Olivera Lakić

Napad prošle godine su osudile Sjedinjene Države, Evropska unija i međunarodne organizacije za zaštitu novinara, a crnogorska policija je prošlog mjeseca saopštila da je "rasvijetlila pokušaj ubistva Olivere Lakić" i taj slučaj povezala sa prošlogodišnjim ubistvom muškarca, bliskog jednom od zaraćenih kriminalnih klanova u zemlji.

Nagrada "Međunarodnim hrabrim ženama" dodjeljuje se od 2007. i to ženama koje su pokazale izuzetnu hrabrost, snagu i liderstvo u donošenju pozitivnih promjena u svojim društvima, često uz veliki lični rizik i žrtvovanje, navodi se na zvaničnoj stranici State Departmenta .

Dodaje se da su sve dobitnice zalagale za zaštitu ljudskih prava, promovisale poboljšanje položaja žena i podsticale mir i vladinu transparentnost širom svijeta.

Priznanje je do sada dobilo više od 120 žena iz najmanje 65 zemalja. Ove godine je deset dobitnica - iz Crne Gore, Džibutija, Tanzanije, Burme, Egipta, Jordana, Bangladeša, Šri Lanke i Perua i Irske.

Nagrade će biti uručene u četvrtak 7. marta na ceremoniji u Stejt departmenu, koju će voditi američki državni skretar Mike Pompeo, a kojoj će treću godinu zaredom prisustvovati prva dama SAD Melania Trump.

U saopštenju tim povodom, Melania Trump je navela da su ovogodišnje dobitnice "donijele nadu mnogima širom svijeta".

See all News Updates of the Day

Osmogodišnja Lejla i 35 medalja

Osmogodišnja Lejla i 35 medalja
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

BiH: Pandemija pojačala nasilje nad ženama i djevojčicama

BiH: Pandemija pojačala nasilje nad ženama i djevojčicama
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:37 0:00

SAD: Biti djevojčica - to je komplikovano

SAD: Biti djevojčica - to je komplikovano
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:56 0:00

Pandemija pogoršala položaj djevojčica širom svijeta

Djevojčice u Pakistanu

U svijetu je 11. oktobra obilježen Međunarodni dan djevojčica, a ove godine su pandemija i ekonomska kriza stvorile dodatne poteškoće za djevojčice širom svijeta.

UN su ovaj dan odredile 2011. kako bi promovisale prava djevojčica. Među problemima koje je ove godine pandemija pogoršala su obrazovanje, dječiji brakovi, nasilje u porodici, ekonomski položaj.

UN procjenjuju da će do kraja sljedeće godine 435 miliona žena i djevojčica živjeti sa manje od 2 dolara dnevno, a 47 miliona njih pandemija je gurnula u siromaštvo.

Povećano siromaštvo i manjak obrazovanja su povezani i sa porastom nasilja, a čak i prije pandemije, prema podacima UN, svaka treća žena na svijetu bila je žrtva fizičkog ili seksualnog nasilja.

Dječiji brakovi

Tokom humanitarne krize, prioritet su druge stvari poput hrane i skloništa, kaže Lirik Tompson, ekspertkinja u organizaciji Međunarodni centar za istraživanja o ženama. Zbog toga je, ocjenjuje, borba protiv rodnog nasilja i dečijih brakova, slabija.

Dječiji brakovi su u porastu tokom pandemije koronavirusa. Djeca nisu išla u školu, što može da znači da su izloženija nasilju i seksualnim predatorima. Zbog pandemije, neke porodice pokušavaju da udome djevojčice u ekonomski stabilnija domaćinstva i tako olakšaju sebi teret.

Kako širom sveta žive udate devojčice?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Procjenjuje se da je pola miliona djevojčica više u opasnosti da uđe u prerani brak zbog pandemije, pokazuje oktobarski izvještaj organizacije Save the Children.

Iako su borci za prava djevojčica lobirali da se odvoje sredstva za borbu protiv dječijih brakova, većina sredstava je ove godine otišla na prevenciju i kontrolu koronavirusa.

Malo opcija

U izjbegličkim kampovima Rohinja u Bangladešu tokom pandemije je porastao broj dječjih brakova.

Jedan od stanovnika tog kampa koji je želio da ostane anoniman, rekao je za Glas Amerike da neke porodice žive u pretrpanim šatorima i da udaju ćerke koje su još djeca da bi napravili malo mjesta.

"Nijedan roditelj ne bi dao svoju ćerku drugima, ali oni to moraju da rade jer su okolnosti takve."

Devojčice u izbegličkom kampu Rohindža u Bangladešu
Devojčice u izbegličkom kampu Rohindža u Bangladešu

Vai Vai Nu, koonsnivačica i direktorka Ženske mirovne mreže rekla je za Glas Amerike da je porast dječjih brakova u izbegličkim kampovima alarmantan i da ih roditelji udaju jer vjeruju da im na taj način pružaju sigurnost.

"Vjeruju da će ih muževi štititi bolje nego oni", kaže Nu.

Rodno nasilje "pandemija u senci"

Zbog većeg društvenog distanciranja usljed pandemije, u porastu je i digitalno nasilje.

Istraživanje organizacije Plan International pokazalo je da je 32 odsto djevojčica u Indoneziji bilo zlostavljano na društvenim mrežama, dok je 55 odsto tome svjedočilo.

"U Indoneziji, djevojčice nisu žrtve samo jedne vrste rodnog nasilja, već je 395 od 500 devojčica reklo da su iskusile nekoliko formi naslja", kaže Nazla Marisa, direktorka te organzacije.

Zlostavljanje se događa u svim zemljama na svijetu. Tokom marta u SAD, maloljetnici su činili polovinu onih koji su pozivali telefon Nacionalna linije za sprječavanje seksualnog zlostavljanja. Čak 67 odsto njih je tvrdilo da je zlostavljač član porodice.

Organizacija UN za žene je opisala rodno nasilje tokom pandemije kao "pandemiju u sjenci".

Obrazovanje

Obrazovanje je još jedna oblast pogođena pandemijom. Istraživanja Malala fonda pokazuju da se čak 20 miliona djevojčica nikada neće vratiti u školu kada se kriza završi.

Školovanje devojčica u Avganistanu
Školovanje devojčica u Avganistanu

Fond Malala pokrenula je Malala Jusufzai koja je preživjela ranjavanje u glavu u Pakistanu, a upucana je zbog toga što je propagirala obrazovanje djevojčica. Ona je dobitnica Nobelove nagrade za mir 2014.

Školovanje djevojčica je ključno za postizanje rodne ravnopravnosti, prema novom izvještaju UNESCO-a. Kako se navodi, djevojčice su i dalje iza dječaka po broju onih koje se školuju, što je pandemija dodatno pogoršala.

Širom svijeta, trenutno 132 miliona djevojčica ne ide u školu, a svaka treća iz najsiromašnijih porodica, nikada nije ni počela školovanje.

Profesorica engleskog jezika, nakon nemogućnosti pronalaska posla u struci, okrenula se poljoprivredi

Profesorica engleskog jezika, nakon nemogućnosti pronalaska posla u struci, okrenula se poljoprivredi
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG