Kako ističu, za prevenciju, sprečavanje i suzbijanje nasilja u porodici i nasilja prema ženama potrebno je mijenjati svijest donosioca odluka, profesionalaca/ki i građana/ki kako bi se prema ovoj problematici odnosili u skladu sa odgovornostima na koje su se obavezali prihvatanjem međunarodnih standarda.
Tim povodom predstavnice ove Fondacije na Trgu Krajine održale su uličnu akciju u okviru koje su građane Banjaluke željele informisati o važnosti svih usvojenih zakona iz ove oblasti, ali i značaju njihove primjene u praksi.
Istraživanja pokazuju da je nasilje u našem društvu izuzetno prisutno i rasprostranjeno. 48 posto žena je bar jednom tokom svog života iskusilo neki oblik nasilja, a postoje i razni rodni stereotipi koji su direktan uzrok takve situacije.
SOS telefon u RS je u toku 2019. godine zabilježio ukupno 1032 slučaja nasilja u porodici, gdje su evidentirane žene koje su različite životne dobi, nivoa obrazovanje, statusa, zaposlenja, koje podjednako žive i u urbalnoj i u ruralnoj sredini. U Sigurnoj kući posebnu mjeru podrške koristilo je ukupno 38 osoba, 19 žena i 19 djece.
„Najveći broj korisnica su žene srednje životne dobi između 30 i 40 godina, a najčešće se radilo o nasilju od strane vanbračnih i bračnih partnera”, kaže Amela Bašić Tomić, koordinatorica Sigurne kuće u Banjaluci.
Ona navodi i podatak da je kroz Fond za ekonomsko osnaživanje žene pružena podrška za ukupno sedam žena koje su koristile mjeru podrške u Sigurnoj kući. Podsjetila je da je tokom prve godine sprovođenja kampanje “Zaposlenjem prekinimo začarani krug nasilja” postojao samo jedan poslodavac koji je želio da zaposli ove žene, ali da se taj broj povećao prethodnih godina usljed odliva radne snage iz države.
Lana Jajčević, pravna savjetnica Fondacije objašnjava da bi se ova situacija mogla okarakterisati kao “dok nekom ne smrkne, drugom ne svane”, ali da je u tom smislu i dalje najveći problem što nema sistemskog rješenja zapošljavanja žena koje su pretrpjele nasilje, a kojima su neophodni adekvatni radni uslovi da bi mogle sebi i djeci obezbjediti pristojan život.
Ona ističe da se za prvih šest mjeseci ove godine Savjetovalištu za pravnu pomoć obratilo 220 žena.
“Najveći broj obraćanja odnosi se na nemogućnost naplate alimentacije. Većina organizacija zalaže se za budžetsko rješavanje ovog pitanja, ali to je godinama na čekanju - u zakonskoj proceduri”, ističe pravnica Jajčević dodajući da je podneseno i više krivičnih prijava u ime korisnica za krivična djela uznemiravanja i uhođenja koja su uvedena u novi Krivični zakonik RS, te da veliki broj korisnica traži savjet u vezi sa podjelom imovine, ali i teškom materijalnom situacijom.
Iz Ministarstva porodice, omladine i sporta RS navode da se normativno pravni okvir u RS posljednjih godina značajno poboljšao, naročito sa posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici koje je usvojila NSRS, a kojim je nasilje kvalifikovano kao krivično djelo, čime je izvršeno dodatno usklađivanje sa standardima Istanbulske konvencije.
BiH je ovu Konvenciju rafiticirala 2013. godine čime se obavezala na poduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava nasilja, te kažnjavanje počinitelja.
“Ovim se šalje jasna poruka nulte tolerancije za nasilje. Međutim, to ništa ne znači ako se zakon ne primjenjuje u praksi i mi ćemo to pratiti u narednom periodu”, objašnjava Gorica Ivić, projektna koordinatorica u Fondaciji Udružene žene.
2020. godine BiH će morati podnijeti izvještaj o primjeni Istanbulske konvencije, jer je u pitanju pravno obavezujuća Konvencija, a priliku da napišu alternativni odnosno izvještaj u sjeni dobiće i organizacije koje se godinama bave ovom problematikom.
“Kaznena politika je i dalje loša, jer se daju uslovne osude višestrukim počiniocima nasilja, što obeshrabruje žene da prijave nasilje”, ističe Gorica Ivić.
Crna statistika je na nivou BiH razlog održavanja tradicionalne kampanje "16 dana aktivizma u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja" koju realizuje UN Woman kancelarija. Ukazivanjem na činjenicu da su ženska prava - ljudska prava ova kampanja simbolično počinje 25. novembra na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i traje do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava.
