Linkovi

Objavljena imena ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju


Na ekranu prikazani portreti dobitnika Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju u 2018. godini, Stockholm, 1. oktobar 2018.
Na ekranu prikazani portreti dobitnika Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju u 2018. godini, Stockholm, 1. oktobar 2018.

Nešto iza 11:30 sati po našem vremenu, Komitet za dodjelu Nobelove nagrade je objavio imena ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju.

Ove godine, nagradu će podijeliti James P. Allison (Univerzitet Teksas, Austin i Univerzitet Kalifornija Berkeley) i Tasuku Honju (Univerzitet Kyoto) za otkriće terapije raka zasnovane na negativnoj imunoj regulaciji. Naime, T-stanice imunološkog odgovora imaju recepore koji ovim stanicama omogućavaju da prepoznaju nešto strano, što može biti i stanica raka, ali isto tako i receptore koji koče ovo prepoznavanje i ublažavaju reakciju imunog sistema.

James P. Allison je američki imunolog, direktor Centra za istraživanje raka (Cancer Research Institute), CRI), koji je istraživao mehanizme aktivacije T-limfocita i nove pristupe terapiji raka. Seminalni rad, u kojem je pokazao kako blokada molekule zvane CTLA-4 na T-limfocitima može voditi povećanom imunom odgovoru i odbacivanju tumora, sproveo je devedesetih godina prošlog vijeka na Univerzitetu Kalifornija, Berkeley.

Zapravo, ova molekula služi kao neka vrsta „kočnica“ imunološkog sistema, kako on ne bi bio preaktivan, ali istovremeno sprječava aktivaciju imunog sistema u slučaju raka. Oslobađanjem ovog sistema, što možemo uporediti sa „pritiskom na gas“, imuni sistem počinje prepoznavati i odbacivati stanice raka. Allisonov rad predstavlja začetak koncepta imunoterapija tumora.

Tasuku Honjo je japanski imunolog koji je također otkrio određene proteine koji inhibiraju djelovanje imunog sistema, ali koji imaju malo drugačiji mehanizam djelovanja od CTLA-4 koje je proučavao Allison. Njegov rad je posvećen istraživanju proteina PD-1 (Programmed Cell Death Protein), koji se nalazi na površini stanica. Ovaj protein također ublažava inflamatorno djelovanje T-limfocita i prevenira pojavu autoimunih bolesti koje i nastaju usljed prevelike aktivacije imunog sistema. PD-1 regulira apoptozu (stanična/ćelijska smrt). Spomenuta molekula je pokazala klinički značaj u terapiji raka – naime, monoklonalna antitijela koja ciljano djeluju na ovaj protein mogu pojačati imuni odgovor organizma u terapiji tumora.

Imunoterapije su novi pristup liječenju različitih formi tumora, a često se zasnivaju na izmijenjenim T-limfocitima, na koje su dodati receptori koji prepoznaju stanice raka, odnosno, radi se upravo o T-limfocitima kod kojih je ublaženo djelovanje „mehanizama kočnica“. Radovi Jamesa P. Allisona i Tasuku Honja devedesetih predstavljali su prvi proboj u ovo polje istraživanja. Same imunoterapije za različite vidove raka se već razvijaju, a neke, poput Novartisovog lijeka Kymriah, već su dozvoljene. Nažalost, ove terapije su još uvijek skupe, ali radovi na usavršavanju imunoterapija će vjerovatno omogućiti i njihovu veću pristupačnost.

Nobelova nagrada za medicinu ili fiziologiju za 2018. će biti jednako podijeljana između ove dvojice imunologa.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG