Linkovi

Ženska strana

Olivera Lakić dobitnica nagrade State Departmenta za hrabrost

Novinarka dnevnika "Vijesti" Olivera Lakić sa evropskim komesarom za proširenje Johanesom Hanom

Istraživačka novinarka crnogorskog dnevnika "Vijesti" Olivera Lakić dobitnica je nagrade, koju američki State Department svake godine dodjeljuje hrabrim ženama svijeta.

U obrazloženju State Departmenta za dodjelu nagrada "Međunarodnim hrabrim ženama", navodi se da je Lakić nagrađena za "svoju posvećenost istraživačkom novinarstvu i to što je simbol pokretanje medijske reforme, koji odbija da se preda u svojim naporima da razotkrije priče o kriminalu i korupciji, čak i ako se prijeti njoj i njenoj porodici".

Lakić, koja je objavila više tekstova o švercu cigareta i drugim nelegalnim poslovima u Crnoj Gori, ranjena je u nogu 8. maja prošle godine, ispred zgrade u kojoj živi sa porodicom, na najprometnijem bulevaru u Podgorici, a šest godina prije toga je takođe napadnuta ispred svog stana.

Policija na mestu gde je ranjena novinarka Olivera Lakić
Policija na mestu gde je ranjena novinarka Olivera Lakić

Napad prošle godine su osudile Sjedinjene Države, Evropska unija i međunarodne organizacije za zaštitu novinara, a crnogorska policija je prošlog mjeseca saopštila da je "rasvijetlila pokušaj ubistva Olivere Lakić" i taj slučaj povezala sa prošlogodišnjim ubistvom muškarca, bliskog jednom od zaraćenih kriminalnih klanova u zemlji.

Nagrada "Međunarodnim hrabrim ženama" dodjeljuje se od 2007. i to ženama koje su pokazale izuzetnu hrabrost, snagu i liderstvo u donošenju pozitivnih promjena u svojim društvima, često uz veliki lični rizik i žrtvovanje, navodi se na zvaničnoj stranici State Departmenta .

Dodaje se da su sve dobitnice zalagale za zaštitu ljudskih prava, promovisale poboljšanje položaja žena i podsticale mir i vladinu transparentnost širom svijeta.

Priznanje je do sada dobilo više od 120 žena iz najmanje 65 zemalja. Ove godine je deset dobitnica - iz Crne Gore, Džibutija, Tanzanije, Burme, Egipta, Jordana, Bangladeša, Šri Lanke i Perua i Irske.

Nagrade će biti uručene u četvrtak 7. marta na ceremoniji u Stejt departmenu, koju će voditi američki državni skretar Mike Pompeo, a kojoj će treću godinu zaredom prisustvovati prva dama SAD Melania Trump.

U saopštenju tim povodom, Melania Trump je navela da su ovogodišnje dobitnice "donijele nadu mnogima širom svijeta".

See all News Updates of the Day

#metoo kao inspiracija za film

#metoo kao inspiracija za film
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:56 0:00

Dvogodišnjica #MeToo pokreta: Šta se promijenilo?

Prije dvije godine, poslije optužbi protiv holivudskog producenta Harvija Vajnstina nastao je pokret #MeToo: jedan od niza protesta održan u Japanu

Istraživanja javnog mnenja pokazuju da sve više muških menadžera ima problem da blisko sarađuje sa ženama, otkad je više poznatih muškaraca izgubilo poslove nakon optužbi za seksualne prestupe.

Prije dvije godine, poslije optužbi protiv holivudskog producenta Harvija Vajnstina nastao je pokret #MeToo.

Od tada, ljudi dijele svoja iskustva o seksualnim napadima i uznemiravanju na društvenim mrežama.

Poslije širenja pokreta #MeToo, 41 odsto muškaraca izjavilo je da su manje spremni da imaju sastanke “jedan na jedan” ako treba da budu sami sa ženom. Svaki peti priznaje da bi radije isključio žene iz društvenih aktivnosti kao što je odlazak na piće poslije posla. To su podaci iz prošlogodišnje ankete. Sve to ne čudi konsultantkinju iz Njujorka Dejviju Temin, koja vodi Temin & kompani firmu za upravljanje u kriznim situacijama, i raspolaže registrom osoba na visokom nivou optuženih za seksualno uznemiravanje i nasilje.

“Da, mislim da postoji negativna reakcija na #MeToo. Ne mislim da je ozbiljna niti da će da traje, a vjerujem da će #MeToo ostati tu zauvijek. Negativnih reakcija ima jer je sve užasno neprijatno. Ali, naravno, promjena je neprijatna, nije uvek poželjna, a sada muškarci vide kako polako gube pravo za koje su, od vremena pećinskog čovjeka, mislili da im pripada”, kaže Dejvija Temin.

Profesorka prava na Univerzitetu Kolumbija Alati Džonson vidi #MeToo kao jaku želju za promjenom.

“Mislim da je jedna od najvažnijih stvari što je pažnja usmjerena na pitanje seksualnog uznemiravanja i napada, i što su žene masovno počele da iznose svoja iskustva. Mnogo puta se dešavalo da se ljudima ne vjeruje kada je slučaj izolovan, ali kada se čuju iste priče, onda shvatite da je problem sistematski i da se s njim mora suočiti. Zato je ovaj pokret moćan”, ukazuje Džonson.

Harvi Vajnstin, holivudski producent optužen za silovanje i seksualno zlostavljanje dve žene
Harvi Vajnstin, holivudski producent optužen za silovanje i seksualno zlostavljanje dve žene

Prema podacima nevladine organizacije Nacionalni ženski pravni centar iz Vašingtona, petnaest država uvelo je nove zakone koji štite zaposlene od seksualnog uznemiravanja i diskriminacije na osnovu pola, od oktobra 2017, kada je pokret #Metoo prodrmao i osvijestio javnost.

Džonson i Temin učestvovale su na tribini #MeToo na Univerzitetu Kolumbija. Sa njima je bila Šeli Oria, urednica knjige “Uklesano pamćenje” koja je sakupila i objavila neka od iskustava.

“Internet je vrlo moćan. I na neki način dobar je da nas natjera i pripremi za akciju. Ali, ništa se neće promijeniti ako se ta akcija ne dogodi u stvarnom svijetu. Za promjenu zakona, za stvarne promjene na radnim mjestu, da se promijene plate žena, njihova iskustva na ulici – moraju da se dogode promjene u stvarnom životu. I to je ono gdje literatura ima ulogu, jer knjiga postoji u fizičkom, stvarnom svijetu”, smatra Oria.

Advokat u penziji Robert Uimet koji je bio na tribini, kaže da je pokret #MeToo njemu otvorio oči i objasnio, između ostalog, zašto su neke žene imale poteškoća da održe dugovječnu karijeru u pravu.

“Mislim da je dobro što ljudi sada razmišljaju sa kim mogu a sa kim ne treba da ostanu nasamo, i pod kojim uslovima možete sa nekim da budete sami. I zapravo sam bio zapanjen kada sam čuo primjere kako su žene bile pozivane i od njih se očekivalo da se sastaju sa nekim poslovno – u hotelskim sobama”, ukazuje Uimet.

Iako je još rano da se shvati domet pokreta #MeToo, Temin smatra da je otvorio Pandorinu kutiju i da - nema nazad.

Ženska željeznička stanica u Indiji

Ženska željeznička stanica u Indiji
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:15 0:00

Historijski broj žena u novom sastavu Evropske komisije

Predstavljen novi sastav evropske komisije
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:08 0:00

Ukoliko novi saziv Evropske komisije bude odobren od strane Evropskog parlamenta, tim koji je odabrala nova predsjednica Komisije, Ursula von der Leyen, bit će prvi u kojem postoji značajan rodni balans.

Von der Leyen je u svoj tim odabrala trinaest žena i četrnaest muškaraca, pred kojima, ako budu odobreni, stoje veliki izazovi poput izlaska Velike Britanije iz Evropske unije i borbe protiv klimatskih promijena.

Von der Leyen, bivša njemačka ministrica odbrane, zvanično će preuzeti rukovodstvo Komisijom od Jean Claude Junckera, 1. novembra.

Tim sastavljen od predstavnika 27 zemalja EU (bez Velike Britanije). trebao bi da bude dio novog saziva u narednih pet godina.

Margarethe Vestager iz Danske nominovana je za izvršnu potpredsjednicu Komisije, Dubravka Šuica iz Hrvatske, također je nominovana za potpredsjednicu Komisije. Mariya Gabriel iz Bugarske bit će zadužena za mlade i inovacije, Stella Kyriakides sa Kipra za zdravstvo, Vero Jourova iz Češke za vrijednosti i transparentnost.

Članica iz Finske, Jutta Urpilainen vodit će međunarodna partnerstva, Sylvie Goulrad iz Francuske, unutrašnje tržište, Helena Dalli sa Malte bit će zadužena za jednakost, Elisa Ferreira, Portugal vodit će reforme. Rovana Plumb iz Rumunije bit će zadužena za prevoz a Ylva Johansson iz Švedske, unutarnje poslove.

Von der Leyen je i tokom procesa nominacija novih članova Komisije, savjetovala članicama da predlože ravnopravan broj muškaraca i žena među kandidatima.

Ona je također tada rekla da ukoliko ne bude imala dovoljan broja žena među predloženim kandidatima, "neće oklevati da traži nova imena" od država članica EU.

Ubistva žena - globalni problem

Ubistva žena - globalni problem
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG