Kremlj tvrdi da se Ukrajina sprema detonirati prljavu bombu kako bi za to okrivila Rusiju i iznudila eskalaciju rata koji je ušao u deveti mjesec. Zapadne zemlje odbacile su tu tvrdnju kao "očigledno lažnu".
Iako nikada nije zabilježen nijedan napad prljavom bombom, dva neuspjela pokušaja detoniranja takve naprave zabilježena su u južnoj ruskoj pokrajini Čečeniji prije više od dva desetljeća.
Evo pogleda što stručnjaci misle pod izrazom "prljava bomba":
KAKO DJELUJE PRLJAVA BOMBA?
Tehnički poznate kao uređaji za radiološko raspršivanje, prljave bombe su relativno primitivno, neprecizno oružje. Mnogo ih je lakše i jeftinije izgraditi od nuklearnog uređaja, a također su daleko manje opasni.
Prljave bombe koriste konvencionalne eksplozive, kao što je dinamit, postavljene uz radioaktivni materijal, koji se zatim odbacuje prema van snagom eksplozije. Količina raspršenog radioaktivnog materijala, iako opasna, nije nužno smrtonosna.
Materijal korišten u bombi mogao je biti dobiven iz radioaktivnih izvora koji se koriste u medicini i industriji ili iz istraživačkih objekata.
"Prljavu bombu je stvarno lako napraviti", kaže Scott Roecker, potpredsjednik za sigurnosni program nuklearnih materijala u The Nuclear Threat Initiative, neprofitnoj organizaciji sa sjedištem u Washingtonu. "To je grub uređaj."
KAKVU ŠTETU MOŽE UZROKOVATI PRLJAVA BOMBA?
Broj žrtava i razmjeri štete od prljave bombe ovise o mnogim varijablama.
Ključni faktor je količina i vrsta konvencionalnih eksploziva koji se koriste, koji određuju jačinu eksplozije.
Količina i vrsta otpuštenih radioaktivnih materijala su drugi faktor, kao i vremenski uvjeti - a posebno vjetar - u vrijeme eksplozije. Potencijalno veliko područje moglo bi biti kontaminirano.
Većina prljavih bombi ne bi ispustila dovoljno radijacije da izazove smrt ili čak tešku bolest.
Niske razine izloženosti zračenju obično ne uzrokuju nikakve simptome. Ljudi možda ne znaju jesu li bili izloženi jer se zračenje ne može vidjeti, pomirisati ili okusiti.
KOLIKO JE PRLJAVA BOMBA OPASNA?
Prljava bomba bi vjerojatno uzrokovala ograničen broj smrti. Njegov glavni učinak je psihološki, zbog čega se takvi uređaji često nazivaju "oružjem za masovni poremećaj".
Prljave bombe nisu za upotrebu na bojnom polju, već se očiglednije postavljaju u urbanim područjima, rekao je Roecker.
“Oni su više psihološko oružje. Kada pokušavate uplašiti ljude, zastrašiti ljude, upotrijebili biste ovakvo oružje", rekao je.
Radioaktivna prašina i dim mogu se daleko proširiti i opasni su ako se udišu u blizini epicentra eksplozije. Radioaktivni oblak bi se vjerojatno proširio na nekoliko blokova, prema Roeckeru. Ali kako se radioaktivni materijal širi atmosferom, postaje manje koncentriran i manje štetan.
Ključni faktori izloženosti zračenju su koja je to vrsta zračenja, koliko dugo mu je netko izložen i je li zračenje apsorbirano kroz kožu, udahnuto ili konzumirano oralno.
Za detekciju zračenja potrebna je posebna oprema. Kontaminirani domovi, poslovni prostori i javne usluge mogu biti zabranjeni mjesecima i potrebna im je skupa operacija čišćenja.
