Više od devedeset posto svjetskog nuklearnog naoružanja nalazi se ili u ruskim ili u američkim arsenalima. Američki nuklearni projektili mogu stići do Rusije za oko pola sata. Isto vrijedi i za ruske u odnosu na ciljeve u Sjedinjenim Državama. Zato već gotovo pola stoljeća traju napori da se smanje nuklearni arsenali u obje zemlje.
O počecima američko-ruskih, odnosno tada američko-sovjetskih napora da se ograniči utrka u nuklearnom naoružavanju govori Steve Pifer iz Instituta Brookings u Washingtonu: "Pregovori su počeli krajem šezdesetih a 1972. je potpisan prvi sporazum ograničavaju strateških arsenala. Potpisali su ga Richard Nixon i Leonid Brežnjev."
Ovaj sporazum, poznat kao SALT 1, ograničio je broj lansirnih rampi s kojih se ispaljuju balističke rakete na postojeće nosače – što znači da se nisu smjeli proizvoditi novi. 1987. također je važna godina na području ograničavanja hladnoratovske utrke u naoružanju. Tada su na čelu Amerike odnosno Sovjetskog saveza bili Ronald Reagan i Mihail Gorbačov.
"Ronald Reagan je stavio naglasak ne samo na ograničavanje arsenala na postojećoj razini, već i na njihovo smanjenje," kaže Pifer.
Reagan i Gorbačov su 1987 potpisali sporazum o ukidanju čitave kategorije nuklearnog naoružanja – raketa srednjeg dometa. Važan element ovog sporazuma je bila klauzula koja je svakoj potpisnici dopuštala inspekciju suparničkog arsenala. U vezi toga, predsjednik Reagan je tada rekao: "Ja sam čak i naučio nekoliko ruskih fraza, kako bi što bolje mogao o ovoj problematici razgovarati s generalnim sekretarom Gorbačovom. Jedna ruska izreka glasi – 'vjeruj, ali i provjeri'."
Ronald Reagan i Mihail Gorbačov su počeli pregovore i o smanjenju strateških arsenala. 1991. bio je o tome potpisan i sporazum, poznat kao sporazum START 1. Potpisali su ga ondašnji američki predsjednik George Herbert Walker Bush i Gorbačov. Po tom sporazumu, Amerika i Rusija su u skladišta smjestile čak 80 posto postojećeg nuklearnog naoružanja.
Važenje ovog sporazuma isteklo je na kraju 2009. U travnju ove godine, novi sporazum START potpisali su predsjednici Barack Obama i Dmitrij Medvjedev.
"Nakon godine intenzivnih pregovora, Sjedinjene Države i Rusija postigle su sporazum koji predstavlja najsveobuhvatniji dogovor o kontroli naoružanja u gotovo dvadeset godina," rekao je predsjednik Obama.
Rusija i Amerika su se složile da postojeće zalihe dalekometnih nuklearnih projektila smanje za trećinu. Sada svaka ima 2200 takva projektila, a nakon provedbe ovog sporazuma imat će 1550.
O značaju sporazuma ministar obrane Robert Gates rekao je: "Naš nuklearni arsenal i dalje ostaje važna komponenta nacionalne obrane. Međutim, jasno je da naše obrambene ciljeve možemo ostvariti i s manjim nuklearnim arsenalom."
Međutim, Republikanska stranka smatra da se Amerika na ovom planu odveć žuri. Republikanci, koji će od siječnja imati većinu od jednom od domova Kongresa, kažu da je sada u opasnosti američki protu-raketni sustav na europskom kontinentu.
O tome je nedavno govorio republikanski senator Saxby Chambliss: "Problematika protu-raketne obrane vjerojatno je najvažnije pitanje u cijelom sklopu američko-ruskih odnosa na planu nuklearnog oružja."
Brian Darling iz Zaklade Heritage u Washingtonu tvrdi da novi sporazum START sadrži – kako kaže – tajni amandman koji je posebno loš za Ameriku: "Ta točka nije dio službenog sporazuma. Iz nje je jasno da su Rusi pristali potpisati ovaj sporazum jedino zato što je Amerika obećala da neće uspostavljati protu-raketna postrojenja u istočnoj Europi."
Bijela kuća odbacuje ove tvrdnje, jer – kako kaže Obamina administracija – takvi tajni amandmani ne postoje. Sjedinjene Države nitko ne ograničava u postavljanju novog, modernog protu-raketnog sustava, tvrde u Bijeloj kući. Međutim, republikanci su skeptični.
"Konzervativce ovo vrlo brine. Nemamo pristupa dokumentima koji bi pokazali da li takav sporazum između Washingtona i Moskve postoji ili ne," kaže Darling.
Republikanci u Kongresu možda se protive ovom sporazumu, međutim mnogi bivši visoki dužnosnici republikanskih administracija iz prošlosti podržali su sporazum Obama-Medvjedev. O tome govori Brian Pifer iz Instituta Brookings: "Sporazum je podržao svaki bivši republikanski ministar obrane, državni tajnik ili savjetnik za nacionalnu sigurnost."
Brian Darling iz Zaklade Heritage međutim nije impresioniran: "Nisu u pravu. Problem je u tome što se ti bivši visoki dužnosnici suviše koncentriraju na problem nuklearnih arsenala, a ignoriraju obranu protiv raketa."
Da bi bio ratificiran, za američko-ruski sporazum o smanjenju nuklearnih arsenala treba glasati najmanje dvije trećine američkog Senata, što znači 67 od njegovih stotinu članova.
